Linkovi

Oko 5.000 migranata krenulo sa južne granice Meksika ka SAD


Migranti koji su čekali privremene papire za tranzit, ali ih nisu dobili - u nekim slučajevima ni poslije dva mjeseca, napuštaju Tapačulu, Meksiko, 30. oktobra 2023. i kreću na marš ka Sjeidnjenim Državama.
Migranti koji su čekali privremene papire za tranzit, ali ih nisu dobili - u nekim slučajevima ni poslije dva mjeseca, napuštaju Tapačulu, Meksiko, 30. oktobra 2023. i kreću na marš ka Sjeidnjenim Državama.

Oko 5.000 migranata iz Centralne Amerike, Venecuele, Kube i Haitija krenulo je u ponedjeljak pješke sa južne granice Meksika na sjever ka Sjedinjenim Državama.

Migranti se žalile da obrada za izbjegličke ili izlazne vize traje predugo u glavnom meksičkom centru za obradu migranata u gradu Tapačula, blizu granice sa Gvatemalom.

Pod prenatrpanim migracionim sistemom Meksika, ljudi koji traže takve vize često čekaju nedjeljama ili mjesecima, pri čemu ne mogu da rade.

Migranti su u ponedjeljak formirali dugačku kolonu duž autoputa, povremeno u pratnji policije. Policija je obično tu da ih spriječi da blokiraju cijeli utoput, a ponekad ih sprječava da stopiraju vozila i traže prevoz.

Marš u ponedjeljak najveći je od juna 2022. Karavani migranata 2018. i 2019. privukli su daleko veću pažnju. Ali, uz čak 10.000 migranata koji su se pojavili na američkoj granici posljednjih nedjelja, marš u ponedeljak je sada samo kap u čaši.

"Putujemo oko tri mjeseca i nastavićemo dalje", rekao je Danijel Gonzalez iz Venecuele. "U Tapačuli nam niko ne pomaže."

Povratak u Venecuelu nije opcija, rekao je, jer se tamošnja ekonomska situacija pogoršava.

Ranije je, rekao je, taktika Meksika uglavnom bila da sačeka da se učesnici marša umore, a zatim im ponudi vožnju do njihovih matičnih zemalja ili do manjih, alternativnih centara za obradu.

Irineo Muhika, jedan od organizatora marša, rekao je da su migranti često primorani da žive na ulici u lošim uslovima u Tapačuli. On zahtijeva tranzitne vize koje bi omogućile migrantima da pređu Meksiko i stignu do granice sa SAD.

"Pokušavamo da spasimo živote ovakvim akcijama", rekao je Muhika. "Oni (vlasti) su ignorisale problem i ostavile migrante na cjedilu".

Situacija sa migrantom iz Hondurasa, Leonelom Olverasom, (45) tipična je za težak položaj učesnika marša: "Ovdje ne daju papire", rekao je Olveras o Tapačuli. "Traže da čekamo mjesecima. Predugo je".

Jugozapadna granica SAD se bori da se nosi sa sve većim brojem migranata iz Južne Amerike koji se brzo kreću kroz Darijenski rascjep između Kolumbije i Paname prije nego što krenu na sjever.

Do septembra, 420.000 migranata, uz pomoć kolumbijskih krijumčara, prošlo je kroz rascjep u godini do danas, pokazuju podaci Paname.

  • 16x9 Image

    ASSOCIATED PRESS (AP)

    Associated Press (AP) je neprofitna nezavisna globalna novinska organizacija sa uredima u preko 100 zemalja. Osnovana 1846. godine,  licencira svoje činjenično izvještavanje medijima širom svijeta.

XS
SM
MD
LG