"Užasno je vidjeti sve te pucnjave i posljedice besmislenog nasilja po živote. Prošlog mjeseca sam u roku od pet sati čuo tri oružana obračuna, a nekoliko ljudi je povrijeđeno", ispričao je za Glas Amerike Kevin Grejson, koji se nedavno preselio iz Merilenda u Washington.
Pucnjave, o kojima Grejson govori, dogodile su se 22. jula, a istog dana je došlo do oružanog obračuna na veoma prometnoj 14. ulici, na kojoj se nalaze brojni restorani i barovi. Dvije osobe su povrijeđene, dok su građani u restoranima i na ulici pokušavali da se sklone na bezbjedno.
"Oružano nasilje pokazuje koliko su se osmjelili kriminalci u tim zajednicama", rekao je šef policije Vašingtona Robert Konti, dan poslije pucnjave.
Američka prijestonica, poput mnogih gradova širom Sjedinjenih Država, pokušava da se izbori sa porastom broja slučajeva oružanog nasilja od početka pandemije koronavirusa prije više od godinu i po. Pucnjave disproporcionalno pogađaju Afroamerikance, odnose hiljade života, uništavaju porodice i remete osjećaj sigurnosti.
"Uglavnom je riječ o kriminalu, gdje su crnci protiv crnaca. U nekim slučajevima prolaznici su uhvaćeni u razmjeni vatre između ljudi koji pokušavaju da ubiju jedni druge", kaže Robert, 22-godišnji Afroamerikanac koji se prisjeća pucnjava prethodnih nekoliko mjeseci i tvrdi da je većina povezana sa narkoticima i bandama.
Širom zemlje, broj žrtava oružanih incidenata je ove godine 14 odsto viši u odnosu na isti period 2020, prema podacima istraživačke organizacije "Arhiv oružanog nasilja".
"Cijelo vrijeme čujem kako ljudi govore da se ne osjećaju bezbjedno zbog velike količine oružja na našim ulicama", rekao je Konti tokom prošlomjesečnog svjedočenja pred gradskim savjetom.
Broj ubistava u Vašingtonu je najviši u poslednjih 16 godina. Policija je zbog toga pojačala patrole u četvrtima sa velikim brojem pucnjava. Pojedini lokalni lideri vjeruju da veći broj policajaca nije doveo do velikog poboljšanja situacije.
Vijest o naglom rastu oružanog nasilja u prijestonici dospela je na naslovne strane nacionalnih medija nakon smrti šestogodišnje Naje Kortni 16. jula. Ubijena je hicima ispaljenim iz automobila, dok je sa porodicom vozila trotinet blizu kuće u četvrti Kongres hajts. Njena majka, otac i još tri osobe su povrijeđeni.
Narednog dana, šest kilometara od Kongres hajtsa, hiljade ljubitelja sporta pokušale su da pobjegnu na bezbjedno tokom pucnjave ispred bejzbol stadiona. Troje ljudi, među kojima i jedan prolaznik, povrijeđeno je.
Šef policije Vašingtona je tokom prošlog mjeseca saslušao primjedbe stanovnika, a više puta je govorio i o problemima sa pravosudnim sistemom. Gradski zvaničnici su saopštili da je pred Višim sudom prijestonice u julu bilo više od 10.000 slučajeva koji nisu bili procesirani.
"Sudovi jedva rade zbog koronavirusa, tako da nisu procesuirani prošlogodišnji slučajevi koji se tiču nasilnih kriminalaca. Ti ljudi su i dalje u našim zajednicama", rekao je Konti.
Rast stope pucnjava i ubistava
Ukupan broj nasilnih krivičnih djela u SAD je manji nego prije pet godina, ali je porasla stopa pucnjava i ubistava. Prema podacima Brejdi kampanje za sprječavanje oružanog nasilja, u Americi je u prosjeku svakog dana bilo upucano 316 osoba, dok je 106 preminulo.
Pravni eksperti vjeruju da je eskalacija nasilja povezana sa ekonomskim padom i velikim brojem okupljanja poslije višemjesečenih restriktivnih mjera uvedenih zbog pandemije koronavirusa.
Policija u Čikagu uklonila je gotovo 8.000 komada oružja sa ulica, ali je u trećem po veličini američkom gradu i dalje zabilježeno više od 494 ubistava i 2.200 pucnjava ove godine. Najmanje 10 osoba je ubijeno, a 125 upucano tokom nekoliko vikenda u avgustu.
Oružani incidenti pogađaju afroameričke zajednice u manjim gradovima kao što je Birmingem, u Alabami, gdje su prošle godine bila 122 ubistva, najviše za 25 godina. Gotovo 90 odsto žrtava je upucano, a 75 odsto su bili mladi Afroamerikanci, prema istraživanju vebsajta AL.com.
Lideri afroameričke zajednice u Birmingemu su u junu ponudili novčanu nagradu od 125.000 dolara za informacije o odgovornima za pet pucnjava od februara - 25.000 po slučaju - u kojima su povrijeđena ili ubijena djeca mlađa od 10 godina. Dvogodišnji Mejdžor Tarner je ubijen dok je sjedio sa majkom u kući 4. februara.
"Zajednica više ne može da trpi besmisleno nasilje nad djecom. Imamo moć da promijenimo ono što se događa u Birmingemu", rekao je na konferenciji za novinare sveštenik Tomas Bivers.
Programi za smanjenje oružanog nasilja
Predsjednik Joe Biden je u julu objavio nove planove za rješavanje problema oružanog nasilja.
"Nema jedinstvenog pristupa, ali znamo da postoje neke stvari koje daju rezultate. Prvo je da suzbijemo promet vatrenog oružja", rekao je Biden.
Sekretarijat za pravosuđe je formirao pet jedinica za vatreno oružje da bi spriječio ilegalnu trgovinu oružjem preko državnih granica.
Administracija takođe sarađuje sa glavnim tužiocima nekoliko država i prijestonice Vašingtona da bi se osigurala odgovornost proizvođača i prodavaca oružja. Biden traži od članova Kongresa da ukinu zakon kojim su proizvođači oružja zaštićeni od krivičnog gonjenja u slučajevima kada se njihovi proizvodi koriste za krivična djela.
U lokalnim zajednicama, lideri pokreću nove inicijative. Gradonačelnica Vašingtona Mjurijel Bauzer je prošlog mjeseca zatražila da se angažuje više policajaca. U februaru, odobrila je program vrijedan 15 miliona dolara koji se fokusira na javno zdravlje u sprječavanju oružanog nasilja i na rad sa ljudima kod kojih postoji najveći rizik da budu žrtve ili počinioci oružanih krivičnih djela.
"Prepoznajemo pošast oružanog nasilja i riješeni smo da preokrenemo te trendove i spasimo živote", saopštila je Bauzer.
U Baltimoru, zvaničnici su prošlog mjeseca predstavili petogodišnji plan za smanjenje kriminala, čiji cilj je da se oružano nasilje smanji za 15 odsto godišnje.
"Želimo da osiguramo da imamo resurse da razbijemo grupe koje trguju oružjem u Baltimoru, gde 60 odsto oružja dolazi iz druge države. Želimo da sa ulica sklonimo odgovorne za oružano nasilje u našim četvrtima", rekao je u julu za CNN gradonačelnik Brendon Skot.
