Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama najavio je jučer plan o zatvaranju vojnog zatvora u pomorskoj bazi u zalivu Guantanamo na Kubi. Već po prvim reakcijama koje su uslijedile neposredno nakon istupa predsjednika Obame, taj će plan biti žestoko osporavan na Capitol Hillu, sjedištu američkog Kongresa.
"Kada postane jasno da nešto ne funkcionira kako treba, kada ne doprinosi nacionalnoj sigurnosti, moramo mijenjati smjer" - istakao je predsjednik Obama tražeći od Kongresa da se saglasi sa planom zatvraranja zatvora. Istakao je da su ranije brojne tvrdnje o provođenju tortura nad zatvorenicima u Guantanamu, osumnjičenih za terorizam, korištene kao krupni motivi za regrutiranje terorista. Podsjetio je takođe da i ekstremisti pokreta za takozvanu Islamsku državu propagandno koriste Guantanamo prisiljavajući svoje žrtve da paradiraju u narandžastoj odjeći, gotovo istovjetnoj odjeći zatvorenika držanih u tom zatvoru, i dodao:
"Tokom niza godina pokazalo se da postojanje tog zatvora ne doprinosi našoj nacionalnoj sigurnosti, da je zapravo podriva."
Reakcije članova Kongresa bile su vrlo brze.
Senator Pat Roberts, Republikanac je, zgužvaši plan i bacivši ga u korpu za otpatke, rekao:
"To je predsjednikov plan za prebacivanje terorista u Sjedinjene Države."
Senator Mitch McConnell, takođe Republikanac, je podsjetio:
"Razmotrićemo plan predsjednika Obame. S obzirom da uključuje prebacivanje opasnih terorista na američko tlo, predsjednik bi trebalo da zna da je dvostranačka većina u Kongresu već izrazila neslaganje sa svim ranijim predsjednikovim prijedlozima o zatvaranju tog zatvora."
Većina analitičara procjenjuje da nema izgleda da plan bude prihvaćen u Kongresu.
Gary Solis, profesor prava na vašingtonskom univerzitetu Georgetown, ocjenjuje:
"Plan je motiviran isključivo politički. Mnogo je uticajnih pojedinaca koji oponiraju Obaminoj administraciji, i njemu osobno, i nisu nimalo voljni podržati ili učestvovati u provođenju njegovih ciljeva."
Predsjednik Obama može koristiti pravo na izvršnu naredbu kojom bi naredio prebacivanje zatvorenika iz Gunatanama na američko tlo ukoliko Kongres odbije njegov plan. To bi, međutim, moglo izazvati ozbiljne ustavne dileme koje bi mogao razriještiti jedino Vrhovni sud, naglašava profesor Solis i dodaje:
"Predsjednik bi išao protiv već usvojenih odluka u Kongresu, išao bi protiv usvojenih zakona kojima se zabranjuje ono što on sada predlaže da se uradi."
U međuvremenu, BIjela kuća će nastaviti da među državama, saveznicama tražiti one spremne da prihvate 35 zatvorenika za koje je odobreno prebacivanje iz Guantanama u treće zemlje. Sudbina preostalih 56 zatvorenika ostaje i dalje neizvjesna.
