Linkovi

Najvažnije

Omicron u Zapadnoj Evropi prisutan danima prije nego što je otkriven u Južnoj Africi

Putnik čeka rezultat testa na Covid na aerodromu Schiphol u Holandiji, 29. novembra 2021. (Foto: AFP/Kenzo Tribouillard)

Prema novim dokazima, omicron varijanta koronavirusa je već bila prisutna u Zapadnoj Evropi znatno prije nego što su prvi slučajevi zvanično identifikovani u Južnoj Africi.

Holandske vlasti saopštile su u utorak da su otkrile tu varijantu u testovima na Covid čak 19. novembra - čitavu nedjelju prije nego što su, prošlog petka, pozitivni slučajevi otkriveni kod putnika koji su sletjeli u Amsterdam iz Južne Afrike.

Zdravstveni zvaničnici u Japanu i Francuskoj također su potvrdili prve slučajeve omicron soja u utorak, i pridružili se sve većoj listi zemalja na kojoj su i Britanija, Kanada, Škotska, Australija, Austrija, Španija i Švedska.

Zbog pojave i brzog širenja omikrona, Stephane Bancel​, direktor farmaceutskog giganta Moderna, upozorio je u utorak u intervjuu za Financial Times da bi postojeće vakcine protiv Covida mogle da budu manje efikasne protiv novog soja, u poređenju sa deltom i drugim, ranijim varijantama.

Nakon što je Bancel predvidio "materijalni pad" u efikasnosti vakcina - uključujući onu koju je razvila Moderna - došlo je do velikog pada na svjetskim berzama.

Međutim naučnici Oxfordskog univerziteta, koji su razvili vakcinu za Covid u saradnji sa kompanijom AstraZeneca, izdali su saopštenje u kome se navodi da postojeće vakcine "i dalje pružaju veoma visoki nivo zaštite od ozbiljnih oblika bolesti, i da za sada nema dokaza da je situacija drugačija sa omicronom".

U saopštenju se dodaje da, ukoliko bude neophodno, postoje "sredstva i procesi za ubrzani razvoj modifikovane vakcine za Covid-19".

Emer Cooke​, šefica Evropske medicinske agencije (EMA), regulatora lijekova za područje Evropske unije, također je pokušala da ublaži strahovanja, poručujući poslanicima EU u Briselu da su postojeće vakcine i dalje djelotvorne protiv omicrona ali da će, ukoliko bude potrebno, u roku od četiri mjeseca nove verzije vakcine biti odobrene za upotrebu unutar Unije.

Žena sa maskom prolazi pored tržnog centra u istočnom dijelu Londona, 30 novembra 2021.
Žena sa maskom prolazi pored tržnog centra u istočnom dijelu Londona, 30 novembra 2021.

Dan ranije, Tedros Adhanom Ghebreyesus​, direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), poručio je na specijalnoj sjednici Svjetske zdravstvene skupštine u Ženevi, da je samo pojavljivanje omicrona podsjetnik da "iako mnogi od nas misle da smo završili sa Covidom-19, on nije završio sa nama".

"Prolazimo kroz cikluse panike i zanemarivanja. Teško izvojevane pobjede mogle bi da za čas budu izbrisane. Naš neposredni zadatak je, zato, da se okonča ova pandemija", rekao je Tedros.

WHO je saopštio da je "globalni rizik zbog omikron varijante procijenjen kao veoma visok, iako za sada nema podataka o smrtnim slučajevima koje je izazvao novi soj".

Zbog prijetnje novog virusa, i SAD i Britanija su u ponedjeljak preporučile svim odraslima da prime "booster" doze vakcine protiv Covida.

Zabrane putovanja zbog omicrona

Poljska i Japan u ponedjeljak su uvele zabrane putovanja zbog nove varijante virusa. Poljska je obustavila letove u šest zemalja na jugu Afrike, dok Japan od utorka ne dozvoljava ulaz putnicima iz inostranstva.

Osoblje na aerodromu Narita istočno od Tokija dočekuje putninke kojima su potrebna kolica, prvog dana nakon što je Japan zatvorio granice da spriječi širenje nove, omicron varijante virusa, 30. novembra 2021.
Osoblje na aerodromu Narita istočno od Tokija dočekuje putninke kojima su potrebna kolica, prvog dana nakon što je Japan zatvorio granice da spriječi širenje nove, omicron varijante virusa, 30. novembra 2021.

Izrael i Maroko su također potpuno zatvorili granice. Druge zemlje, među kojima su SAD, Kanada, Brazil i neke zemlje Evropske unije, zabranile su ili ograničene ulaz putnicima iz južnih regija Afrike.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres izjavio je da je "duboko zabrinut zbog izolacije južnih afričkih zemalja" kojima su uvedene putne restrikcije.

Predsjednik Južne Afrike Cyril Ramaphosa​ naglasio je da je njegova zemlja "duboko razočarana" zbog zabrane putovanja. "Te restrikcije su potpuno neopravdane i nepoštenon diskriminišu našu zemlju i sestrinske zemlje na jugu Afrike", rekao je u nedjelju, u televizijskom obraćanju naciji.

Unben Pillay​, ljekar opšte prakse u pokrajini Goteng u Južnoj Africi, izjavio je za AP da, uprkos velikom povećanju novih slučajeva Covida-19, čemu je doprinijela pojava varijante omicron, zaraženi uglavnom imaju blage simptome bolesti. Rekao je da se većina ljudi liječi kod kuće a vakcinisani se po pravilu osjećaju bolje od onih koji nisu primili vakcinu protiv Covida.

U izvještaju su korištene i informacije agencija Reuters i AP.

See all News Updates of the Day

U srijedu druga republikanska predsjednička debata

U srijedu druga republikanska predsjednička debata
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:14 0:00

U srijedu, republikanski predsjednički kandidati će održati svoju drugu debatu. Lokacija debate podsjeća na poglede jednog bivšeg predsjednika koji je i danas konzervativni model za Republikansku stranku.

Sud u New Yorku: Trump i njegova kompanija godinama obmanjivali banke i osiguravajuća društva

Suđenje Trumpu u Njujorku po građanskoj parnici počeće 2. oktobra (Foto: AP/Artie Walker Jr)

Sudija u Njujorku u utorak je presudio da je Donald Trump godinama varao dok je gradio imperiju nekretnina koja ga je katapultirala do slave i Bijele kuće.

Sudija Artur Engoron, odlučujući u građanskoj parnici koju je pokrenula njujorška državna tužiteljka Leticija Džejms, utvrdio je da su bivši predsjednik i njegova kompanija obmanjivali banke, osiguravajuća društva i druge tako što su masovno precjenjivali njegovu imovinu i preuveličavali njegovu neto vrijednost na papirima korištenim za sklapanje poslova i obezbjeđivanje kredita.

Engoron je naredio da se neke od Trumpovih poslovnih dozvola ukinu, što im je otežalo ili onemogućilo poslovanje u Njujorku, i rekao je da će nezavisni posmatrač nastaviti da nadgleda poslovanje kompanije bivšeg predsjednika Amerike.

Trumpov advokat Kristofer Kise rekao je da namjeravaju da ulože žalbu na odluku, nazivajući je „greškom pravosudnog sistema“ i „potpuno suprotnu činjenicama i važećem zakonu“.

„Odlukom nastoji da se nacionalizuje jedna od najuspješnijih korporativnih imperija u SAD i preuzme kontrolu nad privatnom imovinom, a istovremeno se priznaje da nema dokaza o neispunjenju obaveza, kršenju, kašnjenju u plaćanju ili bilo kojoj pritužbi o šteti“, rekao je Kise.

Trump je tvrdio da nije učinio ništa loše. Njegov sin Erik rekao je da je Engoronova presuda „pokušaj da uništi njegovog oca i izbaci ga iz Njujorka“.

„Danas sam izgubio svaku vjeru u pravni sistem Njujorka“, napisao je na društvenoj mreži X Erik Tramp, izvršni direktor Trump organizacije i tuženi u predmetu. „Nikada ranije nisam vidio kod sudije takvu mržnju prema jednoj osobi – koordiniran napor sa državnim tužiocem da se uništi čovjekov život, okruženje i dostignuća”.

Engoronova odluka, nekoliko dana prije početka suđenja bez porote po tužbi Džejms, najsnažnije je do sada odbacivanje Trumpovog pažljivo oblikovanog imidža bogatog i oštroumnog magnata za nekretnine koji je postao politički moćnik.

Osim pukog hvalisanja bogatstvom, Trump, njegova kompanija i ključni rukovodioci su više puta lagali o njima u godišnjim finansijskim izvještajima, ubirajući nagrade kao što su povoljni uslovi zajma i niži troškovi osiguranja, otkrio je Engoron.

Ta taktika je prešla granicu i predstavlja kršenje zakona, rekao je sudija, odbacivši Trumpovu tvrdnju da ga je odricanje od odgovornosti u finansijskim izvještajima oslobodilo bilo kakvog krivičnog djela.

„U svijetu optuženih: regulisani stanovi za iznajmljivanje vrijede isto kao i neregulisani stanovi; ograničeno zemljište vrijedi koliko i neograničeno zemljište; ograničenja mogu da ispare. Odricanje od odgovornosti jedne strane koja prebacuje odgovornost na drugu stranu oslobađa laži druge strane", napisao je Engoron u presudi na 35 stranica. "To je svijet fantazije, a ne stvarni svijet."

Tužioci na Menhetnu su razmatrali mogućnost podizanja krivične prijave zbog istog ponašanja, ali su odbili da to učine, ostavljajući Džejms da tuži Trampa i traži kazne čiji je cilj da naruše njegovu i sposobnost njegove porodice da posluje u državi.

Engoronova presuda po kratkom postupku, rješava ključnu tvrdnju u tužbi Džejms, ali nekoliko drugih ostaje. On će odlučiti o tim tvrdnjama i zahtjevu Džejms za kaznu od 250 miliona dolara na suđenju koje počinje 2. oktobra. Trumpovi advokati zatražili su od žalbenog suda privremeno odlaganje.

„Danas je sudija presudio u našu korist i utvrdio da su Donald Trump i njegova kompanija godinama vršili finansijsku prevaru“, izjavila je Džejms u izjavi. „Radujemo se predstavljanju ostatka našeg slučaja na suđenju“.

Trumpovi advokati su tražili od sudije da odbaci slučaj.

Tvrdili su da Džejms nije zakonski dozvoljeno da podnese tužbu jer nije bilo dokaza da je javnost oštećena Trumpovim postupcima. Oni su takođe tvrdili da su mnogi navodi u tužbi zastarjeli.

Engoron je, napominjući da je te argumente "izričito odbacio" ranije u slučaju, izjednačio sa zapletom filma "Dan mrmota". On je kaznio pet advokata odbrane po 7.500 dolara zbog „ ponavljanja neozbiljnih argumenata”, ali je odbio zahtjev Džejms da sankcioniše Trumpa i druge optužene.

Džejms, demokrata, tužila je Trumpa i njegovu firmu prije godinu dana, navodeći obrazac dvoličnosti koji je nazvala „umjetnošću krađe“, što je aluzija na naslov njegovih poslovnih memoara iz 1987. - „Umjetnost dogovora“.

U tužbi se tvrdi da su Tramp i njegova kompanija rutinski povećavala vrijednost imovine kao što su soliteri, tereni za golf i imanje Mar-a-Lago na Floridi, povećavajući je za milijarde dolara.

Engoron je otkrio da je Trump stalno precjenjivao vrijednost Mar-a-Lago, “napuhavajući” je u jednom finansijskom izvještaju za 2.300 posto. Sudija je takođe zamjerio Trumpu što je lagao o veličini njegovog stana na Menhetnu. Bivši američki predsjednik je tvrdio da je njegov trospratni penthaus u Trump kuli skoro tri puta veći od stvarne veličine, procjenjujući ga na 327 miliona dolara.

Na društvenoj mreži X poslije donošenja presude, Erik Trump je insistirao da su tvrdnje njegovog oca o Mar-a-Lagu tačne, pišući da se za imanje u Palm Biču „spekuliše da vrijedi više od milijardu dolara, što ga čini vjerovatno najvrijednijim stambenim imanjem u državi".

Trump je u svjedočenju pod zakletvom za slučaj tvrdio da vrijednosti u njegovim finansijskim izvještajima nisu bile važne jer obrasci imaju stavku o odricanju odgovornosti. Trump je tvrdio da su banke „zaradile mnogo novca“ od njega i da se nije protivio procjenama.

Tužba Džejms predstavlja jednu od nekoliko pravnih glavobolja za Trumpa, republikanskog kandidata za izbore sljedeće godine. Protiv njega su podignute četiri optužnice u posljednjih šest mjeseci. Optužen je u Džordžiji i Vašingtonu da je planirao da prekroji volju birača na izborima 2020, na Floridi za pogrešno upravljanje povjerljivim dokumentima, a na Menhetnu za falsifikovanje poslovnih zapisa u vezi sa tajnim novcem koji je isplaćen u njegovo ime.

Trumpova kompanija je prošle godine osuđena za poresku prevaru u drugom krivičnom predmetu jer je pomagala rukovodiocima da izbjegnu poreze na pogodnosti kao što su stanovi i automobili. Kompanija je kažnjena sa 1,6 miliona dolara. Jedan izvršni direktor, Trumpov dugogodišnji šef finansija Alen Vajselberg, priznao je krivicu i odležao je pet mjeseci u zatvoru. On je takođe među optuženima u tužbi Džejms.

Njena tužba ne donosi potencijalnu zatvorsku kaznu, ali bi mogla da zakomplikuje Trumpovu sposobnost da sklapa poslove sa nekretninama.

Džejms, koja se u kampanji za funkciju predstavljala kao Trumpov kritičar, počela je da preispituje njegovo poslovanje u martu 2019. nakon što je njegov bivši lični advokat Majkl Koen svjedočio pred Kongresom da je on preuveličao bogatstvo u finansijskim izvještajima dok je pokušavao da kupi NFL ekipu Bafalo Bils.

Kancelarija Džejms je ranije podnijela tužbu protiv Trumpa zbog zloupotrebe njegove dobrotvorne fondacije za unaprijeđenje političkih i poslovnih interesa. Trumpu je naređeno da uplati dva miliona dolara u dobrotvorne svrhe kao kaznu, dok je njegova dobrotvorna organizacija zatvorena.

Biden - prvi američki predsjednik u historiji koji se pridružio štrajkačima

Predsjednik Joe Biden pridružio se štrajku sindikata Ujedinjenih automobilskih radnika u Van Burenu u Michiganu. (Foto: AP/Evan Vucci)

Predsjednik Joe Biden pridružio se članovima sindikata Ujedinjenih automobilskih radnika (UAV) dvanaestog dana njihovog štrajka protiv velikih auto-kompanija, kao prvi predsjednik u američkoj historiji koji se direktno uključio u neki štrajk.

Biden je stigao u Michigan predsjedničkim avionom Air Force 1, a na pisti ga je dočekao predsjednik sindikata Shawn Fain, poslije čega su se predsjednikovom limuzinom odvezli do skladišta za distribuciju dijelova kompanije General Motors, u predgrađu Detroita, gdje su se okupili radnici u štrajku.

"Nema dogovora, nema točkova!", skandirali su radnici. "Nema plata, nema dijelova!"

Portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre rekla je novinarima na putu za Michigan da se "Biden bori da osigura da će se automobili budućnosti praviti u Americi i da će ih praviti američki radnici, članovi sindikata, sa dobro plaćenim poslovima, umjesto da se prave u Kini".

Predsjednik Biden pozdravlja se sa članovima sindikata automobilskih radnka (UAV) ispred fabrike dijelova General Motors u predgrađu Detroita, u Michiganu, 26. septembra 2023. (Foto: AFP/Jim Watson)
Predsjednik Biden pozdravlja se sa članovima sindikata automobilskih radnka (UAV) ispred fabrike dijelova General Motors u predgrađu Detroita, u Michiganu, 26. septembra 2023. (Foto: AFP/Jim Watson)

Tokom štrajka UAV, Biden je tvrdio da automobilske kompanije nisu otišle dovoljno daleko da ispune zahtjeve radnika, iako zvaničnici Bijele kuće nisu željeli da odgovore na pitanje da li predsjednik podržava specifične zahtjeve kao što je povećanje plata od 40% i puna plata za radnu nedjelju od 32 sata.

Stručnjaci za predsjedničku historiju i historiju radničkih pokreta u Americi kažu da nema primjera da se neki aktuelni predsjednik pridružio štrajku koji je trajao u tom trenutku, čak i za vrijeme mandata predsjednika koji su još vatrenije podržavali radničke sindikate kao što su bili Franklin Delano Roosevelt i Harry Truman.

Članovi Kongresa se često pojavljuju tokom štrajkova da iskažu solidarnost sa sindikatima, a Biden se pridružio radnicima kockarnica u Las Vegasu i automobilskim radnicima u Kansas Cityju dok se borio za demokratsku predsjedničku nominaciju 2020.

Međutim, predsjednici na položaju, koji moraju da balansiraju radnička prava sa zahtjevima ekonomije, lanaca snabdijevanja i drugim faktorima iz svakodnevnog života, držali su se podalje od štrajkača, sve do Bidena.

"Ovo je apsolutno bez presedana. Nijedan predsjednik nikada nije došao do štrajkača", kaže Erik Loomis, profesor na Univerzitetu Rhode Island i stručnjak za historiju radničkog pokreta u SAD. Predsjednici su historijski "izbjegavali direktno učešće u štrajkovima. Sebe vide više kao medijatore. Nisu smatrali da je njihova uloga da direktno intervenišu u štrajku ili aktivnostima sindikata."

Biden je stigao u Michigan dan prije najavljene posjete bivšeg predsjednika Donalda Trumpa Detroitu. Trump će održati sopstveni skup u želji da se poveže sa automobilskim radnicima iako lideri sindikata ističu da on nije njihov saveznik.

Erdogan: Put Švedske u NATO zavisi od američke prodaje aviona F-16 Turskoj

Erdogan

Turski parlament održat će obećanje da će ratificirati kandidaturu Švedske za NATO ako administracija američkog predsjednika Joea Bidena otvori put za prodaju aviona F-16 Ankari, izjavio je u utorak predsjednik Tayyip Erdogan, prenose turski mediji.

Obraćajući se novinarima na povratku iz azerbejdžanske enklave Nakhčivan, Erdogan je rekao da su ministar vanjskih poslova Hakan Fidan i američki državni sekretar Antony Blinken razgovarali o kandidaturi Švedske za članstvo u NATO-u prošle sedmice u New Yorku.

Američka administracija povezuje prodaju borbenih aviona F-16 Turskoj sa ratifikacijom kandidature Švedske od strane Ankare, rekao je Erdogan.

"Ako oni (SAD) održe svoja obećanja, naš parlament će održati i svoje obećanje. Turski parlament će imati konačnu riječ o članstvu Švedske u NATO-u", rekao je on.

Šef Pentagona hvali odbrambene veze SAD-a i Kenije

Američki ministar obrane Lloyd Austin i kenijski ministar obrane Aden Duale drže kopije sporazuma o obrambenoj suradnji u Nairobiju, Kenija, 25. rujna 2023.

Američki ministar obrane Lloyd Austin u utorak je pohvalio ono što je nazvao "snažnim odnosom" između američkih i kenijskih snaga kada se sastao s vojnicima dvije zemalje u kampu Simba u Manda Bayu u Keniji.

"Vi ste model interoperabilnosti", rekao je Austin. "Radite rame uz rame svaki dan, brinete jedni o drugima, podržavate jedni druge i radite na nekim vrlo važnim pitanjima sigurnosti."

Sjedinjene Države i Kenija potpisale su u ponedjeljak petogodišnji odbrambeni sporazum usmjeren na jačanje protivterorističkih napora u istočnoj Africi i podupiranje napora Kenije da preuzme vodstvo u sigurnosnoj misiji na Haitiju.

Austin je rekao da su Sjedinjene Države "zahvalne Keniji za njezino vodstvo u rješavanju sigurnosnih izazova u regiji i diljem svijeta" i zahvalio zemlji na njezinoj spremnosti da preuzme vodstvo multinacionalnih sigurnosnih snaga u borbi protiv nasilja bandi na Haitiju.

Rekao je da će Bidenova administracija raditi s Kongresom kako bi osigurala 100 milijuna dolara financiranja koje je obećala za misiju na Haitiju prošlog tjedna na marginama Opće skupštine UN-a.

"Sjedinjene Države spremne su podržati tu važnu misiju pružanjem snažne financijske i logističke pomoći", rekao je.

Austin je pozvao druge nacije da slijede primjer Kenije i osiguraju više osoblja, opreme, podrške, obuke i financiranja za planiranu multinacionalnu sigurnosnu misiju na Haitiju.

Kenija je obećala poslati 1.000 sigurnosnih službenika na Haiti kako bi se suprotstavili nasilju bandi koje je poraslo nakon atentata na predsjednika Haitija Jovenela Moisea u srpnju 2021.

Sigurnosnu misiju, koju tek treba odobriti Vijeće sigurnosti UN-a, zatražio je haićanski premijer Ariel Henry prošlog listopada.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG