U libijskom naftnom terminalu Zwitina, sjeveroistočno od Bengazija, zapaljene cisterne za gorivo odslikavaju oštećenja u libijskoj naftnoj proizvodnji, koja je sa oko 1,6 miliona barela dnevno spala na manje od 400 hiljada. Shukri Ghanam, predsjednik Libijske Naftne Korporacije, kaže da njegova zemlja očajnički nastoji da nafta ponovo poteče kao i ranije:
- Gledaćemo, čak, da dajemo direktne ugovore kompanijama iz bilo koje zemlje koje su voljne i spremne da dodju i rade u ovoj zemlji.
Poremećaj proizvodnje je rezultirao naglim skokom cijena nafte, a raste zabrinutost da bi se neredi mogli proširiti i na druge zemlje proizvodjače nafte na Srednjem Istoku.
Štete izazvane zemljotresom i tsunamijem u Japanu samo još više stvaraju zabrinutost. Kriza oko nuklearne elektrane Fukushima izgleda da se stabilizuje, ali analitičari kažu da će Japan vjerovatno povećati uvoz nafte i gasa kako bi nadoknadio gubitak energije iz oštećenih nuklearnih postrojenja. Oliver Roth, marketinški strateg u Close Seydler Banci:
- Trenutna intervencija u Libiji nije previše u fokusu finansijskog tržišta. Mnogo više nas brine cijena nafte i Fukushima.
Kao rezultat toga, cijene nafte ostaju krajnje neuravnotežene. Jan Randolph iz firme IHS Global Insight očekuje da se trend rasta cijena održi:
- Potražnja raste u korelaciji sa snabdijevanjem ili otežanim snabdijevanjem. Zato su cijene nafte rasle ovih nekoliko godina, a povrh svega je stalna fluktuacija snabdijevanja. Jer to dodaje 10 do 20 dolara kao zaštitnu premiju na cijenu nafte.
Eksperti kažu da će cijena nafte u narednim mjesecima vjerovatno stići do 120 dolara po barelu. Ekonomisti kažu da to direktno vodi do skuplje hrane i benzina - što je novi pritisak na ionako slab globalni oporavak.
