Linkovi

Top priča

Omicron u Zapadnoj Evropi prisutan danima prije nego što je otkriven u Južnoj Africi

Putnik čeka rezultat testa na Covid na aerodromu Schiphol u Holandiji, 29. novembra 2021. (Foto: AFP/Kenzo Tribouillard)

Prema novim dokazima, omicron varijanta koronavirusa je već bila prisutna u Zapadnoj Evropi znatno prije nego što su prvi slučajevi zvanično identifikovani u Južnoj Africi.

Holandske vlasti saopštile su u utorak da su otkrile tu varijantu u testovima na Covid čak 19. novembra - čitavu nedjelju prije nego što su, prošlog petka, pozitivni slučajevi otkriveni kod putnika koji su sletjeli u Amsterdam iz Južne Afrike.

Zdravstveni zvaničnici u Japanu i Francuskoj također su potvrdili prve slučajeve omicron soja u utorak, i pridružili se sve većoj listi zemalja na kojoj su i Britanija, Kanada, Škotska, Australija, Austrija, Španija i Švedska.

Zbog pojave i brzog širenja omikrona, Stephane Bancel​, direktor farmaceutskog giganta Moderna, upozorio je u utorak u intervjuu za Financial Times da bi postojeće vakcine protiv Covida mogle da budu manje efikasne protiv novog soja, u poređenju sa deltom i drugim, ranijim varijantama.

Nakon što je Bancel predvidio "materijalni pad" u efikasnosti vakcina - uključujući onu koju je razvila Moderna - došlo je do velikog pada na svjetskim berzama.

Međutim naučnici Oxfordskog univerziteta, koji su razvili vakcinu za Covid u saradnji sa kompanijom AstraZeneca, izdali su saopštenje u kome se navodi da postojeće vakcine "i dalje pružaju veoma visoki nivo zaštite od ozbiljnih oblika bolesti, i da za sada nema dokaza da je situacija drugačija sa omicronom".

U saopštenju se dodaje da, ukoliko bude neophodno, postoje "sredstva i procesi za ubrzani razvoj modifikovane vakcine za Covid-19".

Emer Cooke​, šefica Evropske medicinske agencije (EMA), regulatora lijekova za područje Evropske unije, također je pokušala da ublaži strahovanja, poručujući poslanicima EU u Briselu da su postojeće vakcine i dalje djelotvorne protiv omicrona ali da će, ukoliko bude potrebno, u roku od četiri mjeseca nove verzije vakcine biti odobrene za upotrebu unutar Unije.

Žena sa maskom prolazi pored tržnog centra u istočnom dijelu Londona, 30 novembra 2021.
Žena sa maskom prolazi pored tržnog centra u istočnom dijelu Londona, 30 novembra 2021.

Dan ranije, Tedros Adhanom Ghebreyesus​, direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), poručio je na specijalnoj sjednici Svjetske zdravstvene skupštine u Ženevi, da je samo pojavljivanje omicrona podsjetnik da "iako mnogi od nas misle da smo završili sa Covidom-19, on nije završio sa nama".

"Prolazimo kroz cikluse panike i zanemarivanja. Teško izvojevane pobjede mogle bi da za čas budu izbrisane. Naš neposredni zadatak je, zato, da se okonča ova pandemija", rekao je Tedros.

WHO je saopštio da je "globalni rizik zbog omikron varijante procijenjen kao veoma visok, iako za sada nema podataka o smrtnim slučajevima koje je izazvao novi soj".

Zbog prijetnje novog virusa, i SAD i Britanija su u ponedjeljak preporučile svim odraslima da prime "booster" doze vakcine protiv Covida.

Zabrane putovanja zbog omicrona

Poljska i Japan u ponedjeljak su uvele zabrane putovanja zbog nove varijante virusa. Poljska je obustavila letove u šest zemalja na jugu Afrike, dok Japan od utorka ne dozvoljava ulaz putnicima iz inostranstva.

Osoblje na aerodromu Narita istočno od Tokija dočekuje putninke kojima su potrebna kolica, prvog dana nakon što je Japan zatvorio granice da spriječi širenje nove, omicron varijante virusa, 30. novembra 2021.
Osoblje na aerodromu Narita istočno od Tokija dočekuje putninke kojima su potrebna kolica, prvog dana nakon što je Japan zatvorio granice da spriječi širenje nove, omicron varijante virusa, 30. novembra 2021.

Izrael i Maroko su također potpuno zatvorili granice. Druge zemlje, među kojima su SAD, Kanada, Brazil i neke zemlje Evropske unije, zabranile su ili ograničene ulaz putnicima iz južnih regija Afrike.

Generalni sekretar UN-a Antonio Guterres izjavio je da je "duboko zabrinut zbog izolacije južnih afričkih zemalja" kojima su uvedene putne restrikcije.

Predsjednik Južne Afrike Cyril Ramaphosa​ naglasio je da je njegova zemlja "duboko razočarana" zbog zabrane putovanja. "Te restrikcije su potpuno neopravdane i nepoštenon diskriminišu našu zemlju i sestrinske zemlje na jugu Afrike", rekao je u nedjelju, u televizijskom obraćanju naciji.

Unben Pillay​, ljekar opšte prakse u pokrajini Goteng u Južnoj Africi, izjavio je za AP da, uprkos velikom povećanju novih slučajeva Covida-19, čemu je doprinijela pojava varijante omicron, zaraženi uglavnom imaju blage simptome bolesti. Rekao je da se većina ljudi liječi kod kuće a vakcinisani se po pravilu osjećaju bolje od onih koji nisu primili vakcinu protiv Covida.

U izvještaju su korištene i informacije agencija Reuters i AP.

See all News Updates of the Day

Prošlogodišnji rast američke ekonomije najbrži od 1984.

Arhiv - Kamioni u luci Oakland u Californiji (Foto: AP/Noah Berger)

Američka ekonomija je prošle godine rasla najbržim tempom od predsjedničkog mandata Ronalda Reagana, i oporavila se od kratke ali katastrofalne recesije 2020. izazvane pandemijom koronavirusa.

Bruto društveni proizvod porastao je za 5,7 odsto 2021. godine što je najsnažniji godišnji rast od 1984. kada je zabilježen skok od 7,2 procenta poslije prethodne recesije.

Sekretarijat za ekonomiju u četvrtak je saopštio da je ekonomija rasla po godišnjoj stopi od 6,9 odsto od oktobra do decembra, nakon što su kompanije obnovile svoje zalihe.

"To samo pokazuje da se američka privreda adaptirala na nove varijante i da nastavlja da bude produktivna", ocijenila je Beth Ann Bovino​, ekonomista u kompaniji Standard & Poor’s.

Međutim, očekuje se da će američka ekonomija usporiti ove godine zbog inflacije i velikog broja zaraženih od Covida. Mnogi ekonomisti snižavaju procjene rasta za aktuelni prvi kvartal, od januara do marta, uzimajući u obzir posljedice širenja omicron soja koronavirusa. Međunarodni monetarni fond (MMF) procijenio je da će rast BDP-a za celu 2022. godinu usporiti na 4 odsto.

Mnogi američki biznisi, naročito restorani, barovi i hoteli, i dalje trpe posljedice omicrona, zbog kojeg milioni ljudi nerade izlaze napolje da bi izbjegli gužve. Potrošnja, koja je glavni pokretač ekonomije, mogla bi da bude manja ove godine zbog ukidanja vladine pomoći, koja je podsticala privednu aktivnost 2020. i 2021. godine.

Federalne rezerve (američka centralna banka) u srijedu su takođe saopštile da planiraju da povećaju kamatne stope više puta ove godine da bi suzbile najveći rast inflacije za gotovo četiri decenije. Zbog tog poteza, krediti će biti skuplji što će možda usporiti ekonomski rast ove godine.

Prošlogodišnji rast podstaknut je skokom potrošnje od 7,9 odsto i privatnih ulaganja od 9,5 procenata. Potrošnja je u posljednja tri mjeseca 2021. međutim rasla po umjerenijoj godišnjoj stopi od 3,3 odsto. Privatne investicije skočile su za 32 odsto, kako su kompanije obnavljale zalihe da bi zadovoljile potražnju.

Rast američke privrede prošle godine uslijedio je nakon pada BDP-a od 3,4 odsto 2020. godine - najvećeg od 1946. godine. Zbog mjera za suzbijanje koronavirusa, izgubljeno je 22 miliona poslova, a ekonomija upala u duboku recesiju.

Međutim, veoma niske kamatne stope, vladina pomoć, te kampanja imunizacije protiv Covida oživjeli su ekonomiju, a mnogi građani su počeli ponovo da izlaze i troše.

Skok potražnje je međutim iznenadio kompanije, od kojih su mnoge bile suočene sa nedovoljnim zalihama i malim brojem radnika.

Fabrike i luke su postale preopterećene, a lanac nabavke poremećen. Počela je da se ubzrava inflacija, pa su tokom proteklih 12 mjeseci potrošačke cijene skočile za 7 odsto - najviše od 1982. godine. Najviše su skočile cijene hrane, energenata i automobila.

Krajem prošle godine, ekonomija je počela da usporava. Maloprodaja je pala za 1,9 odsto u decembru, a proizvodnja je istog mjeseca pala na najniži nivo za 11. mjeseci.

State Department: Pandemija pogoduje trgovini ljudima

Američki državni sekretar Antony Blinken

Pandemija COVID-19 pogoršala je problem trgovine ljudima, navodi State Department u svom godišnjem izvještaju o trgovini ljudima objavljenom u utorak.

"Ovogodišnji izvještaj o trgovini ljudima šalje snažnu poruku svijetu da globalne krize, kao što su pandemija COVID-19, klimatske promjene i trajne diskriminatorske politike i prakse, imaju nesrazmjeran učinak na pojedince koji su već potlačeni drugim nepravdama", rekao je američki državni seketar Antony Blinken rekao je u uvodnom dijelu izvještaja.

"Ovi izazovi dodatno otežavaju postojeće ranjivosti na eksploataciju, uključujući trgovinu ljudima", rekao je on.

U izvještaju, Blinken poziva druge zemlje da se pridruže Sjedinjenim Državama kako bi poboljšali "naše kolektivne napore u sveobuhvatnom rješavanju problema trgovine ljudima".

On je rekao da to zahtijeva ublažavanje "štetnih praksi i politika koje uzrokuju socioekonomske ili političke ranjivosti na koje trgovci često padaju".

U izvještaju se navodi da je pandemija COVID-19 donijela "neviđene posljedice po ljudska prava i ekonomski razvoj na globalnom nivou, uključujući trgovinu ljudima".

"Vlade širom svijeta su preusmjerile resurse ka pandemiji, često na račun napora u borbi protiv trgovine ljudima, što je rezultiralo smanjenim mjerama zaštite i pružanjem usluga za žrtve, smanjenjem preventivnih napora, i smetnje istragama i krivičnom gonjenju trgovaca ljudima", navodi se u izvještaju.

U izvještaju se objašnjava da su oni koji su uključeni u napore protiv trgovine ljudima "našli načine da se prilagode i uspostavili nove odnose kako bi prevazišli izazove". Dodaje se da su trgovci ljudima također bili vješti u promjeni svojih metoda.

Neki specifični slučajevi koji se spominju u izvještaju uključuju primjere u Indiji i Nepalu u kojima su mlade siromašne djevojke napuštale školu kako bi pomogle izdržavanju svojih porodica zbog ekonomskih posljedica pandemije. Neki su, navodi se u izvještaju, bili prisiljeni na brak zbog novca.

U izvještaju se navode incidenti u Sjedinjenim Državama, Ujedinjenom Kraljevstvu i Urugvaju u kojima su stanodavci prisiljavali žene koje su bile ekonomski povrijeđene pandemijom da imaju seks s njima kada stanar nije mogao plaćati stanarinu.

Na Haitiju, Nigeru i Maliju, "bande" koje rade u kampovima za raseljene osobe koristile su slabo osiguranje uzrokovano pandemijom kako bi natjerale stanovnike na seks za novac.

U Mjanmaru (bivša Burma), koji je bio potresen Covidom i političkim nemirima, u izvještaju se navodi da je 94% domaćinstava bilježilo pad prihoda, ostavljajući neke članove ranjivim na seksualnu trgovinu.

"Ako postoji nešto što smo naučili u prošloj godini, to je da trgovina ljudima ne prestaje tokom pandemije", rekla je Kari Johnstone, visoka zvaničnica i glavna zamjenica direktora Ureda za praćenje i borbu protiv trgovine ljudima u uvodnom dijelu izvještaja.

"Udruženost povećanog broja ugroženih pojedinaca, sposobnost trgovaca ljudima da iskoriste konkurentske krize i preusmjeravanje resursa na napore za odgovor na pandemiju rezultirali su idealnim okruženjem za cvjetanje i razvoj trgovine ljudima", rekla je Johnstone.

General Townsend za Glas Amerike: Kina je najveći rival SAD-a u Africi

General  Stephen Townsend

SAD su potvrdile izvještaje da su ruski plaćenici, poznati pod imenom Wagner Group, prisutni u Maliju i da ih podržava ruska vojska.

"Grupa Wagner je u Maliju. Mislimo da ih trenutno ima nekoliko stotina", kazao je u ekskluzivnom intervjuu za Glas Amerike čelnik američke vojske za područje Afrike (AFRICOM), general Stephen Townsend.

U razgovoru koji je obavljen Skype-om, general, govoreći iz svog ureda u Stuttgartu, kazao je i ovo: "Ruske zračne snage ih prebacuju u Mali. Cijeli svijet to može vidjeti, i istinski smo zabrinuti zbog toga."

General Townsend, koji je stupio na ovu dužnost 2019. godine, kaže da je Kina najaktivniji globalni konkurent Amerike u Africi, i, kako je naglasio, namjerava izgraditi vojnu bazu ili primorsku bazu u Ekvatorijalnoj Gvineji.

"Ne tražimo od Ekvatorijalne Gvineje da bira između Kine i nas, već samo tražimo da uzmu u obzir i druge međunarodne partnere i njihove interese - jer je mogućnost kineskih vojnih baza u toj zemlji izvor velike brige i za Sjedinjene Države i sve druge partnere", kazao je Townsend.

Uz kinesku vojnu ekpanziju, general kaže da također prati i manje očiglednu prijetnju Americi na kontinentu - ogranak iranskih snaga sigurnosti koji provodi zlonamjerne aktivnosti na Srednjem Istoku. On je dodao da se zapravo radi o iranskom Korpusu islamske revolucionarne garde - skraćeno IRGC.

"Njihova ubacivanja mogu biti vrlo zlonamjerne prirode. To još uvijek nije očigledno, ali se događa već sada", kaže Townsend.

U jednom zvaničnom pismu je potvrđeno za Glas Amerike da je IRGC planirao pokušaj ubistva američkih diplomata u Africi. Iran je ove navode negirao nazvavši ih neosnovanim.

Zbog brige izazvane povećanim prijetnjama Irana, Kine i nekih drugih u toku proteklih godinu dana, američka vojska je uvela nove, modernizirane odbrambene sisteme i protu-dronsko oružje, u bazi Lemonnier u Djiboutiju, jedinoj američkoj vojnoj bazi u Africi.

U Somaliji, gdje lokalni i međunarodni partneri i dalje vode borbu protiv terorističke grupe al-Shabab, američke snage nastavljaju s povremenim vojnim prisutstvom, ostavljajući manje od stotinu vojnika. Bivši predsjednik Donald Trump je svojevremeno naredio povlačenje 800 američkih vojnika iz Somalije, u 2020. godini.

"Ulažemo sve napore da završimo ono što moramo. Međutim, s vojne strane smatram da postoje bolji načini da se posao obavi, pa smo tako predali naše preporuke ministru odbrane na uvid, i čekamo na konačnu odluku", kaže general Townsend.

Amerika nastavlja obuku novih somalijskih snaga Danab, iako nešto usporenijim tempom.

"Ukoliko se ne izvrši veći pritisak na al-Shabab, bojim se da bi uskoro ta grupa mogla izvesti novi veliki napad", zaključuje zapovjednik AFRICOM-a general Townsend u intervjuu za Glas Amerike.

Bidenov odgovor na pandemiju

Bidenov odgovor na pandemiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Biden sumirao prvu godinu na položaju, Ukrajina među vodećim temama

Predsjednik SAD Joe Biden tokom konferencije za novinare u Istočnoj sobi Bijele kuće, 19. januara 2022. godine (Foto: AP/Susan Walsh)

Predsjednik SAD priznao je da se tokom prve godine na položaju suočio sa izazovima, ali je istakao i da je ostvario napredak. Biden je prvu konferenciju za novinare u 2022., počeo ističući neke od uspjeha koje je njegova administracija ostvarila u protekloj godini.

Međutim, kada je počeo da odgovara na pitanja novinara, mnoga od njih su se odnosila na sve veće tenzije u odnosima sa Rusijom i gomilanjem njenih trupa na granici sa Ukrajinom.

Biden je rekao da ne vjeruje da ruski predsjednik Vladimir Putin želi totalni rat u Ukrajini.

„Nisam baš siguran da i on sam zna šta će da uradi“, rekao je Biden i dodao:

„Pretpostavljam da će ući“.

Biden je, međutim, upozorio da će Putin platiti „skupu cijenu“, ako krene u vojnu akciju.

Nekoliko sati prije Bidenovog obraćanja iz Bijele kuće, američki državni sekretar Antony Blinken bio je u posjeti Kijevu.

Predsjednik Biden rekao je da je otvoren za susret sa svojim ruskim kolegom, dodajući da postoji "mogućnost" za to.

„Ono što me brine je da bi ovo moglo da izmakne kontroli, vrlo lako, zbog... granica Ukrajine i onoga što Rusija uradi ili ne uradi“, rekao je on.

„Nadam se da Vladimir Putin razumije da, izuzev u slučaju potpunog nuklearnog rata, nije u dobroj poziciji da dominira svijetom".

Godinu dana Bidenove administracije: Pobjede, porazi i dileme
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:42 0:00

Na unutrašnjem planu, Biden je kao uspjeh prve godine svog mandata naveo povećan broj Amerikanaca koji su vakcinisani protiv COVID 19. Takođe je primijetio da se broj nezaposlenih Amerikanaca dramatično smanjio.

Biden je rekao da je trebalo obaviti više testiranja na COVID19 u ranoj fazi pandemije, ali da se sada radi više.

Amerikanci su od srijede u mogućnosti da naručuju besplatne kućne testove za COVID19 - po četiri za svaku porodicu.

U trenutku održavanja konferencija za novinare, dva ključna dijela Bideove agende zakočena su u Kongresu, dok pandemija kovida 19 i dalje izaziva haos u zemlji i inostranstvu. Njegova popularnost u anketama birača postojano opada od haotičnog povlačenja američkih snaga iz Afganistana prošlog septembra. Njegov prosječni rejting je nešto iznad 40 odsto, a u anketi koju je prošle sedmice objavio Univerzitet Kvinipijak svega 33 odsto je odobravalo kako vodi zemlju.

Bidenov nizak rejting pogoršan je percepcijom o načinu na koji se suprotstavio pandemiji koronavirusa, koja ulazi u treću godinu, uprkos intenzivnoj kampanji vakcinacije koju sprovodi administracija. Stručnjaci za javno zdravlje kritikovali su administraciju zbog toga što nije predvidjela pojavu delta i omikron varijanti koronavirusa, kao i zbog toga što nije uspjela da poveća kapacitet za testiranje na COVID19, uključujući i omogućavanje pristupa za brzo testiranje svim Amerikancima.

Neke informacije u ovom izvještaju dobijene su od AP-a, Reutersa i AFP-a.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG