Prije 150 godina, snage Sjevera ili Unije, sukobile su se sa snagama južnih robovlasničkih država ili Konfederacije na Antietam bojištu, kraj mjesta Sharpsburg, u saveznoj državi Maryland. Bitka je bila velika pobjeda za Uniju i promijenila je, smatraju mnogi povjesničari, smjer američke povijesti. Pet dana kasnije - 22. rujna 1862. godine – predsjednik Abraham Lincoln je objavio preliminarnu proklamaciju o ukidanju ropstva, koja će na snagu stupiti 1. siječnja 1863. i okončati robovlasništvo u Sjedinjenim Državama. Povodom tog prijelomnog događaja u američkoj povijesti, stotine su se okupile u Washingtonu, kraj spomenika Lincolnu, 16. predsjedniku Sjedinjenih Država.
Dan sjećanja i odavanja pošte za one koji su se okupili ispred spomenika Lincolnu da bi obilježili 150 godina od donošenja preliminarne proklamacije o ukidanju ropstva.
“Ropstvo je bilo vrijeđanje ljudskog digniteta,” rekao je kongresnik John Lewis, iz savezne države Georgia - sin farmera, potomaka robova. Kongresman Lewis je nosilac Predsjedničke medalje slobode. Za njega, ova godišnjica nosi značaj koji je teško izraziti riječima.
“Za tih 150 godina, sin ili unuk ili praunuk roba mogao je izrasti u čovjeka kojega odlikuju američki predsjednici, uključujući jednoga afro-američkog porijekla, u čovjeka koji služi u Kongresu SAD-a. To govori nešto o putu koji smo prevalili, napretku koji smo, kao narod, ostvarili.”
Ed Ayers, profesor povijesti na Sveučilištu u Richmondu, u Virginiji, kaže da je najbolji način za objašnjavanje povijesti ropstva i Građanskog rata angažiranje svakoga, uključivanje svakoga u priču.
“Jer činjenica je da je svatko i bio uključen. Ako nemate lidera poput Lincolna, spremnog riskirati, tako nešto se ne događa. Ako nemate vojsku, koja to može izvesti, to se ne događa. Ako nemate podjarmljene ljude, očajne, ali i odlučne, to se ne događa.”
U diskusiji, prenošenoj uživo, profesor Ayers je govorio sa studentima širom zemlje kao što su i ovi, okupljeni na Sveučilištu George Mason, kraj Washingtona.
Brittany Passmore upijala je svaku riječ. “Kad govore o Abrahamu Lincolnu, govore o političkom potezu... Zanimljivo je uspoređivati političke poteze danas, u kontekstu skorih izbora.”
Holivudska glumica Alfre Woodard čitala je odlomke iz memoara jedne ropkinje, napisane 1861. godine. “Ropstvo je strašno za muškarce, ali još je strašnije za žene, tako da znate, sve vi slobodne žene.”
Za Alfre Woodard, Objava o ukidanju ropstva nije samo puki dokument. “To je početak Amerike, ona je tada počela postajati Amerika. Veliko slavlje koje nam svima pripada.”
Toga su svjesni i svi prisutni studenti. “Imati priliku dobiti bolje, potpunije razumijevanje učinka koje je ropstvo, a onda njegovo ukidanje, imalo na cijelu zemlju, ne samo na robove, čini to razdoblje u povijesti mnogo impresivnijim,” kaže student Sean Smith.
Objavom su u početku oslobođeni bili samo robovi u pobunjeničkim državama za vrijeme Građanskog rata.
Originalni, rukom pisani Lincolnov dokument, koji se čuva u Nacionalnom arhivu, bio je prvi korak u dugom procesu širenja građanskih prava na sve Amerikance.
Dan sjećanja i odavanja pošte za one koji su se okupili ispred spomenika Lincolnu da bi obilježili 150 godina od donošenja preliminarne proklamacije o ukidanju ropstva.
“Ropstvo je bilo vrijeđanje ljudskog digniteta,” rekao je kongresnik John Lewis, iz savezne države Georgia - sin farmera, potomaka robova. Kongresman Lewis je nosilac Predsjedničke medalje slobode. Za njega, ova godišnjica nosi značaj koji je teško izraziti riječima.
“Za tih 150 godina, sin ili unuk ili praunuk roba mogao je izrasti u čovjeka kojega odlikuju američki predsjednici, uključujući jednoga afro-američkog porijekla, u čovjeka koji služi u Kongresu SAD-a. To govori nešto o putu koji smo prevalili, napretku koji smo, kao narod, ostvarili.”
Ed Ayers, profesor povijesti na Sveučilištu u Richmondu, u Virginiji, kaže da je najbolji način za objašnjavanje povijesti ropstva i Građanskog rata angažiranje svakoga, uključivanje svakoga u priču.
“Jer činjenica je da je svatko i bio uključen. Ako nemate lidera poput Lincolna, spremnog riskirati, tako nešto se ne događa. Ako nemate vojsku, koja to može izvesti, to se ne događa. Ako nemate podjarmljene ljude, očajne, ali i odlučne, to se ne događa.”
U diskusiji, prenošenoj uživo, profesor Ayers je govorio sa studentima širom zemlje kao što su i ovi, okupljeni na Sveučilištu George Mason, kraj Washingtona.
Brittany Passmore upijala je svaku riječ. “Kad govore o Abrahamu Lincolnu, govore o političkom potezu... Zanimljivo je uspoređivati političke poteze danas, u kontekstu skorih izbora.”
Holivudska glumica Alfre Woodard čitala je odlomke iz memoara jedne ropkinje, napisane 1861. godine. “Ropstvo je strašno za muškarce, ali još je strašnije za žene, tako da znate, sve vi slobodne žene.”
Za Alfre Woodard, Objava o ukidanju ropstva nije samo puki dokument. “To je početak Amerike, ona je tada počela postajati Amerika. Veliko slavlje koje nam svima pripada.”
Toga su svjesni i svi prisutni studenti. “Imati priliku dobiti bolje, potpunije razumijevanje učinka koje je ropstvo, a onda njegovo ukidanje, imalo na cijelu zemlju, ne samo na robove, čini to razdoblje u povijesti mnogo impresivnijim,” kaže student Sean Smith.
Objavom su u početku oslobođeni bili samo robovi u pobunjeničkim državama za vrijeme Građanskog rata.
Originalni, rukom pisani Lincolnov dokument, koji se čuva u Nacionalnom arhivu, bio je prvi korak u dugom procesu širenja građanskih prava na sve Amerikance.