Linkovi

Odljev mozgova - najveći problem američke pomoći za razvoj Afganistana?


Odljev mozgova - najveći problem američke pomoći za razvoj Afganistana?
Odljev mozgova - najveći problem američke pomoći za razvoj Afganistana?

Najveći naglasak u američkoj pomoći je obuka lokalnih vlasti da osiguraju osnovne usluge – zdravstvo, školstvo, sanitarije. No, dobar dio te pomoći ne završi kod vlade predsjednika Hamida Karzaija, već u nekoj od privatnih međunarodnih agencija, koje onda organiziraju lokalnu obuku. To s jedne strane jamči efikasnije trošenje novca, ali afganistanska vlada s takvim aranžmanom nije zadovoljna.

Jedno istraživanje Kongresa Sjedinjenih Država pokazalo je da je američka pomoć Afganistanu, kako se navodi, neefikasna i preskupa. Dok su mnogi problemi koje analizira ovo istraživanje jedinstveni za Afganistan, ima i onih koji su karakteristični za sve siromašne zemlje razorene u ratu. S nekoliko američkih stručnjaka za međunarodni razvoj o ovom je pitanju razgovarao Gary Thomas.

Prema upravo objavljenom istraživanju, Sjedinjene Države u Afganistanu mjesečno na mirnodopske projekte potroše oko 320 milijuna dolara. Te programe financiraju Državno tajništvo i US AID - američka Agencija za međunarodni razvoj. Istraživanje, koje je naručio senatski Odbor za međunarodne odnose, kritizira međutim ovakvu vrst pomoći jer je – kako se kaže - naglasak na kratkoročnoj stabilizaciji, umjesto na dugoročnom razvoju.

Bivši direktor US AID-a, Andrew Natsios, kaže da je to djelomično zbog toga što US AID više ne definira američke razvojne prioritete u Afganistanu: "Mislim da je problem u tome što je US AID marginaliziran. Nije tamo gdje se donose odluke, ne određuje prioritete. Sada su veleposlanici ti koji određuju kako će se trošiti novac, kao i viši vojni časnici – umjesto ljudi koji se razumiju u razvojnu problematiku. To je ozbiljna greška“.

Mark Moyar, konzultant Ministarstva obrane i bivši profesor na Sveučilištu marinskog korpusa, smatra da je problem i u tome što je mnogim civilnim agencijama američke vlade, na primjer US AID-u, smanjen proračun. Pa sada one moraju angažirati vanjske suradnike, kaže Moyar: "Nemaju dovoljno ljudi pa zapošljavaju na privremeni rok. Mnogi od tih ljudi nemaju iskustva, a nema ih niti dovoljno kvalificiranih. Osim toga, mnogi niti ne žele ići u ratnu zonu. Najveći dio onih koji su u Afganistanu su u Kabulu. Uz sve to, njihov se rad slabo kontrolira“.

Najveći naglasak u američkoj pomoći je obuka lokalnih vlasti da osiguraju osnovne usluge – zdravstvo, školstvo, sanitarije. No, dobar dio te pomoći ne završi kod vlade predsjednika Hamida Karzaija, već u nekoj od privatnih međunarodnih agencija, koje onda organiziraju lokalnu obuku. To s jedne strane jamči efikasnije trošenje novca, ali afganistanska vlada s takvim aranžmanom nije zadovoljna.

Andrew Natsios kaže da je ipak najbolje da se sredstva daju međunarodnim organizacijama zbog toga što afganistanska ministarstva često vode plemenski vođe koji dobivaju unosan posao samo zato što su odani predsjedniku države. 'Riječ je često o nepismenim, ali korumpiranim ljudima, koji ne znaju kako se upravlja modernim ministarstvom' – kaže Natsions.

Rajiv Shah, sadašnji direktor US AID-a kaže da razvojni programi u Afganistanu pokazuju rezultate, ali da će za osposobljavanje lokalne vlasti trebati dosta vremena: "Postupamo vrlo ambiciozno kako bi školovali lokalne dužnosnike, i rezultati su primjetni – u zdravstvu, školstvu, javnoj upravi. Međutim, posao se tu ne može završiti u godinu i pol“.

Mark Moyar smatra da je jedan od problema to što strane agencije ali i vlada Sjedinjenih Država u Afganistanu isplaćuju vrlo velike plaće: "Svi oni zapošljavaju lokalne ljude, na primjer kao prevoditelje, i vrlo ih visoko plaćaju. Zbog tih velikih plaća, lokalne vlasti teško nalaze kvalificirane ljude, jer najambiciozniji i najkvalificiraniji ljudi – koji bi mogli biti direktori bolnica ili šefovi policije – rade za strance“.

Na taj problem upozorava i Said Tayeb Jawad. On kaže da su u Kabulu i plaće i cijene nekretnina – zbog prisustva stranih agencija i firmi - nerealistično visoke.

XS
SM
MD
LG