Linkovi

Najnovije

Omicron u Zapadnoj Evropi prisutan danima prije nego što je otkriven u Južnoj Africi

Putnik čeka rezultat testa na Covid na aerodromu Schiphol u Holandiji, 29. novembra 2021. (Foto: AFP/Kenzo Tribouillard)
Putnik čeka rezultat testa na Covid na aerodromu Schiphol u Holandiji, 29. novembra 2021. (Foto: AFP/Kenzo Tribouillard)

Prema novim dokazima, omicron varijanta koronavirusa je već bila prisutna u Zapadnoj Evropi znatno prije nego što su prvi slučajevi zvanično identifikovani u Južnoj Africi.

Holandske vlasti saopštile su u utorak da su otkrile tu varijantu u testovima na Covid čak 19. novembra - čitavu nedjelju prije nego što su, prošlog petka, pozitivni slučajevi otkriveni kod putnika koji su sletjeli u Amsterdam iz Južne Afrike.

Zdravstveni zvaničnici u Japanu i Francuskoj također su potvrdili prve slučajeve omicron soja u utorak, i pridružili se sve većoj listi zemalja na kojoj su i Britanija, Kanada, Škotska, Australija, Austrija, Španija i Švedska.

Zbog pojave i brzog širenja omikrona, Stephane Bancel​, direktor farmaceutskog giganta Moderna, upozorio je u utorak u intervjuu za Financial Times da bi postojeće vakcine protiv Covida mogle da budu manje efikasne protiv novog soja, u poređenju sa deltom i drugim, ranijim varijantama.

Nakon što je Bancel predvidio "materijalni pad" u efikasnosti vakcina - uključujući onu koju je razvila Moderna - došlo je do velikog pada na svjetskim berzama.

Međutim naučnici Oxfordskog univerziteta, koji su razvili vakcinu za Covid u saradnji sa kompanijom AstraZeneca, izdali su saopštenje u kome se navodi da postojeće vakcine "i dalje pružaju veoma visoki nivo zaštite od ozbiljnih oblika bolesti, i da za sada nema dokaza da je situacija drugačija sa omicronom".

U saopštenju se dodaje da, ukoliko bude neophodno, postoje "sredstva i procesi za ubrzani razvoj modifikovane vakcine za Covid-19".

Emer Cooke​, šefica Evropske medicinske agencije (EMA), regulatora lijekova za područje Evropske unije, također je pokušala da ublaži strahovanja, poručujući poslanicima EU u Briselu da su postojeće vakcine i dalje djelotvorne protiv omicrona ali da će, ukoliko bude potrebno, u roku od četiri mjeseca nove verzije vakcine biti odobrene za upotrebu unutar Unije.

Žena sa maskom prolazi pored tržnog centra u istočnom dijelu Londona, 30 novembra 2021.
Žena sa maskom prolazi pored tržnog centra u istočnom dijelu Londona, 30 novembra 2021.

Dan ranije, Tedros Adhanom Ghebreyesus​, direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), poručio je na specijalnoj sjednici Svjetske zdravstvene skupštine u Ženevi, da je samo pojavljivanje omicrona podsjetnik da "iako mnogi od nas misle da smo završili sa Covidom-19, on nije završio sa nama".

"Prolazimo kroz cikluse panike i zanemarivanja. Teško izvojevane pobjede mogle bi da za čas budu izbrisane. Naš neposredni zadatak je, zato, da se okonča ova pandemija", rekao je Tedros.

WHO je saopštio da je "globalni rizik zbog omikron varijante procijenjen kao veoma visok, iako za sada nema podataka o smrtnim slučajevima koje je izazvao novi soj".

Zbog prijetnje novog virusa, i SAD i Britanija su u ponedjeljak preporučile svim odraslima da prime "booster" doze vakcine protiv Covida.

Zabrane putovanja zbog omicrona

Poljska i Japan u ponedjeljak su uvele zabrane putovanja zbog nove varijante virusa. Poljska je obustavila letove u šest zemalja na jugu Afrike, dok Japan od utorka ne dozvoljava ulaz putnicima iz inostranstva.

Osoblje na aerodromu Narita istočno od Tokija dočekuje putninke kojima su potrebna kolica, prvog dana nakon što je Japan zatvorio granice da spriječi širenje nove, omicron varijante virusa, 30. novembra 2021.
Osoblje na aerodromu Narita istočno od Tokija dočekuje putninke kojima su potrebna kolica, prvog dana nakon što je Japan zatvorio granice da spriječi širenje nove, omicron varijante virusa, 30. novembra 2021.

Izrael i Maroko su također potpuno zatvorili granice. Druge zemlje, među kojima su SAD, Kanada, Brazil i neke zemlje Evropske unije, zabranile su ili ograničene ulaz putnicima iz južnih regija Afrike.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres izjavio je da je "duboko zabrinut zbog izolacije južnih afričkih zemalja" kojima su uvedene putne restrikcije.

Predsjednik Južne Afrike Cyril Ramaphosa​ naglasio je da je njegova zemlja "duboko razočarana" zbog zabrane putovanja. "Te restrikcije su potpuno neopravdane i nepoštenon diskriminišu našu zemlju i sestrinske zemlje na jugu Afrike", rekao je u nedjelju, u televizijskom obraćanju naciji.

Unben Pillay​, ljekar opšte prakse u pokrajini Goteng u Južnoj Africi, izjavio je za AP da, uprkos velikom povećanju novih slučajeva Covida-19, čemu je doprinijela pojava varijante omicron, zaraženi uglavnom imaju blage simptome bolesti. Rekao je da se većina ljudi liječi kod kuće a vakcinisani se po pravilu osjećaju bolje od onih koji nisu primili vakcinu protiv Covida.

U izvještaju su korištene i informacije agencija Reuters i AP.

See all News Updates of the Day

Sjedinjene Američke Države još jedan sponzor Rezolucije o Srebrenici

Američki Ambasador u BiH Michaell Murphy prije komemoracije 11.jula u Srebrenici.
Američki Ambasador u BiH Michaell Murphy prije komemoracije 11.jula u Srebrenici.

Iz Memorijalnog centra Srebrenica u subotu 13. aprila je stigla potvrda da su se Sjedinjene Američke Države pridružile listi sponzora Nacrta rezolucije o genocidu u Srebrenici.

Iz Memorijalnog centra Srebrenica podsjećaju da su SAD godinama podržavale zaštitu sjećanja na žrtve genocida, ali i osiguranju podizanje, uspostave i opstanka Memorijalnog centra.

Ističu da ta podrška predstavlja nastavak kontinuiteta politike SAD-a koju zagovara predsjednik Biden, a koju su ranijim administracijama potvrdili predsjednik Clinton, ali i u svojoj poruci iz 2020. tadašnji državni sekretar Pompeo.

Poručili su da ne zaboravljaju aktivnosti predsjednika Bidena i brojnih drugih prijatelja građana i građanki Bosne i Hercegovine devedesetih. Istovremeno, izražavaju zahvalnost na svemu što administracija predsjednika Bidena čini danas za BiH.

"Pozdravljamo napore ambasadorice SAD-a u Ujedinjenim nacijama Linde Thomas-Greenfield. Zajedno radimo na tome da ova Rezolucija bude poruka mira, prilika da mladi ljude uče na lekcijama Srebrenice o važnosti zaštite ljudskih prava i ljudskih života. Pozivamo medije i javnost da se ne osvrću na izjave koje podstiču podjele, tenzije i konflikt, te koje plemenitu ideju Rezolucije žele prikazati nečim što ona nije i podstiču opću histeriju", stoji u objavi Memorijalnog centra.

Na fotografiji snimljenoj dronom, vidi se zračni prikaz Memorijalnog centra za genocid u Srebrenici i novoiskopanog groba u Potočarima, Bosna, ponedjeljak, 10. jula 2023.
Na fotografiji snimljenoj dronom, vidi se zračni prikaz Memorijalnog centra za genocid u Srebrenici i novoiskopanog groba u Potočarima, Bosna, ponedjeljak, 10. jula 2023.

Na društvenim mrežama Memorijalnog centra u posljednjih nekoliko dana je ta institucija potvrdila i izrazila zahvalnost na podršci Rezoluciji Ruandi, Njemačkoj, Novom Zelandu, Čileu, Francuskoj, Lihtenštajnu i Sloveniji.

Predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik izjavio je 11. aprila da će RS "donijeti odluke" protiv najavljene Rezolucije o genocidu u Srebrenici u UN-u.

Dodik je, nakon sastanka političkih predstavnika RS-a sa rukovodstvom Srbije u Beogradu, rekao da će predsjednika Srbije Aleksandra Vučića "pokušati da ubijedi da podrži" te odluke.

Kako je rekao Dodik, ukoliko dođe do usvajanja Rezolucije u UN-u, "Republika Srpska će napustiti odlučivanje u Bosni i Hercegovini".

Ponovio je stav vlasti u RS-u koje, uprkos međunarodnim presudama, negiraju da je u Srebrenici 1995. počinjen genocid nad Bošnjacima.

Vježba u Marylandu: BH vojska dostigla američke standarde u navođenju zračnih napada

Vježba u Marylandu: BH vojska dostigla američke standarde u navođenju zračnih napada
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:06 0:00

Bosna i Hercegovina ulazi u 21. godinu partnerstva sa Nacionalnom gradom savezne drzave Maryland. Program partnerstva Nacionalne garde americkih saveznih drzava sa stranim drzavama osnovan je 1993 godine. Trideset godina kasnije više od stotinu zemalja svijeta je u ovom partnerstvu. 

Michigan: Arapsko - Američki muzej protiv negativnih stereotipa

Michigan: Arapsko - Američki muzej protiv negativnih stereotipa
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:10 0:00

April se u Sjedinjenim Državama obilježava i kao mjesec naslijedja Amerikanaca arapskog porijekla. Vrlo često se ta zajednica mora boriti protiv negativnih stereotipa, a jedna institucija koja pomaže u tome jest Muzej Amerikanaca arapskog porijekla u mjestu Dearborn, savezna država Michigan.

Donji dom Kongresa iz četvrtog pokušaja produžio kontroverzni program nadzora

Kupola američkog Kapitola, na Capitol Hillu u Washingtonu, 9. juna 2022.
Kupola američkog Kapitola, na Capitol Hillu u Washingtonu, 9. juna 2022.

Predstavnički dom SAD-a pod kontrolom republikanaca izglasao je u petak ponovno odobrenje kontroverznog programa nadzora, što je veliki korak ka održavanju ključnog elementa američke operacije prikupljanja vanjskih obavještajnih podataka.

Dom je usvojio zakon kojim se ponovno aktivira član 702 Zakona o nadzoru stranih obavještajnih službi sa 273 za i 147 glasova protv.

Prijedlog zakona o FISA-i sada ide u Senat, od kojeg se očekuje da će ga odobriti dvije stranke. Bez akcije Kongresa, program će isteći 19. aprila.

Odobrenje je uslijedilo nakon što je rok trajanja zakona promijenjen na dvije godine u odnosu na prethodnu verziju od pet godina, kako su tražili neki republikanci.

FISA je izazvala kritike i republikanskih i demokratskih poslanika, koji tvrde da krši ustavno pravo Amerikanaca na privatnost. Zakon je blokiran tri puta u proteklih pet mjeseci od strane republikanaca u Predstavničkom domu koji su se protivili svojoj stranci.

Predsjedavajući Mike Johnson, Washington, March 20, 2024.
Predsjedavajući Mike Johnson, Washington, March 20, 2024.

Bijela kuća, šefovi obavještajnih službi i najviši zakonodavci u Komitetu za obavještajne poslove Predstavničkog doma upozorili su na potencijalno katastrofalne efekte neodobrenja programa, koji je prvi put kreiran nakon napada 11. septembra 2001. godine.

Ponovno odobrenje je osujećeno ranije ove sedmice kada su republikanci u Predstavničkom domu odbili podržati nacrt zakona koji je iznio predsjedavajući Predstavničkog doma Mike Johnson, a koji nije ispunio željene promjene.

"Oslijepićemo 19. aprila" bez programa, rekao je novinarima u srijedu predstavnik Mike Turner, republikanski predsjedavajući Odbora za obavještajne poslove Predstavničkog doma.

Iako je pravo na privatnost sadržano u Ustavu SAD-a, podaci stranih državljana prikupljeni programom često uključuju komunikaciju s Amerikancima i mogu biti minirani od strane domaćih tijela za provođenje zakona, kao što je FBI.

To je uznemirilo i tvrdokorne republikance i krajnje lijeve demokrate. Nedavna otkrića da je FBI koristio ovu moć u potrazi za informacijama o demonstrantima Black Lives Matter, donatorima kongresne kampanje i američkim zakonodavcima izazvala su dodatne sumnje u integritet programa.

Ključno pitanje je izmjena koja bi zahtijevala od domaćih agencija za provođenje zakona da pribave naloge prije pretraživanja baze podataka. Zvaničnici izvršne vlasti tvrde da bi takva promjena ugrozila korisnost programa za agencije kao što je FBI.

Nedostatak protuzračne odbrane Ukrajine čini Harkov izloženijim ruskim bombama

Nedostatak protivvazdušne odbrane ostavlja Ukrajinu izloženu ruskim 'jedrećim bombama'
Nedostatak protivvazdušne odbrane ostavlja Ukrajinu izloženu ruskim 'jedrećim bombama'

Kako je Rusija intenzivirala svoju vazdušnu kampanju protiv Ukrajine u posljednjih mesec dana, udarajući na njenu energetsku infrastrukturu i urbana područja, nijedan veći grad nije teže pogođen od Harkova.

Kateryna Velnychuk je popodne spavala kada je eksplozija razbila prozore njenog stana u prizemlju, prskajući gelerima koji su probili rupe kroz njene zidove i ormare.

Ruska vođena bomba eksplodirala je u dvorištu ispred petospratne zgrade iz sovjetskog doba, pri čemu je ubila poštara. Dok joj se stan punio gustim, mliječnim dimom, 22-godišnjakinja se okrenula i vidjela krv kako teče iz glave njenog dečka Vladislava.

"Kako smo živjeli...u ratnom stanju, u ovom trenutku nije bilo osjećaja straha", rekla je Velnychuk. „Samo razumijete da je došlo do eksplozije. Jedina misao u tvojoj glavi je 'Nadam se da ćemo preživjeti'."

Lokalna stanovnica Kateryna Velnychuk, 22-godišnjakinja, pokazuje svoj stan oštećen u ruskom vojnom napadu 27. marta, Ukrajina, 8. aprila 2024. REUTERS/Vyacheslav Madiyevskyy
Lokalna stanovnica Kateryna Velnychuk, 22-godišnjakinja, pokazuje svoj stan oštećen u ruskom vojnom napadu 27. marta, Ukrajina, 8. aprila 2024. REUTERS/Vyacheslav Madiyevskyy

Kako je Rusija intenzivirala svoju vazdušnu kampanju protiv Ukrajine u posljednjih mesec dana, udarajući na njenu energetsku infrastrukturu i urbana područja, nijedan veći grad nije teže pogođen od Harkova.

Samo 30 km od ruske granice na sjeveroistoku Ukrajine, Harkov je već bio najizloženiji raketnim napadima i bombardovanju.

Ali presušivanje vojne podrške Zapada posljednjih mjeseci – budući da je vitalni paket američke vojne pomoći zaglavio u Kongresu usred republikanskog otpora – ostavio je Harkov još opasnije nezaštićenim.

Imamo katastrofalan nedostatak sistema protivvazdušne odbrane“, rekao je guverner Oleh Synehubov za Reuters, stojeći na ogromnom centralnom trgu grada, Trgu slobode. "Ne samo u regiji Harkov, već u cijeloj zemlji. Posebno u regiji Harkov."

Grad je toliko blizu granice da ruske rakete mogu doći do cilja za manje od minute. Razmiještanje dragocjene ukrajinske protuzračne odbrane, kao što su raketni sistemi zemlja-vazduh američke proizvodnje Patriot, koji su visokovrijedni ciljevi za ruske zračne napade, mora se obaviti opreznije tako blizu neprijateljskih linija, kažu zvaničnici.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je hitno zatražio više zaliha protivvazdušne odbrane sa Zapada, rekao je ove sedmice da je gotovo četvrtina Harkova uništena.

On je optužio Rusiju da pokušava da pretvori grad - u kojem je prije rata živjelo 2 miliona ljudi - u ruševine, otvarajući put svojim trupama za napredovanje. Rekao je da će ukrajinska vojska odbiti svaku takvu ofanzivu.

Bombardovanja dolaze kada se zamah na bojnom polju pomjerio u korist Rusije, više od dvije godine otkako je započela svoju invaziju u februaru 2022. godine.

Rusija poriče da je ciljala civile i kaže da je energetski sistem Ukrajine legitiman vojni cilj. Rusko ministarstvo odbrane nije odmah odgovorilo na zahtjev za komentarom ove priče.

Reuters je intervjuisao 15 civila u Harkovu koji su izrazili odlučnost da ostanu u svojim kućama uprkos napadima - iako su dvojica od njih označila sumornu situaciju na frontu kao stvarnu zabrinutost.

Fotografija objavljena na Telegram nalogu načelnika regionalne državne administracije Kharkiv Oleha Synehubova 10. aprila 2024. prikazuje dim koji se diže iznad zgrade nakon raketnog napada u kojem su ubijeni dijete i dvije žene.
Fotografija objavljena na Telegram nalogu načelnika regionalne državne administracije Kharkiv Oleha Synehubova 10. aprila 2024. prikazuje dim koji se diže iznad zgrade nakon raketnog napada u kojem su ubijeni dijete i dvije žene.

Najmanje 10 projektila palo je u četvrtak na Harkov, što je izazvalo nestanke struje za 200.000 ljudi u okolnom regionu, dok je Rusija pokrenula svoj treći veliki vazdušni napad na energetsku infrastrukturu širom Ukrajine posljednjih nedelja.

Glavni regionalni tužilac Oleksandr Filčakov rekao je Reutersu da su svi energetski objekti u regiji Harkov oštećeni ili uništeni otkako je Rusija obnovila svoj zračni napad prošlog mjeseca, što je izazvalo velike nestanke struje.

Rusija je od utorka najmanje šest puta probno ispalila novu vrstu vođene bombe lansirane iz aviona, poput one koja je pala u dvorište ispred Velnychukovog doma.

Oružje, koje je Filčakov nazvao "ujedinjenom višenamjenskom vođenom municijom", teško je samo 250 kilograma i ima domet od 90 km, što znači da avioni nemaju potrebu da rizikuju da se približe odbrani grada.

Iako su navođene bombe manje precizne i destruktivne od drugih raketa koje koristi Rusija, kao što su S-300 i Iskanderi, za Rusiju su mnogo jeftinije za proizvodnju, rekao je.

"Napadi su uglavnom usmjereni na zastrašivanje civilnog stanovništva", rekao je Filchakov Reutersu u svojim uredima. "Pokušavaju natjerati ljude da napuste grad, napuste svoje zgrade, domove, stanove...Da posiju paniku u gradu."

U napadima i granatiranju ove godine u regionu je ubijeno 97 civila, rekao je on, dodajući da su gotovo svi nedavni napadi pogodili civilne ciljeve.

Velnychuk je bila potresena, ali nije zadobila veće povrede od navođene bombe koja je pala ispred njene zgrade 27. marta, raznijevši sve prozore duž dva reda stambenih zgrada od crvene cigle. Ali i ona i njen partner, koji radi kao kurir, rekli su da ne planiraju da napuste grad.

"Uvijek sam zamišljala da ću odrasti i imati nekakav život, preseliti se iz sela u grad, studirati. Sada živim i... ne znam ni da li ću se probuditi sutra ujutro", rekla je Velinčuk , frizerka.

"Ali, istovremeno, želite da živite u svom domu. Normalno je da želite da živite tamo gdje ste rođeni."

RUSIJA DOBIJA MOMENTUM

Nakon višemjesečnih borbi do iscrpljivanja, Rusija ove godine polako napreduje u istočnom ukrajinskom regionu Donjeck. Kijevske snage nalaze se na začelju, suočene s nedostatkom artiljerijskih granata i protuzračne odbrane, i bore se s problemima ljudstva.

Ukrajinski parlament usvojio je u četvrtak zakon kojim se revidira način na koji oružane snage pozivaju civile u redove, u nastojanju da ojačaju linije fronta. Konačni zakon je, međutim, isključio klauzule o drakonskim kaznama za izbjegavanje povlačenja u vojsku koje je izazvalo negodovanje javnosti.

Mnogo će zavisiti od toga koliko će se novi zakon – koji se očekuje da će stupiti na snagu sredinom maja – biti implementiran, kažu analitičari.

"Sada postoje dva pitanja: pitanje municije i pitanje ljudstva. Ako se oni pozabave njima, mislim da Ukrajina može zadržati rusko napredovanje", rekao je Rob Lee, viši saradnik Instituta za istraživanje vanjske politike, istraživačkog centra u Filadelfiji.

Ali ako se oni ne pozabave, postoji potencijal da Rusija ostvari veće dobitke ovog ljeta".

Ukrajina je pokušala da pronađe tačku pritiska protiv Rusije bombardovanjem naftnih postrojenja daleko iza linija fronta koristeći dronove velikog dometa koji su uništili 14% kapaciteta za preradu nafte ruskog energetskog giganta, prema proračunima Reutersa.

Zelenskiy, koji je u utorak pregledao ukrajinska odbrambena utvrđenja u regiji Harkov, rekao je da Rusija možda priprema veliku ofanzivu krajem maja ili u junu. Nije rekao gdje.

Rusija, koja je u februaru zauzela istočni grad Avdijevku i kontroliše 18% ukrajinske teritorije, napredovala je u regionu Donjecka, održavajući pritisak na frontovima zapadno od Avdijevke i grada Bahmuta.

Lee je rekao da je Rusija sama riješila probleme s ljudstvom i uspjela regrutovati veliki broj dobrovoljaca, što joj je omogućilo da pretrpi gubitke u napadima, ali da se suočila s ograničenjima opreme koja bi mogla postati problem sljedeće godine.

Odluka Rusije o tome gdje da napadne, rekao je, dijelom će zavisiti od toga gdje smatra da Ukrajina izgleda najslabije, iako će Moskva vjerovatno zadržati fokus na istočnoj regiji Donbasa.

Putin je prošlog mjeseca rekao da ne isključuje da Rusija pokušava uspostaviti tampon zonu unutar ukrajinske teritorije duž ruske granice.

Oleksandr Kovalenko, nezavisni vojni analitičar sa sjedištem u Odesi, rekao je da su udari na Harkov izgledali s ciljem pokretanja takvog plana pokušavajući uplašiti ljude da napuste grad, postavljajući teren za moguću kopnenu operaciju kasnije.

"Rusija trenutno nema snage i opremu da zauzme grad, ali u srednjem roku mogu terorisati civilno stanovništvo kako bi pripremili odgovarajuće uslove."

'KAKO OTIĆI?'

Harkov, industrijsko središte koje je nekada služilo kao glavni grad Sovjetske Ukrajine, predstavlja zastrašujući kontrast od 1,3 miliona ljudi koji žive usred redovnih sirena za vazdušne napade i zvuka mitraljeza koji noću obara dronove.
Škole u gradu zatvorene su zbog prijetnji od napada, a djeca uče online. Ali vlasti su otvorile podzemne učionice u stanici metroa kako bi omogućile nekim učenicima da lično dolaze na nastavu.

Stanovništvo grada palo je na 300.000 nakon invazije, ali, nakon što je Ukrajina ponovo zauzela okupirana područja regiona u dvije vojne ofanzive 2022. godine, vratilo se na oko 1,3 miliona, gdje je i ostalo.

Viktoria Zaremba, 37, web dizajner i majka 10-godišnjeg dječaka, rekla je da su više od dvije godine rata promijenile njenu percepciju rizika.

Nema straha“, rekla je. Razmišljala bi o odlasku iz Harkova samo ako ove zime ne bude centralnog grijanja ili struje, ili ako prijeti opasnost od okupacije.

Broj napada na grad i region počeo je da raste u oktobru, rekao je Filčakov, porastao je za više od 35 odsto u prva tri meseca ove godine na 130 sa 95 u poslednjem kvartalu 2023.

Ponovo su se intenzivirali ovog mjeseca, rekao je.

Zamračenja traju i do 12 sati dnevno, a semafori ne rade. Pokrivenost mobilnom mrežom je nejednaka, GPS karte na mreži ne funkcionišu kako treba, a ulična rasvjeta noću ne radi.

Ali Synehubov, regionalni guverner, rekao je da nema znakova da ljudi napuštaju grad.

Nikad neću otići“, rekao je Boris Nosov, 63, penzioner koji šeta svog psa u centru grada. Nosov je rekao da je bio veteran sovjetsko-afganistanskog rata 1979-1989.

"Ovo je moj grad. Kako sam mogao otići i napustiti ga? Služio sam u Afganistanu. To je bilo zastrašujuće. Mislim da će sve biti u redu."

Učitajte još

XS
SM
MD
LG