Linkovi

Top priča SAD

Najviše državne počasti za sutkinju Ginzberg

Justice Ruth Bader Ginsburg lies in state in Statuary Hall of the U.S. Capitol in Washington on Sept. 25, 2020.

Memorijal za Rut Bejder Ginzberg, sudiju Vrhovnog suda Sjedinjenih Država koja je privrženost američkih građana stekla borbom za ljudska i manjinska prava, premješten je zgradu američkog Kongresa.

U petak su u to zdanje položeni njeni posmrtni ostaci – čime je postala prva žena u američkoj istoriji kojoj je ukazana takva čast.

U prethodna dva dana kovčeg sa njenim tijelom bio je izložen pred zgradom Vrhovnog suda – gdje od nje u tom periodu oprostilo više hiljada građana.

Kolone ljudi smjenjivale su se na stepenicama institucije čiji je sudija bila punih dvadeset sedam godina.

Dostignuća sudije Ginzberg u oblastima zaštite ljudskih prava, seksualnih manjina, prava žena - mnogobrojnim poštovaocima postala su životna inspiracija.

Bez nje ne bi postojala jednaka prava za sve. Ne samo za žene, već i za muškarce, sve ljude. Obezbjedila mi je pravo da živim živo tovako kako ga živim. Da sudija Ginzberg nije promijenila zakon – danas ne bih mogla biti vlasnica svog stana. Ili, ne bih imala kreditnu karticu – ili još mnoštvo drugih stvari“, rekla je Glasu Amerike Lorejn Mejnkjuso koja je doputovala iz Njujorka da počivšoj sudiji Ginzberg oda poštu.

Najbolja studenktinja u svojoj klasi i prva profesorka prava na prestižnom Kolumbija univerzitetu – bila je i prvi sudija koja je vjenčala istopolni par – što je danas širom Sjedinjenih Država uobičajena praksa. Ono što je u svom životu postigla za druge donijeli su joj kultni i u status u popularnoj kulturi.

Bila je dobra žena i sjajni sudija Vrhovnog suda“, kaže nam Tomas Hart, koji je i sam više decenija radio u Vrhovnom sudu – jedno vrijeme i kao izvještač iz najviše institucije američkog pravnog sistema.

Sudija Ginzberg nosila je nadimak "Ozloglašena RBG" zbog kako se vjeruje odlučne odbrane prava žena i manjina, ali i snage koju je pokazala noseći se sa zdravstvenim i privatnim životnim krizama.

Meri, koja je prije zgradu Vrhovnog suda došla iz države Virdžinija, kaže nam da je sudija Ginzberg bila heroj velikog broja ljudi.

Prevashodno ženama, ali i svakome, ko vjeruje u jednakost. Bilo da pričamo o rasnoj jednakosti ili pravima LGBTQ osoba. Bila je sposobna da se nosi sa toliko različitih izazova“, podvlači Meri.

Justice Ruth Bader Ginsburg's flag-draped casket leaves the Statuary Hall at the Capitol
Justice Ruth Bader Ginsburg's flag-draped casket leaves the Statuary Hall at the Capitol

Istovremeno, Meri Harvud takođe iz Virdžinije, podsjeća na njene zasluge u oblasti rodne ravnopravnosti.

Divim joj se. Mnogo mi je značilo što sam uspjela da uvidim i razumijem koliko se žestoko, između ostalog, borila za jednakost polova“, rekla nam je Meri Harvud – jedna od okupljenih građanki ispred zgrade Vrhovnog suda.

Rut Bejder Ginzberg važila je za jednu od četvoro sudija Vrhovnog suda liberalnije orijentacije. Nakon njene smrti, gotovo je izvjesno da će predsjednik Donald Tramp, povećati broj konzervativnijih sudija u Vrhovnom sudu – prije predsedničkih izbora koji se održavaju u novembru.

To je izazvalo kritike dijela američke javnosti, ali i pristalica sudije Ginzberg, koja je pijre smrti zatražila da se mjesto koje će ostati upražnjeno nakon nje – popuni poslije novembarskih izbora. Lorejn Mejnkjuso smatra da je tako nešto neprihvatljivo.

U 2016. godini Antonin Skalija je iznenada preminuo (sudija konzervativnog usmerenja prim.nov). Obama (Barak Obama, bivši američki predsjednik u dva mandata do 2016. godine, prim.nov.) imao je pravo da ga zamijeni – ali su se republikanci usprotivili tome. Odjednom mijenjaju pravilo koje su postavili 2016. Jer im to sada odgovara. To se direktno suprotstavlja onome što je Rut Ginzberg predstavljala - vladavini prava. Ili svi igraju po istim pravilima, jer se u suprotnom postavlja pitanje, čemu ta pravila uopšte služe“, pita se njujorčanka Lorejn Mejnkjuso.

Mogućnost da američka javnost već u subotu sazna ime nasljednice Rut Ginzberg na funkciji sudije Vrhovnog suda – naišla je na kritike i ostalih naših sagovornika.

Capitol Hill staff members pay their respects to Justice Ruth Bader Ginsburg.
Capitol Hill staff members pay their respects to Justice Ruth Bader Ginsburg.

Meri Harvud podvlači da sa imenovanjem novog sudije Vrhovnog suda ne treba žuriti.

U potpunosti sam uvjerena da bi Kongres trebalo da sačeka i da bi imenovanje trebalo da se odloži za period poslije izbora“, ukazuje Harvud – dok Marta, pristalica sudije Grinzberg iz Virdžinije, prema toj inicijativi ima oštriji stav.

Ideja koju trenutno imamo, po kojoj senatori govore da će podržati kandidata iako im još nije poznato ime te osobe, ukazuje da im je nebitno ko će biti novi sudija Vrhovnog suda“, podvlači Marta iz Virdžinije.

Inače, nasljednika Antonina Skalije sudije preminulog 2016, devet mjeseci prije predsjedničkih izbora, naslijedio je Nil Gorsuč. Nominovao ga je tada novoizabrani predsjednik Donald Tramp, 31. januara 2017. Republikanci su osam mjeseci blokirali prijedlog koji je za nasljednika Skalije iznio bivši predsjednik Barak Obama.

Mič Mekonel, vođa republikanske većine u Senatu, 2016. protivio se mogućnosti da nasljednika sudije Skalije predloži tadašnji predsjednik Obama navodeći da bi tu odluku trebalo prepustiti pobjedniku predsjedničkih izbora. Sada, međutim, podržava i zagovara da predsjednik Tramp nominuje nasljednicu preminule Rut Bejder Ginzburg.

Različite stavove iznesene 2016. i 2020. godine, branio je tvrdnjama da su prije četiri godine različite stranke kontrolisale Senat i Belu kuću, dok sada ista stranka kontroliše oba nivoa vlasti.

Prema anketi koju je sprovela televizija CNBC, 37 odsto anketiranih glasača smatra da bi aktuelni predsjednik Tramp trebalo da imenuje nasljednika Rut Ginzberg, čak i u slučaju da izgubi predsjedničke izbore – nasuprot 57 odsto koji smatraju da, u slučaju poraza, to ne bi trebalo da čini.

See all News Updates of the Day

Projekcija CDC-a: Slučajevi Covida-19 trebali bi naglo pasti u Sjedinjenim Državama do jula

Muškarac nosi masku dok šeta Times Squareom, New York, 27. april 2021. godine.

Šefica američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kaže da bi novi slučajevi Covida-19 trebali naglo pasti do jula, pod uslovom da vakcinacija ostane na visokom nivou i da ljudi nastave poštovati osnovne mjere zaštite.

Na brifingu, direktorica CDC-a Rochelle Walensky je rekla da se projekcije temelje na studiji koju je u srijedu objavio CDC. Studija pokazuje šta bi se moglo dogoditi ako se nastavi sadašnja praksa vakcinacije i prevencije, poput nošenja maski i socijalne distance.

Prema njenim riječima, slučajevi Covida-19 su u padu. Kako je rekla, dnevni prosjek novih slučajeva u Sjedinjenim Državama pada za 12 posto, i iznosi oko 42.500 novozaraženih. Hospitalizacija na dnevnom nivou je pala za 9,5 posto, a smrtni slučajevi za oko jedan posto, rekla je.

Direktorica je kazala i da trenutne vakcine u Sjedinjenim Državama imaju dobre rezultate protiv dominantnih varijanti Covida-19, pa je još važnije da se što više ljudi vakciniše.

Viši savjetnik tima za odgovor na Covid-19 Bijele kuće Andy Slavitt je rekao da će oni koji pošalju poruku sa poštanskim brojem na GETVAXED dobiti tri lokacije za vakcinaciju u svojoj blizini. Dodao je da ljudi mogu dobiti i informacije o tome gdje mogu dobiti željenu vakcinu.

Slavitt je rekao da će biti informacije i o tome kako ljudi mogu dobiti besplatnu vožnju do mjesta vakcinacije. Naveo je da će oni koji nemaju pristup mobilnim uređajima ili internetu dobiti telefonske brojeve koje mogu nazvati da bi dobili informacije o vakcinaciji.

Kako je naveo, sve to dio je ispunjenja ciljeva koje je ove sedmice postavio predsjednik Joe Biden. Predsjednik je rekao da bi volio da 70 posto svih Amerikanaca primi barem jednu dozu vakcine i da 160 miliona Amerikanaca bude potpuno vakcinisano do 4. jula, Dana nezavisnosti Sjedinjenih Država.

Do utorka, prema podacima CDC-a, nešto manje od 45 posto ljudi u SAD-u primilo je barem jednu dozu vakcine, dok je više od 106 miliona (32 posto) Amerikanaca u potpunosti vakcinisano.

Bidenova administracija podržala prijedlog o privremenom ukidanju patenta na vakcine protiv Covida

Predsjednik Joe Biden u fabrici za proizvodnju Pfizer-BioNTech vakcina protiv Covida-19 u Michiganu.

Zemlje članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) tokom dvodnevnih razgovora u Ženevi bile su posvećene privremenom ukidanju prava intelektualne svojine za nove vakcine protiv Covida-19.

Administracija predsjednika Joea Bidena podržala je prijedlog, pod pritiskom demokratskih članova Kongresa ali i više od 100 drugih zemalja.

Biden, koji je tokom predizborne kampanje podržao privremeno ukidanje prava na patent za vakcine, u srijedu je najavio da će govoriti o tome, a ubrzo poslije njegovog govora u Bijeloj kući, njegov glavni trgovinski pregovarač Katherine Tai, predstavnica Sjedinjenih Država u WTO, objavila je saopštenje u kojem je objavila da Bidenova administracija podržava predloženu mjeru.

"Ovo je globalna zdravstsvena kriza i izuzetne okolnosti pandemije Covida-19 zahtijevaju izuzetne mjere", navela je Tai. "Administracija snažno vjeruje u zaštitu intelektualne svojine ali u cilju okončanja pandemije, podržava privremeno ukidanje tih zaštita koje se odnose na vakcine protiv Covida-19."

Tai je dodala da će SAD učestvovati u pregovorima u WTO da bi se postarale da se taj prijedlog ostvari, ali je upozorila da bi pregovori mogli da potraju.

Ambasadori iz 164 zemlje članice WTO raspravljali su o prijedlogu koji su prvo iznijele Južna Afrika i Indija u oktobru, kojim bi se privremeno ukinuli patenti farmaceutskih kompanija koje su razvile vakcine.

Pristalice prijedloga kažu da bi ukidanje patenta omogućilo bržu proizvodnju vakcina za Covid-19 koje koriste zemlje u razvoju, gdje je stopa vakcinacije zaostaje za onom u bogatim zemljama.

Međutim, farmaceutske kompanije tvrde da bi ukidanje zaštite intelektualne sredine nanijelo štetu budućim inovacijama i da neće dovesti do brže proizvodnje vakcina protiv koronavirusa.

Desetine grupa civilnog društva i bivši šefovi država među kojima su nekadašnji britanski premijer Gordon Brown​ i bivši sovjetski lider Mihail Gorbačov apelovali su na američkog predsjednika da podrži prijedlog.

Više od 100 članova Predstavničkog doma, u kojem većinu ima Demokratska stranka, potpisali su pismo u kojem su pozvali Bidena da pruži podršku ukidanju patenta za vakcine protiv Covida.

Prijedlog mora da dobije pristanak svih 164 zemalja članica Svjetske trgovinske organizacije.

SAD: Žene glasaju više od muškaraca, ali nisu jedinstvene

Žena glasa na američkim predsjedničkim izborima, Virginia, 3. novembar 2020.

Žene birači nisu sigurno biračko tijelo za američke demokrate, pokazalo je novo istraživanje o biračima. 

Dok su crnkinje, Latinoamerikanke i Amerikanke azijskog porijekla značajnom većinom glasale za demokratskog predsjednika Joea Bidena, 55 odsto bjelkinja je glasalo za tadašnjeg predsjednika Donald Trumpa, a 44 odsto za Bidena.

Podaci su osporili svaku ideju da su žene monolitni birački blok sa zajedničkim osjećanjem identiteta.

"Ne postoji jedinstveni ženski glas na američkim izborima", kaže Claire Gothreau​ istraživačica u Centru za američke žene i politiku (CAWP) pri Univerzitetu Rutgers. "Da, žene su sklonije da glasaju za demokrate od muškaraca. Ali kada pogledate podatke raščlanjene po rasi, starosnoj dobi, odbrazovanju, vjerskoj pripadnosti - postoje velike razlike. Na primjer, bijele žene prilično dosljedno na predsjedničkim izborima glasaju za republikanske kandidate."

Stanovnici Georgije glasaju na prijevremenim izborima za Senat, 14. decembar 2020.
Stanovnici Georgije glasaju na prijevremenim izborima za Senat, 14. decembar 2020.

Međutim, kada se uradi presjek kroz sve starosne grupe, žene imaju veću tendenciju da glasaju za demokrate, i više bjelkinja glasa za demokrate nego što je slučaj sa bijelim muškarcima. Analiza je takođe pokazala da neudate Amerikanke glasaju u većem broju od neoženjenih muškaraca, ali da američki supružnici glasaju po sličnim stopama.

Postoji i razlika u stepenu obrazovanja, pokazuje analiza. Obrazovani birači iz različitih demografskih grupa u prosjeku više glasaju za demokrate, ali taj jaz nije podjednako veliki među nebjelačkim glasačima. Oko 64 odsto bijelih žena sa završenim fakultetom glasalo je za Bidena dok je 45 procenata glasalo za Trumpa.

Bez obzira kako glasaju, žene imaju veliku ulogu na izborima u SAD.

"Registrovale su se i glasale po većoj stopi od muškaraca na svim predsjedničkim izborima od 1980", kaže Gothreau​ i dodaje: "Brojčano su nadmašile muškarce, bar na proteklih nekoliko izbora, za oko 10 miliona. Tako da, čak i ako muškarci nadmaše žene u nekim drugim oblicima političkog angažovanja kao što je doniranje ili kandidovanje za položaje, činjenica da žene glasaju više nego muškarci je veoma značajna".

To ne znači da sve glasaju za ženske kandidate. Brojke pokazuju da je rasa snažniji zajednički identitet od roda, dodaje Gothreau​.

Žene drugih rasa osim bjelačke imaju sve veću moć u američkom izbornom tijelu, kaže američka analitičarka. Nebijelci su činili oko jedne trećine glasača 2020, što je najveći udio u izbornom tijelu koji su ikada imali.

Žena glasa na primarnim izborima u državi Maryland, 2. juni 2020.
Žena glasa na primarnim izborima u državi Maryland, 2. juni 2020.

Moć crnkinja je bila evidentna u nekoliko najnovijih izbornih ciklusa.

"Crnkinje su demografska grupa koja izlazi na glasanje u izuzetno velikom broju i mislim da se to definitivno odigralo 2020", navodi Gothreau. "U ključnim državama gdje su se masovno pojavile na biralištima, u mjestima kao što je Georgia, to je bilo prosto od vitalnog značaja za Bidenovu pobjedu".

Gothreau​ očekuje da će crnkinje i druge nebjelkinje u budućnosti biti još uticajnije.

"Sve više i više pripadnika generacije Z (mladih do 24 godine) ima pravo glasa, a oni su rasno i etnički raznovrsnija generacija. Zato mislim da ćemo u budućnosti videti da mlade nebjelkinje imaju značajan uticaj na naše izbore", kaže ona.

Bidenova ambiciozna agenda nailazi na značajne prepreke u Kongresu

Bidenova ambiciozna agenda nailazi na značajne prepreke u Kongresu
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:21 0:00

Biden predstavio novi cilj: Vakcinacija 70 odsto odraslih do Dana nezavisnosti

Joe Biden predstavlja nove plan vakcinacije Amerikanaca, Bijela kuća, 4. maj 2021.

Predsjednik SAD Joe Biden u utorak je postavio novi cilj u kampanji imunizacije protiv koronavirusa - da 70 odsto odraslih u Americi primi najmanje jednu dozu vakcine protiv Covid-19 do 4. jula, praznika Dana nezavisnosti.

"Osiguraćemo da vakcinacija bude lakše nego ikada. Za dva mjeseca, od danas, porodice širom zemlje slaviće 4. juli. Naš cilj je da to tog datuma, 70 odsto odraslih Amerikanaca primi najmanje jednu dozu vakcine i da najmanje 160 miliona bude u potpunosti vakcinisano", rekao je Biden u obraćanju javnosti u Bijeloj kući.

Da bi ispunio taj cilj, Biden je naložio desetinama hiljada apoteka, koje učestvuju u federalnom programu, da omoguće vakcinaciju bez zakazivanja, dok će resursi Federalne agencije za vanredne situacije (FEMA) biti preusmjereni na podršku privremenim i mobilnim klinikama i manjim opštinskim lokacijama za vakcinaciju, saopštili su zvaničnici administracije.

Više od 56 odsto odraslih građana u SAD primilo je najmanje jednu dozu vakcine, dok je više od 105 miliona u potpunosti vakcinisano, pokazuju podaci Centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC).

Administracija se suočava sa sve većim, ali i očekivanim, izazovom da vakciniše ljude koji oklijevaju da prime vakcinu protiv Covid-19.

"Sada kada imamo zalihe vakcina, usredsređeni smo na to da ubijedimo još veći broj Amerikanaca da prime vakcinu koja ima je dostupna. Ako u tome uspijemo, Amerikanci će napraviti ozbiljan korak ka povratku u normalu. Ima mnogo mlađih ljudi, naročito 20-tih ili 30-tih godina koji vjeruju da im nije potrebna. Želim da jasno poručim: Morate da se vakcinišete", naglasio je Biden.

Očekuje da će uslove za imunizaciju narednih mjeseci ispuniti još milioni Amerikanaca, kako bude odobrena vakcina za adolescente i mlađu djecu.

Predsjednik Biden najavio je planove za vakcinaciju adolescenata što je prije moguće, ako u SAD bude odobrena vakcina protiv Covid-19 za tu starosnu grupu.

Žena se priprema da dobije vakcinu protiv Covid-19 u New Yorku.
Žena se priprema da dobije vakcinu protiv Covid-19 u New Yorku.

Uprava za hranu i lijekove (FDA) bi do početka naredne nedjelje trebalo da odobri imunizaciju dece uzrasta od 12 do 15 godina Pfizeorvom vakcinom.

Biden, kako je saopšteno Bijele kuće, "podstaći će" države da daju najmanje jednu dozu vakcine adolescentima do 4. jula i radiće na tome da se vakcine dostave pedijatrima i drugim pouzdanim zdravstvenim službama, sa ciljem da se veliki broj djece uzrasta od 12 do 15 godina u potpunosti vakciniše do početka naredne školske godine.

Mlađi u SAD čine veći dio novih slučajeva koronavirusa, dok je većina punoljetnih građana barem djelimično vakcinisana, a zemlji se ukidaju restrikcije.

Administracija predsjednika Bidena takođe će početi da mijenja način na koji raspoređuje vakcine protiv Covid-19 u zemlji, tako što će prebacivati doze iz saveznih država sa manjom potražnjom u one u kojima postoji veće interesovanje za imunizaciju, saopštio je u utorak neimenovani zvaničnik administracije.

Odluka o promjeni dosadašnjeg načina raspodjele, po glavi stanovnika, donijeta je u trenuku kada je potražnja za vakcinama protiv koronavirusa pala širom zemlja, a naročito u pojedinim područjima, dok neke države odbijaju dio ili sve doze koje im se dodjeljuju nedjeljno.

Federalna vlada će sada neke od tih doza isporučiti područjima sa većom potražnjom, da bi ubrzala vakcinaciju.

Te države će imati pristup dozama kad god se poveća potražnja njihovih stanovnika za vakcinama - što je jedan od ključnih prioriteta Bidenove administracije.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG