Linkovi

Najvažnije

Omicron varijanta otkrivena u više američkih država

Ljudi u redu čekaju da prime "booster" dozu protiv Covida u New Yorku.

Omicron varijanta koronavirusa, koja do sredine nedjelje nije bila registrovana u SAD, sada je otkrivena u najmanje pet država, što je još jednom pokazalo koliko se brzo i lako mutacije virusa šire po svijetu. 

Samo dan pošto je prvi poznati slučaj u SAD otkriven u Californiji, testovi su pokazali da je najmanje petoro ljudi na širem području grada New Yorka inficirano omicron varijantom, kao i muškarac iz Minnesote koji je prisustvovao jednoj konvenciji na Manhattanu krajem novembra.

Žena iz Colorada, koja je nedavno putovala u Južnu Afriku, stanovnik Havaja koji nije nigdje putovao proteklih mjeseci, i još jedan stanovnik Kalifornije koji je prošlog mjeseca putovao u Južnu Afriku, također su zaraženi novim sojem, saopštili su zvaničnici.

Mnogo toga se još ne zna o omicronu, uključujući i pitanje da li je više zarazan, kao što neki zdravstveni stručnjaci sumnjaju, da li može da umanji efikasnost vakcina i da li su simptomi isti kao kod prvobitnog virusa, ili slabiji.

Zvaničnici u svakoj od država rekli su da nema razloga za paniku. Međutim, širenje slučajeva, među kojima su i osobe koje nisu nigdje putovale nedavno, znači da je nova varijanta virusa već cirkulisala u nekim dijelovima SAD.

"Moramo da pretpostavimo da je virus prisutan među nama već neko vrijeme", izjavio je gradnačelnik New Yorka Bill de Blasio​ na konferenciji za novinare sa guvernerkom Kathy Hochul​.

Guvernerka New Yorka Kathy Hochuli gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio na virtuelnoj konferenciji za novinare u New Yorku, 2. decembra 2021.
Guvernerka New Yorka Kathy Hochuli gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio na virtuelnoj konferenciji za novinare u New Yorku, 2. decembra 2021.

Među zaraženim građanima New Yorka je 67-godišnja žena sa Long Islanda koja je nedavno putovala u Južnu Afriku, stanovnici Brooklynna i Queensa i još jedan slučaj za koji se vjeruje da je povezan sa putovanjem. Najmanje jedna osoba je primila dozu vakcine protiv Covida, ali zvaničnici nisu imali podatke o statusu vakcinacije u ostala četiri slučaja.

U Minnesoti, nadležni kažu da je muškarac, koji nije putovao van SAD, počeo da ispoljava simptome nakon što je prisustvovao konvenciji Anime NYC 2021. u New Yorku. Komesarka za zdravlje Minnesote kaže da je muškarac vjerovatno zaražen na konvenciji, ali da zvaničnici to ne znaju pouzdano.

Nadležni u New Yorku pokušavaju da kontaktiraju učesnike konvencije, koja je održana između 19. i 21. novembra. Prema riječima organizatora, u konvenciji je učestvovalo oko 50.000 ljudi, a od njih je traženo da nose maske i pokažu dokaz da su primili najmanje jednu dozu vakcine protiv Covida 19.

Čovjek iz Minnesote je počeo da oseća blage simptome 22. novembra. Bio je vakcinisan i primio "booster" početkom novembra. Testirao se na Covid 24. novembra a simptomi su mu od tada skoro prošli.

Šator za testiranje na Covid u New Yorku, 2. decembra 2021.
Šator za testiranje na Covid u New Yorku, 2. decembra 2021.

22. nonvembra se prva poznata zaražena osoba u SAD vratila u Californiju iz Južne Afrike. Osoba je bila vakcinisana, razvila blage simptome i testirana pozitivna u ponedjeljak.

Druga osoba u toj državi je također vakcinisana i nije joj bila potrebna ljekarska njega. Nevakcinisana odrasla osoba zaražena omicronom na Havajima je preležala Covid prije godinu dana. Trenutno nije hospitalizovana i ima "blage do umjerenih" simptoma, uključujući glavobolju, bol u mišićima i kašalj.

Guvernerka Hochul kaže da slučaj koji se odnosi na putnika iz Minnesote pokazuje da je potrebno da se svi koji mogu vakcinišu protiv Covida ili prime "booster".

See all News Updates of the Day

Gužva u republikanskoj trci 2024. pomaže otvaranju puta za Trumpovu nominaciju?

Donald Trump

Sve veći broj kandidata za republikansku predsjedničku nominaciju 2024. mogao bi otvoriti put pobjedi Donalda Trumpa dok bi postavio blokade za njegovog glavnog rivala, guvernera Floride Rona DeSantisa, rekli su članovi stranke i stratezi.

Republikanci koji se plaše da je Trump previše polarizirajuća figura da bi pobijedio demokratskog predsjednika Joea Bidena 2024. brinu se da će, ako previše kandidata uskoči u partijsko takmičenje, rascijepiti glasove protiv Trumpa. To bi omogućilo bivšem predsjedniku da izbori nominaciju, baš kao što je to učinio u sličnim okolnostima 2016. godine.

Bivši potpredsjednik Mike Pence, bivši guverner New Jerseya Chris Christie i guverner Sjeverne Dakote Doug Burgum planiraju da uđu u borbu ove sedmice, čime će broj izazivača Trumpu biti dvocifren.

Politički analitičari procjenjuju da Trump može računati na tvrdokorno jezgro pristalica, koje čini najmanje trećinu republikanskih glasača, koji će mu pomoći da osigura nominaciju svoje stranke.

DeSantis se agresivno udvarao tim biračima, ali se ne očekuje da će oni prebjeći od Trumpa. Ako DeSantis ima bilo kakvu nadu da će postati republikanski kandidat, rekli su politički analitičari, on mora pokušati da pridobije značajan dio ostalih otprilike 70% glasača koji su spremni za hvatanje.

DeSantis mora da se takmiči sa gomilom republikanskih rivala za te glasove. Naravno, mnogi kandidati su igrači koji se jedva registruju u anketama javnog mnijenja, ali oni i dalje mogu ometati DeSantisove napore da izgradi koaliciju koja mu je potrebna da bi pobijedio Trumpa.

„Veoma sam zabrinut što čini se da činimo iste greške koje smo napravili 2016. godine“, rekao je Larry Hogan, popularni bivši republikanski guverner Marylanda i žestoki kritičar Trumpa.

Hogan je ozbiljno razmišljao o tome da se suprotstavi Trumpu, ali je ranije ove godine odlučio da ne uđe u utrku jer se bojao da bi veliki broj kandidata samo pomogao bivšem predsjedniku da ponovi pobjedu iz 2016. godine, kada je nadmašio 17 glavnih kandidata.

"Bolje je da imamo manje polje sa jakim kandidatom ili dva, nego 10 ili više ljudi koji ne uspijevaju da privuku pažnju, koji su svi jednocifreni", rekao je Hogan u intervjuu u anketama.

"Čini se da je jedini koji ima koristi od toga u ovom trenutku Donald Trump", rekao je Hogan, umjerenjak koji želi da se stranka udalji od Trumpa. "To je definicija ludila koji nastavlja da radi istu stvar iznova i iznova i očekuje drugačiji rezultat."

Ipak, trenutno je to u suštini trka dva čovjeka.

Tramp dominira terenom među potencijalnim republikanskim glasačima na primarnim izborima sa 49% podrške, a DeSantis sljedeći sa 19%. Postoji veliki jaz između favorita i ostatka grupe: Pence ima samo 5% podrške, dok bivša guvernerka Južne Karoline Nikki Haley ima 4%, prema najnovijoj anketi Reuters/Ipsos sprovedenoj u maju.

Drugi se jedva registruju. Christie podržava samo 1%, kao i američkog senatora Tim Scotta iz Južne Karoline, dok bivši guverner Arkanzasa Asa Hutchinson, koji se izjasnio u aprilu, ima 0%.

Povremeni posmatrač bi se mogao zapitati zašto kandidati sa tako malim brojem u anketama uskaču u trku koja već rano ima jasnog favorita.

"Većina ulazi jer zaista misli da ima šanse da dobije nominaciju", rekao je Oscar Brock, član Republikanskog nacionalnog komiteta iz Tennesseeja.

Neki znaju da ne mogu pobijediti, rekao je John Feehery, republikanski strateg, ali možda traže mjesto u vladi, ili se nadaju da će se pridružiti listi eventualnih kandidata za potpredsjedničkog kandidata, ili jednostavno traže 15 minuta slave kako bi osigurali ugovor o knjizi.

Niotkuda su se pojavili i neki koji su pobijedili u prošlim borbama za nominacije, primijetio je Feehery, uključujući demokratu Jimmyja Cartera 1976. i Trumpa, koji je imao samo 4 posto glasova kada je najavio svoju kandidaturu u junu 2015. godine.

Mnogi su možda odlučili da uđu u trku 2024. zbog uočenih ranjivosti dva prva takmičara, rekao je Feehery. Trump se suočava s potencijalnim optužnicama zbog uskraćivanja povjerljivih dokumenata i nastojanja da poništi rezultate izbora 2020., dok DeSantis pokušava da se vrati nakon što je izgubio tlo pod nogama u anketama.

"Ovi kandidati koji nastoje da budu alternativa vide kako DeSantis i dalje posrće i petlja. I kažu, 'Pa, zašto to ne bih mogao biti ja'", rekao je Jason Miller, viši Trumpov savjetnik.

Možda s okom na oblastima na koje će se uskoro proširiti, DeSantis je konačno počeo uzvraćati udarac Trumpu u predizbornoj kampanji prošle sedmice nakon što je mjesecima trpio napade svog bivšeg saveznika.

Senatori pozvali Bidenovu administraciju da podrži Međunarodni sud za rusku invaziju

Joe Biden

Dvojica uticajnih demokratskih senatora pozivaju administraciju predsjednika Joea Bidena da promijeni kurs i podrži uspostavljanje specijalnog tribunala, uz podršku UN-a, koji će ruske lidere pozvati na odgovornost za invaziju na Ukrajinu.

Demokrate Ben Cardin i Tim Caine, istaknuti članovi Senatskog odbora za spoljne odnose, predstavili su u srijedu rezoluciju u kojoj se administracija poziva da "koristi svoj glas i u međunarodnim institucijama glasa da podrži uspostavljanje specijalnog međunarodnog krivičnog suda koji će pozvati na odgovornost lidere Ruske federacije koji su predvodili i podržali agresiju na Ukrajinu".

Rezolucija podržava dugogodišnji zahtjev Ukrajine za osnivanjem Posebnog tribunala za ruski "zločin agresije". Generalna skupština UN-a bi morala da odobri predloženi tribunal, a Ukrajina i Ujedinjene nacije bi pregovarali o uslovima.

Drugačiji tretman

Zločin agresije – definisan kao "planiranje, priprema, inicijacija ili izvršenje" čina agresije, kao što je oružana invazija – razlikuje se od ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti ili genocida.

Međunarodni krivični sud može da procesuira te druge zločine, ali ne i zločin agresije. Njegova nadležnost nad tim zločinom odnosi se samo na zemlje koje su ratifikovale Rimski statut kojim je uspostavljen sud. Rusija, kao i Sjedinjene Države, nisu strane u tom sporazumu.

Međunarodni krivični sud u Hagu, Holandija, 31. mart 2021.(Foto: AP/Peter Dejong)
Međunarodni krivični sud u Hagu, Holandija, 31. mart 2021.(Foto: AP/Peter Dejong)

Zato Ukrajina i njeni saveznici insistiraju na alternativnom mehanizmu prema kojem bi ruski lideri bili odgovorni.

Bidenova administracija predložila je u martu "internacionalizovani tribunal" unutar ukrajinskog pravosudnog sistema, ali sa spoljnom podrškom.

Međunarodni elementi

"Zamišljamo da takav sud ima značajne međunarodne elemente — u obliku materijalnog prava, osoblja, izvora informacija i strukture", izjavila je Beth van Schaack, najviša diplomatkinja State Departmenta za globalno krivično pravosuđe, najavljujući podršku administracije.

Sud bi u početku mogao da funkcioniše van Ukrajine, negdje drugdje u Evropi, rekla je ona.

Američki plan ima podršku G-7 zemalja, ali se suočava sa protivljenjem ukrajinskih zvaničnika koji kažu da bi sprovođenje tog plana zahtijevalo ustavni amandman, koji nije praktično rješenje tokom rata.

Ukrajinski zvaničnici kažu da bi sud u stilu Nirnberškog suda, kojeg podržavaju Ujedinjene nacije, zatvorio "jaz u odgovornosti" u međunarodnom pravu i da bi, za razliku od suda sa sjedištem u Ukrajini, uživao međunarodni legitimitet. Prošlog mjeseca, predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovio je svoj poziv za takvu inicijativu, koju podržava nekoliko malih evropskih zemalja.

"Ako želimo istinsku pravdu, ne treba da tražimo izgovore i ne treba da se pozivamo na nedostatke sadašnjeg međunarodnog zakona, nego da donosimo odvažne odluke koje će ispraviti nedostatke tih normi", rekao je Zelenski u govoru u Hagu prošlog mjeseca.

Međunarodni krivični sud je u martu izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, optužujući ga za nasilno deportovanje stotina ukrajinske dece u Rusiju. Ali nalog se odnosio na Putinovo učešće u navodnim ratnim zločinima, a ne za zločin agresije.

Rusija je odbacila nalog za hapšenje i dovela u pitanje legitimitet specijalnog suda.

Pravni stručnjaci kažu da američki plan zavisi od ukrajinske podrške. Također kažu da će Putin i njegov bliski krug izbeći krivično gonjenje sve dok ostaju na vlasti.

"Zabrinuta sam da podrškom ovakvom hibridnom modelu Sjedinjene Države šalju poruku da im je stalo do odgovornosti za agresiju ali na način koji štiti arhitekte zločina“, kaže Rebecca Hamilton, vanredna profesorica prava na Američkom univerzitetu u Washingtonu.

Portparol State Departmenta rekao je da oni ne komentarišu predložene zakone ili rezolucije i uputio Glas Amerike na izjave Beth van Schaack.

"Kao što je ambasadorica van Schaack rekla: "Nema mira bez pravde u Ukrajini. Pravde za milione ljudi kojima su životi poremećeni i uništeni, kao rezultat besmislenog, neisprovociranog i ilegalnog rata za teritorijalno osvajanje kojeg je pokrenuo Vladimir Putin", naveo je portparol.

Posljednji put je zločin agresije procesuiran 1940-ih, kada je njemačkim i japanskim liderima suđeno u Nirnbergu i Tokiju za ono što je Međunarodni vojni sud nazvao "najvišim međunarodnim zločinom."

Na saslušanju u Senatu u srijedu, senator Cardin je kritikovao plan Bidenove administracije. Sud sa sedištem u Ukrajini, rekao je Cardin, suočiće se sa pitanjima o "percepciji nepristranosti" i potencijalnim zahtjevima za imunitet ruskih zvaničnika.

Prema međunarodnom pravu, ni jedan nacionalni sud ne može da tuži šefa druge države ili slične zvaničnike.

"Ne znam kako biste to prevazišli metodom koju planirate", rekao je Cardin u obraćanju van Schack, referirajući se na nepristrasnost suda.

Prepreke

Van Schack je odgovorila da je administracija izabrala hibridni model jer bi se sud koji podržava UN suočio sa sopstvenim pravnim i praktičnim preprekama.

Legalno, Generalna skupština UN-a možda neće imati ovlaštenje da osnuje sud sa nadležnošću nad ruskim liderima.

Praktično, "postoje ozbiljne zabrinutosti oko toga da li imamo glasove u Generalnoj skupštini za osnivanje tela takve prirode", rekla je ona.

Međutim, Cardin je uzvratio, pozivajući administraciju da zatraži međunarodnu podršku.

"To ne može da bude napor jedino SAD" rekao je Cardin. "To mora da bude kolektivna akcija. Mora da se radi na tome to prije glasanja."

Portparolka senatora Cardina rekla je da bi i drugi senatori mogli da se pridruže kao kosponzori rezolucije, ali su je do sada potpisali samo Cardin i Kaine. Ona je u mailu Glasu Amerike navela da nema određenog datuma za glasanje o rezoluciji.

Rebecca Hamilton, bivša advokatkinja u tužilaštvu Međunarodnog krivičnog suda, u intervjuu Glasu Amerike je rekla da je Cardin-Kaineova rezolucija značajna jer je to "snažan signal da Kongres želi da ide u drugom pravcu od onog koji predlaže administracija".

"Mislim da bi također moglo biti značajno za zagovornike međunarodnog suda, van SAD, a posebno za Ukrajinu, da čuju da postoje dijelovi američkog sistema koji bi barem podržali istinski međunarodni tribunal", zaključila je Hamilton.

SAD: Bez ruskog povlačenja nema dogovora o prekidu vatre u Ukrajini

Pripadnici novoformirane Nacionalne garde obučavaju se u Harkovu, 1. juni 2023.

Američki državni sekretar Antony Blinken izjavio je da prekid vatre u ratu u Ukrajini nije moguć osim ako ne bude dio "pravednog i trajnog" mirovnog sporazuma koji uključuje povlačenje ruskih vojnika.

Govoreći u Helsinkiju u Finskoj, najnovijoj članici NATO saveza, Blinken je rekao da "prekid vatre kojim bi se samo zamrzla trenutna linija fronta", a ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu omogućilo da konsoliduje teritoriju koju je zauzela - "nije pravedan i trajan mir" i da bi Moskvi i "drugim potencijalnim agresorima širom svijeta" poslao pogrešnu odluku.

Blinken je dodao da će SAD podržavati mirovne inicijative drugih zemalja, uključujući prijedloge Brazila i Kine, sve dok se pridržavaju povelje Ujedinjenih nacija i poštuju ukrajinski suverenitet, teritorijalni integritet i nezavisnost.

Rusija, međutim, želi da se u mirovnim pregovorima razgovara i o zahtjevu Ukrajine da se pridruži NATO-u. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zalaže se za članstvo Ukrajine u zapadnom vojnom savezu, što Kremlj doživljava kao prijetnju.

"To pitanje će biti jedna od glavnih iritacija i potencijalnih problema u godinama pred nama", izjavio je u petak potrparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Za to vrijeme, zvaničnici u Ukrajini saopštili su u petak da je ukrajinska vojska oborila više od 30 ruskih projektila i dronova iznad Kijeva. U saopštenju Vojnog vazduhoplovstva navodi se da je protivvazdušna odbrana oborila 15 krstarećih raketa i 21 dron. Zvaničnici kažu da je najmanje dvoje ljudi povrijeđeno kada su na zemlju pali djelići oborenih projektila.

Ukrajinska prijestolnica je simultano gađana iz različitih pravaca dronovima Šahid, proizvedenim u Iranu, kao i krstarećim raketama iz Kaspijskog regiona, napisao je na aplikaciji Telegram visoki ukrajinski zvaničnik Serhi Popko.

Britansko Ministarstvo odbrane u petak je saopštilo najnoviju procjenu obavještajnih agencija o ruskoj invaziji na Ukrajinu, prema kojoj se Rusija sada suočava sa "velikom dilemom" da li da jača odbranu u regionima na granici ili ojača svoju liniju fronta u okupiranim dijelovima Ukrajine.

Ukrajinski predsjednik Zelenski u četvrtak je komentarisao izvještaje da su ljudi pokušali da uđu u jedno sklonište u Kijevu, ali je ono bilo zatvoreno.

Predsjednik je izjavio: "Dužnost je lokalnih vlasti, veoma specifična dužnost, da se postaraju da su skloništa dostupna 24 sata dnevno. Ako se ta obaveza ne ispuni na terenu, institucije za sprovođenje zakona imaju direktnu dužnost da odgovorne privedu pravdi."

Senat u posljednji čas odobrio podizanje granice američkog duga

Glasanje o podizanju granice zaduživanja SAD u Senatu.

Američki Senat usvojio je u četvrtak kasno uveče prijedlog zakona kojim se povećava gornja granica zaduživanja SAD i omogućava da američka vlada nastavi da plaća svoje račune.

Prijedlog je usvojen sa 63 glasa za i 36 protiv, samo četiri dana prije nego što su SAD mogle da ostanu bez novca. Zakon sada ide na potpis predsjedniku Joeu Bidenu.

"Večeras su senatori iz obje stranke glasali za zaštitu teško zarađenog ekonomskog napretka koji smo postigli i sprečavanje da SAD, prvi put, ne mogu da plate svoje račune", naveo je Biden u saopštenju.

Predstavnički dom je zakon usvojio u srijedu uveče, uz podršku i republikanskih i demokratskih poslanika. Zakonom se predviđa da vlada može da pozajmi više novca u narednih godinu i po dana, kako bi ispunila svoje finansijske obaveze - što premašuje sadašnjih 31,4 triliona dolara.

Ovlaštenje za zaduživanje bi se produžilo do 2. januara 2025. godine, dva mjeseca nakon predsjedničkih izbora 2024.

Pored toga, zakon predviđa da se većina federalne potrošnje zadrži na trenutnom nivou u novoj fiskalnoj godini koja počinje u oktobru, uz povećanje od 1 posto u narednih 12 mjeseci.

"Odgovorna stvar za Ameriku je da ga usvoji", rekao je pred glasanje demokratski senator Dick Durbin.

I lider demokratske većine u Senatu Chuck Schumer, kao i lider republikanske manjine Mitch McConnell, podržali su ukidanje ograničenja duga i pozvali na brzo usvajanje zakona.

"Vrijeme je luksuz koji Senat nema ako želimo da spriječimo neizvršenje obaveza. Ne postoji nijedan dobar razlog da se ovaj proces ne završi. Zemlja to sada sebi ne može da priušti", poručio je Schumer.

Predstavnički dom je usvojio zakon sa 314 glasova za i 117 protiv, uprkos prigovorima republikanskih predstavnika sa krajnje desnice, koji su rekli da ne ide dovoljno daleko u smanjenu potrošnje. Sa druge strane, progresivne demokrate kažu da je zakon previše smanjio vladinu potrošnju.

U izjavi nakon glasanja u srijedu, Biden je pozdravio sporazum kao "dvostranački kompromis".

"Štiti ključne prioritete i dostignuća iz protekle dvije godine, uključujući historijske investicije koje otvaraju radna mjesta širom zemlje. I u skladu je sa obećanjem koje sam dao da ću zaštititi zdravstveno osiguranje za starije Amerikance, i socijalno osiguranje. Štiti programe od suštinske važnosti za milione vrijednih porodica, studenata i veterana", rekao je Biden.

Predsjedavajući Predstavničkog doma, republikanac Kevin McCarthy, rekao je da usvajanje zakona "nije bila laka borba". On je istakao uštede u budžetu i kritikovao demokrate koje žele da razdvoje debatu o budućoj vladinoj potrošnji od potrebe da se ukine granica zaduživanja, kako bi se mogle izmiriti tekuće finansijske obaveze.

"Stavili smo građane Amerike na prvo mjesto i išli lakšim putem. Nismo samo, kao u prošlosti, podigli plafon duga, već smo postigli i da se troši manje", kazao je on.

Ova mjera ne povećava poreze, a ne sprječava ni daljni rast nacionalnog dug, što se procjenjuje za još 3 triliona dolara do januara 2025.

Zakon predviđa i smanjenje broja novih agenata Poreske uprave, uslov da države vrate 30 milijardi dolara neutrošene pomoći za pandemiju federalnoj vladi, i povećanje starosne granice sa 50 na 54 godine za dobijanje bonova za hranu.

Ankara bi mogla da dobije avione F-16, ali američko-turski odnosi ostaju osjetljivi

Turski lovac, avion F-16, Adana, Turska, 11. decembar 2015. (Foto: Reuters/Umit Bektas)

S ciljem da se osigura podrška Švedskoj za pridruživanje NATO-u, predsjednik SAD Joe Biden nagovijestio je transakcioni pristup prema turskom predsedniku Recepu Tayyipu Erdoganu. 

Turski lider je u proteklim godinama bio jedan od najznačajnijih, ali i najkomplikovanijih članova transatlantskog vojnog saveza.

Biden je u ponedjeljak razgovarao sa Erdoganom da bi mu čestitao na izbornoj pobedi i trećem predsjedničkom mandatu, navodeći da su dvojica lidera razmatrali pitanje pridruživanja Švedske NATO-u i zahtjev Turske za rekonstrukciju i proširenje njene flote američkih lovaca F-16.

"Još uvijek želi da radi na nečemu oko F-16. Rekao sam mu da želimo dogovor sa Švedskom, pa hajde da to obavimo. I tako ćemo ponovo biti u kontaktu “, rekao je Biden, dodajući da će o tome više govoriti "sljedeće nedelje".

To je prvi put da je Biden povezao ta dva pitanja. Ni Bijela kuća ni turska vlada nisu pomenule potencijalnu prodaju aviona F-16 u svojim izvještajima o razgovoru.

Turski F-16 lovac prilazi Incirlik vazdušnoj bazi u Adani, Turska, 3. jul 2012. (Foto: REUTERS/Umit Bektas)
Turski F-16 lovac prilazi Incirlik vazdušnoj bazi u Adani, Turska, 3. jul 2012. (Foto: REUTERS/Umit Bektas)

Zvaničnici američke administracije su više puta odbacivali prijedloge dogovora po principu: proširenje transatlantskog vojnog saveza za prodaju oružja.

"To nije uslov", navela je portparolka Bijele kuće Karine Jean-Pierre tokom konferencije za novinare u utorak. "Predsjednik Biden je više puta jasno rekao da podržava prodaju F-16."

U utorak, na zajedničkoj konferenciji za novinare sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom u Luleji, u Švedskoj, američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da oba pitanja "treba da se sprovedu što je prije moguće."

Kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, Finska i Švedska podnijele su zahtev za članstvo u NATO alijansi u maju 2022. godine. Odlučivanje o zahtjevima, koje moraju da odobre sve članice NATO-a, usporeno je zbog prigovora Turske i Mađarske, iako je aplikacija Finske konačno odobrena u aprilu.

F-16 avioni

Ankara je dugo pokušavala da kupi 40 lovaca F-16, koje proizvodi američka kompanija Lockheed Martin, kao i skoro 80 modernizacionih kompleta za postojeće ratne avione njenih vazduhoplovnih snaga - što je transakcija vredna 20 milijardi dolara.

Avioni F-16 predstavljaju najveći dio turskih borbenih aviona, nakon što je Trumpova administracija 2019. godine izbacila Ankaru iz programa pete generacije borbenih aviona F-35, zbog odluke Turske da kupi sisteme za vazdušnu odbranu S-400 proizvedene u Rusiji.

Kongres SAD, koji ima ovlaštenje da blokira velike prodaje oružja, protivi se prodaji F-16 iz razloga širih od proširenja NATO-a. Kongres želi da Ankara ublaži tenzije sa Grčkom, suzdrži se od invazije na sjevernu Siriju i sprovede sankcije protiv Rusije zbog njenog rata protiv Ukrajine.

U aprilu, oko dvije nedjelje nakon što je Turska ratifikovala podršku Finskoj za pridruživanje NATO-u, Washington je odobrio prodaju 259 miliona dolara vrijednog modernizovanog softvera za sadašnju flotu borbenih aviona F-16. Međutim, Ankara i dalje zadržava kandidaturu Švedske zato što vjeruje da Stockholm krije"teroriste" - militante iz zabranjene Kurdistanske radničke partije (PKK), koja je počela oružanu borbu protiv turske države 1984. godine.

Švedski parlamentarci usvojili su legislativu kojom se ojačavaju antiteroristički zakoni te zemlje, za šta se očekuje da će pomoći da se ubijedi Turska. Američki i švedski zvaničnici izrazili su nadu da će članstvo Švedske biti potvrđeno do sastanka lidera NATO-a u Viljnusu, u Litvaniji, sredinom jula.

Iako će Erdogan vjerovatno iskoristiti svoju podršku Švedskoj, on je također pragmatičar, rekao je Asli Aydintasbas, turski novinar i saradnik u Centru za Sjedinjene Države i Evropu u institutu Brookings.

"Ono što ćemo vidjeti je malo drame u poslednjem trenutku pred samit u Viljnusu", rekao je on za Glas Amerike. "Na kraju, moguće je da će to biti riješeno u noći samita."

Osetljivi odnosi

"Na stranu F-16, američko-turske veze ostaće osjetljive", kaže James Jeffrey, bivši američki ambasador u Turskoj, koji je sada predsjednik Bliskoistočnog programa u Wilson centru.

"To je komplikovan, transakcioni odnos", rekao je on za Glas Amerike. "Nikad nije 100 odsto na našoj strani. Nadamo se da neće biti više od 50 odsto suprotno od nas, ali mnogo toga zavisi od ličnog odnosa između Bidena i Erdogana. Do sada je bio hladan, ali poziv je dobar prvi korak."

Čvrste veze sa Ankarom biće "dramatično strateške u pogledu obuzdavanja Rusije", kao i u pogledu obuzdavanja Irana i terorističkih pokreta u regionu – što su sve ključni ciljevi za Washington, dodao je Jeffrey.

Međutim, Erdoganove prijateljske veze sa ruskim liderom Vladimirom Putinom, dok NATO pomaže Ukrajini da se brani od ruske invazije, uznemirile su zapadne zvaničnike.

"Nismo ograničeni sankcijama Zapada", rekao je Erdogan u intervjuu televizijskoj mreži CNN ranije ovog mjeseca. "Snažna smo država i imamo pozitivne odnose sa Rusijom."

Ankara je prilagodila svoj odgovor na rat u Ukrajini u skladu sa sopstvenim strateškim interesima, osuđujući invaziju i ograničavajući ruske ratne brodove i vojne letove preko svoje teritorije, ali i odbijajući da se pridruži zapadnim sankcijama protiv Rusije i proširujući trgovinske odnose sa Moskvom.

Istovremeno, Erdogan je održavao dobre odnose sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Njegova vlada je pružila pomoć i dronove Ukrajini i bila je ključna u dogovoru koji podržavaju Ujedinjene nacije, a koji ukrajinskim brodovima sa žitaricama omogućava pristup globalnim tržištima preko Crnog mora.

S-400 sistemi

Odluka Turske da preuzme ruske sisteme vazdušne odbrane S-400 ostaje najteži problem za SAD, ocijenio je Howard Eissenstat, saradnik Bliskoistočnog Instituta.

"To će biti stvarno teško riješiti", rekao je on za Glas Amerike.

Washington insistira da neće dozvoliti Ankari da se vrati u zajednički program F-35, dok Ankara ne napusti rusko oružje. Ranije ovog mjeseca, turski mediji su prenijeli da je Ankara odbacila zahtjev administracije predsednika Bidena da Turska svoje sisteme protivvazdušne odbrane S-400 pošalje Ukrajini.

Sljedeće nedjelje Biden će biti domaćin britanskom premijeru Rishiju Sunaku i danskoj premijerki Mette Frederiksen. Očekuje se da će lideri razmatriti proširenje NATO-a, uključujući i pitanje kako da se Ankara privoli da to podrži.

"To su dobri sagovornici za predsjednika", rekao je Jeffrey. "To su ljudi koji razumijeju geostratešku situaciju u Evropi."

Anita Powell je sarađivala u pisanju ovog teksta.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG