Najvažnije
Najviše državne počasti za sutkinju Ginzberg
Memorijal za Rut Bejder Ginzberg, sudiju Vrhovnog suda Sjedinjenih Država koja je privrženost američkih građana stekla borbom za ljudska i manjinska prava, premješten je zgradu američkog Kongresa.
U petak su u to zdanje položeni njeni posmrtni ostaci – čime je postala prva žena u američkoj istoriji kojoj je ukazana takva čast.
U prethodna dva dana kovčeg sa njenim tijelom bio je izložen pred zgradom Vrhovnog suda – gdje od nje u tom periodu oprostilo više hiljada građana.
Kolone ljudi smjenjivale su se na stepenicama institucije čiji je sudija bila punih dvadeset sedam godina.
Dostignuća sudije Ginzberg u oblastima zaštite ljudskih prava, seksualnih manjina, prava žena - mnogobrojnim poštovaocima postala su životna inspiracija.
„Bez nje ne bi postojala jednaka prava za sve. Ne samo za žene, već i za muškarce, sve ljude. Obezbjedila mi je pravo da živim živo tovako kako ga živim. Da sudija Ginzberg nije promijenila zakon – danas ne bih mogla biti vlasnica svog stana. Ili, ne bih imala kreditnu karticu – ili još mnoštvo drugih stvari“, rekla je Glasu Amerike Lorejn Mejnkjuso koja je doputovala iz Njujorka da počivšoj sudiji Ginzberg oda poštu.
Najbolja studenktinja u svojoj klasi i prva profesorka prava na prestižnom Kolumbija univerzitetu – bila je i prvi sudija koja je vjenčala istopolni par – što je danas širom Sjedinjenih Država uobičajena praksa. Ono što je u svom životu postigla za druge donijeli su joj kultni i u status u popularnoj kulturi.
„Bila je dobra žena i sjajni sudija Vrhovnog suda“, kaže nam Tomas Hart, koji je i sam više decenija radio u Vrhovnom sudu – jedno vrijeme i kao izvještač iz najviše institucije američkog pravnog sistema.
Sudija Ginzberg nosila je nadimak "Ozloglašena RBG" zbog kako se vjeruje odlučne odbrane prava žena i manjina, ali i snage koju je pokazala noseći se sa zdravstvenim i privatnim životnim krizama.
Meri, koja je prije zgradu Vrhovnog suda došla iz države Virdžinija, kaže nam da je sudija Ginzberg bila heroj velikog broja ljudi.
„Prevashodno ženama, ali i svakome, ko vjeruje u jednakost. Bilo da pričamo o rasnoj jednakosti ili pravima LGBTQ osoba. Bila je sposobna da se nosi sa toliko različitih izazova“, podvlači Meri.
Istovremeno, Meri Harvud takođe iz Virdžinije, podsjeća na njene zasluge u oblasti rodne ravnopravnosti.
„Divim joj se. Mnogo mi je značilo što sam uspjela da uvidim i razumijem koliko se žestoko, između ostalog, borila za jednakost polova“, rekla nam je Meri Harvud – jedna od okupljenih građanki ispred zgrade Vrhovnog suda.
Rut Bejder Ginzberg važila je za jednu od četvoro sudija Vrhovnog suda liberalnije orijentacije. Nakon njene smrti, gotovo je izvjesno da će predsjednik Donald Tramp, povećati broj konzervativnijih sudija u Vrhovnom sudu – prije predsedničkih izbora koji se održavaju u novembru.
To je izazvalo kritike dijela američke javnosti, ali i pristalica sudije Ginzberg, koja je pijre smrti zatražila da se mjesto koje će ostati upražnjeno nakon nje – popuni poslije novembarskih izbora. Lorejn Mejnkjuso smatra da je tako nešto neprihvatljivo.
„U 2016. godini Antonin Skalija je iznenada preminuo (sudija konzervativnog usmerenja prim.nov). Obama (Barak Obama, bivši američki predsjednik u dva mandata do 2016. godine, prim.nov.) imao je pravo da ga zamijeni – ali su se republikanci usprotivili tome. Odjednom mijenjaju pravilo koje su postavili 2016. Jer im to sada odgovara. To se direktno suprotstavlja onome što je Rut Ginzberg predstavljala - vladavini prava. Ili svi igraju po istim pravilima, jer se u suprotnom postavlja pitanje, čemu ta pravila uopšte služe“, pita se njujorčanka Lorejn Mejnkjuso.
Mogućnost da američka javnost već u subotu sazna ime nasljednice Rut Ginzberg na funkciji sudije Vrhovnog suda – naišla je na kritike i ostalih naših sagovornika.
Meri Harvud podvlači da sa imenovanjem novog sudije Vrhovnog suda ne treba žuriti.
„U potpunosti sam uvjerena da bi Kongres trebalo da sačeka i da bi imenovanje trebalo da se odloži za period poslije izbora“, ukazuje Harvud – dok Marta, pristalica sudije Grinzberg iz Virdžinije, prema toj inicijativi ima oštriji stav.
„Ideja koju trenutno imamo, po kojoj senatori govore da će podržati kandidata iako im još nije poznato ime te osobe, ukazuje da im je nebitno ko će biti novi sudija Vrhovnog suda“, podvlači Marta iz Virdžinije.
Inače, nasljednika Antonina Skalije sudije preminulog 2016, devet mjeseci prije predsjedničkih izbora, naslijedio je Nil Gorsuč. Nominovao ga je tada novoizabrani predsjednik Donald Tramp, 31. januara 2017. Republikanci su osam mjeseci blokirali prijedlog koji je za nasljednika Skalije iznio bivši predsjednik Barak Obama.
Mič Mekonel, vođa republikanske većine u Senatu, 2016. protivio se mogućnosti da nasljednika sudije Skalije predloži tadašnji predsjednik Obama navodeći da bi tu odluku trebalo prepustiti pobjedniku predsjedničkih izbora. Sada, međutim, podržava i zagovara da predsjednik Tramp nominuje nasljednicu preminule Rut Bejder Ginzburg.
Različite stavove iznesene 2016. i 2020. godine, branio je tvrdnjama da su prije četiri godine različite stranke kontrolisale Senat i Belu kuću, dok sada ista stranka kontroliše oba nivoa vlasti.
Prema anketi koju je sprovela televizija CNBC, 37 odsto anketiranih glasača smatra da bi aktuelni predsjednik Tramp trebalo da imenuje nasljednika Rut Ginzberg, čak i u slučaju da izgubi predsjedničke izbore – nasuprot 57 odsto koji smatraju da, u slučaju poraza, to ne bi trebalo da čini.
See all News Updates of the Day
Tužilac: Trump stvorio lažni utisak da će biti uhapšen
Tužioci u New Yorku objavili su da je Donald Trump stvorio lažan utisak da će biti uhapšen i da je naveo svoje republikance u Kongresu da se umiješaju u istragu o novcu koji je dao porno glumici Stormy Daniels da ne bi javno govorila o njihovim odnosima.
Trump je u subotu najavio da će biti uhapšen u utorak u slučaju koji vodi okružni tužilac na Manhattanu.
U ponedjeljak su trojica republikanaca koji predsjedavaju odborima u Predstavničkom domu počeli napade na okružnog tužioca Alvina Bragga, demokratu, optužujući ga za kršenje nadležnosti tužioca.
Do srijede, velika porota kojoj se predstavljaju dokazi u slučaju Stormy Daniels još nije odlučila o optužnici, a u četvrtak je kancelarija tužioca Bragga poslala odgovor predsjedavajućima odbora, u koji je uvid imao Reuters.
U pismu se navodi da su "optužbe predsjedavajućih počele kad je Donald Trump stvorio lažan utisak da će biti uhapšen i da su njegovi advokati tražili da vi intervenišete".
Potvrđuje se da Braggova kancelarija "istražuje navode da je Donald Trump prekršio kazneno pravo New Yorka".
Ako bude optužen, Trump će biti prvi predsjednik koji se suočava sa krivičnim prijavama u sudu. On je bio na mjestu predsjednika od 2017. do 2021. godine, a pripremao je i treću kampanju za Bijelu kuću, dok se suočava sa pravnim problemima na nekoliko frontova.
Velika porota, koju čine američki državljani sa Manhattana, sastala se u januaru. Čovjek koji je bio desna ruka Donalda Trumpa rekao je da je, na Trumpov zahtjev, dao novac Stormy Daniels, nekoliko dana prije predsjedničkih izbora 2016.
U pismu iz Braggove kancelarije navodi se da su republikanci koji predsjedavaju odborima u Predstavničkom domu tražili informaciju, koja nije javna, o kriminalnoj istrazi koja je u toku, što je, po zakonu povjerljivo.
"Zahtjevi iz pisma su nezakonit napad na suverenitet New Yorka. Kongres ne može da ima nikakav legitiman zakonski posao koji ima veze sa nadgledanjem rada lokalnih tužilaštava", navodi se u odgovoru okružnog tužioca.
Ambasade SAD i Britanije: Dodikov put u izolaciju, potezi koje povlače samo štete RS-u
Vlada RS navodi kako je "prisiljena prekinuti saradnju" sa američkom i britanskom ambasadom u BiH.
Entitetske vlasti traži od institucija RS, predstavnika RS na državnom nivou vlasti, lokalne samouprave i drugih institucija "da ne sarađuju sa ambasadama SAD i Velike Britanije".
"Vlada RS je uvjerena da ovakvo djelovanje ambasada SAD i Velike Britanije nije u skladu sa zvaničnim politikama SAD i Velike Britanije prema BiH i stava je da prekid saradnje traje sve dok ambasade SAD i Velike Britanije ne prekinu praksu miješanja u unutrašnje stvari u BiH", obrazloženje entitetskih vlasti.
Mišljenja su kako američke i britanske diplomate "antidejtonski djeluju" u BiH.
Iz američke ambasade stigla je reakcija: "Današnja najava predsjednika Milorada Dodika da će Vlada RS prekinuti kontakt sa službenim predstavnicima SAD i Ujedinjenog Kraljevstva još je jedan korak na opasnom putu koji je odabrao – putu izolacije i autoritarne vladavine."
Britanska ambasada u BiH je odgovorila kako ovakvi Dodikovi potezi samo štete entitetu RS.
"Samo država BiH ima nadležnost da donosi odluke o diplomatskim odnosima zemlje. Britanska ambasada će nastaviti da radi na dobrobit svih građana ove zemlje", stoji u saopštenju.
Zbog antidejtonskog djelovanja, SAD su stavile na "crnu listu" predsjednika RS Milorada Dodika, koji se potpuno okrenuo Rusiji i njenom predsjedniku Vladimiru Putinu.
Dodik je 2017. sankcionisan jer predstavlja prijetnju po Dejtonski sporazum, teritorijalni integritet i suverenitet BiH.
Prošle godine, Velika Britanija je sankcionisala Dodika i njegovu stranačku kolegicu Željku Cvijanović, koja je sadašnji član Predsjedništva BiH.
Pod sankcijama su zbog ugrožavanja mira i sigurnosti u BiH, te poticanja na otcjepljenje RS od BiH.
Ovog mjeseca, State Department je poručio Dodiku kako se moraju poštovati institucije BiH.
„Član 3. Daytonskog ustava jasno kaže da RS mora u potpunosti poštovati odluke institucija BiH, uključujući konačne i obavezujuće presude Ustavnog suda BiH”, navodi State Department.
Dodik je prethodno priče o otcjepljenju RS-a zbog privremene mjere Ustavnog suda BiH od početka marta kojom je van snage stavljen Zakon o nepokretnoj imovini RS.
Od kraja rata, USAID je osigurao nekoliko stotina miliona dolara po raznim osnovama.
Istraživanje: Predsjedniku Bidenu pada rejting
Popularnost predsjednika SAD Joea Bidena u blagom je padu u odnosu na prije mesec dana i približava se njegovom dosadašnjem najnižem rejtingu, pokazuje istraživanje agencije AP i NORK-a.
Njegova administracija pokušava da projektuje osjećaj stabilnosti dok se suočava sa kolapsom banaka i visokom inflacijom.
Biden u novoj anketi ima rejting oko 38 odsto, dok je u februaru bio na 45 odsto popularnosti, a u januaru na 41 odsto.
Njegov rejting je dostigao najnižu tačku tokom prošlog jula - 36 odsto, kada su porasli troškovi za benzin, hranu i drugo.
Odgovori ispitanika u anketi sugerišu da javnost ima pomiješana osjećanja o Bidenu, za koga se očekuje da objavi kandidaturu za reizbor na ljeto.
Biden je preduzeo ambiciozne korake da podstakne američku ekonomiju, prije svega paketom pomoći od 1,9 milijardi dolara tokom koronavirusa, infrastruktrunim investicijama, podrškom za proširenje zdravstvenog osiguranja, borbom protiv klimatskih promjena.
Ali, dosta toga podrazumijeva višegodišnje investicije koje tek treba da se realizuju, a građani se sada suočavaju sa inflacijom od 6 odsto i krahom banaka.
Oko 31 odsto ispitanika odobrava Bidenovo upravljanje ekonomijom, što ie otprilike na nivou od prošle godine. Ekonomija je Bidenova slaba tačka od kraja 2021. kada je počela da raste inflacija - za koju je administracija tada uvjeravala da je trenutna.
Među onima koji odobravaju Bidenovu ekonomsku politiku većina su demokrate, 63 odsto. Prema istraživanju, najmanju podršku Bidenu daju demokrate mlađe od 45 godina, a republikanci po malo kojoj tački odobravaju politiku aktuelnog predsjednika.
Četvrtina Amerikanaca smatra da je nacionalna ekonomija dobra ili da se zemlja kreće u pravom smjeru, pokazuje anketa.
Bidenovu spoljnu politiku i borbu protiv klimatskih promjena odobrava oko 40 odsto ispitanika.
Očekuje se nastavak istrage o Trumpovim isplatama porno zvijezdi pred velikom porotom u New Yorku
Očekuje se da će njujorška velika porota u srijedu nastaviti svoje vijećanje iza zatvorenih vrata o tome da li je Donald Trump nezakonito isplaćivao tajni novac porno zvijezdi, što bi moglo dovesti do prve krivične prijave protiv bilo kojeg američkog predsjednika.
Porota se redovno sastaje ponedjeljkom i srijedom kako bi razmotrila dokaze u jednoj od mnogih pravnih istraga oko bivšeg predsjednika koji je kandidovao za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. godine.
Ured okružnog tužioca Menhetna Alvina Bragga istražuje plaćenih 130.000 dolara porno zvijezdi Stormy Daniels u posljednjim sedmicama Trumpove predizborne kampanje 2016. Trampov bivši savjetnik Michael Cohen rekao je da je izvršio uplatu po Trumpovom nalogu kako bi kupio njenu šutnju o Trumpovoj vanbračnoj aferi.
Trump je negirao da se afera dogodila, a drugi su rekli da je Cohen djelovao na svoju ruku.
Obezbjeđenje je bilo visoko oko zgrade suda u kojoj se sastajala velika porota. U utorak, dan kada je Trump predvidio da će biti uhapšen, nije se ništa dogodilo.
Otprilike polovina Amerikanaca vjeruje da je njujorška istraga politički motivirana, ali velika većina smatra vjerodostojnim da je platio tajni novac porno zvijezdi, prema istraživanju javnog mnijenja Reuters/Ipsos zaključenom u utorak.
Cohen je otišao u zatvor nakon što je priznao krivicu po federalnim optužbama koje su proizašle iz isplate, ali tužioci u tom slučaju nisu optužili Trumpa. Manhattan je nekoliko puta pokretao i zaustavljao vlastitu istragu o ovom pitanju.
Ako bi optužnica bila podignuta, Trump bi morao otputovati u New York iz svog doma na Floridi na snimanje i uzimanje otisaka prstiju. Zvaničnici sigurnosti se pripremaju za moguće nemire, ali do sada je malo Trumpovih pristalica poslušalo njegov poziv na proteste.
Velika porota je u ponedeljak saslušala svedoka, advokata Roberta Costella, koji je rekao da je Cohen djelovao na svoju ruku. Cohen je javno rekao da ga je Trump uputio da izvrši isplate i dva puta se pojavio pred velikom porotom.
Trumpovi kolege republikanci kritizirali su istragu Bragga, demokrate, kao politički motiviranu.
Republikanci u Predstavničkom domu pokrenuli su u ponedjeljak istragu o Braggovom uredu pismom tražeći komunikacije, dokumente i svjedočenje u vezi s tim naporima. Braggova kancelarija je saopštila da to neće uticati na njen rad.
Trump i njegovi politički saveznici također se suočavaju s dvije krivične istrage, jednoj u Georgiji i jednoj od strane savezne vlade, koje proizlaze iz njihovih pokušaja da ponište njegov poraz na predsjedničkim izborima 2020.
On se također suočava s još jednom federalnom istragom o njegovom postupanju s osjetljivim vladinim dokumentima nakon što je napustio funkciju, dvije istrage u New Yorku o njegovoj poslovnoj praksi i slučajem klevete od strane žene koja tvrdi da ju je silovao 1990-ih, što Trump poriče.
Trump je više puta izbjegao pravnu opasnost. U Bijeloj kući je izdržao dva pokušaja Kongresa da ga smijeni sa funkcije, kao i višegodišnju istragu o kontaktima njegove kampanje s Rusijom 2016.
SAD ubrzavaju isporuku tenkova Ukrajini
SAD će ubrzati isporuku tenkova Abrams Ukrajini, pošto je u Pentagonu odlučeno da se pošalju modernizovani stariji model, koji poslije remonta može da bude spreman ranije, kako bi tenkovi stigli u ratnu zonu do jeseni, saopšteno je iz Sekretarijata za odbranu u utorak.
Prvobitni plan bio je da se Ukrajini pošalje 31 noviji model tenka - M1A2 Abrams - čija bi proizvodnja i isporuka trajali godinu do dvije.
Međutim, zvaničnici kažu da je donijeta odluka da se, poslije remonta, pošalje starija verzija M1A1, iz skladišta američke vojske. Zvaničnici navode i da će ukrajinski vojnici lakše naučiti kako da koriste i održavaju Abrams M1A1, dok nastavljaju da pružaju otpor ruskoj invaziji.
„Ideja je da ovo važno sredstvo za borbu bude u rukama Ukrajinaca što je prije moguće”, izjavio je brigadni general Patrick Ryder, portparol Pentagona.
Bidenova administracija u januaru je objavila da će poslati tenkove u Ukrajinu - nakon što je mjesecima insistirala na tome da su suviše komplikovani i suviše teški za upravljanje i održavanje.
Odluka je bila dio šireg političkog manevra koji je otvorio vrata Njemačkoj da saopšti da će poslati svoje tenkove Leopard 2 u Ukrajinu, i omogućio Poljskoj i drugim saveznicama Ukrajine da učine isto.
Na konferenciji za novinare u Pentagonu, Ryder je izjavio da će tenkovi proći remont i biti spremni za bitku u Ukrajini, ali je odbio da kaže gde će se taj posao obavljati.
Također nije poznato kada će SAD početi da obučavaju ukrajinske vojnike kako da koriste, održavaju i popravljaju tenkove. Ideja je da se obuka vojnika održi u isto vrijeme kad i remont tenkova, tako da i jedni i drugi budu spremni za bitku u isto vrijeme, kasnije ove godine, izjavili su američki zvaničnici koji su željeli da ostanu anonimni.
Pentagon će također morati da se postara da ukrajinske snage imaju adekvatan lanac snabdijevanja kako bi mogli da dobiju sve potrebne dijelove da bi mogli da nastave da koriste tenkove.
Na pitanje o vremenu isporuke tenkova, Ryder je rekao da su Abrams tenkovi deo srednjoročne i dugoročne vojne podrške koju SAD pružaju Ukrajini.
Ruske i ukrajinske snage do sada su bile pretežno izjednačene, razmjenjujući kontrolu nad manjim dijelovima teritorije tokom zime.
Najžešće bitke vode se u istočnom regionu Donjeck, gdje Rusija nastoji da osvoji grad Bahmut, gdje je suočena sa žestokom ukrajinskom odbranom. Međutim, očekuje se da će obje strane pokrenuti intenzivniju ofanzivu na proljeće.
