Amerikanci su ponosni na demokraciju u Sjedinjenim Američkim Državama. Istovremeno, mnogi će reći da izborni sistem nije baš onakav kakav bi trebalo da bude. Dugi redovi i višesatno čekanje na glasačkim mjestima su jedan od povoda za reformu sistema glasanja koju zagovara Bijela kuća.
Proslavljajući ponovnu izbornu pobjedu početkom novembra prošle godine gospodin Obama je, pored ostalog, istakao:
„Be ozbira da li ste glasali prvi put, ili čekali u redu nekoliko sati... sistem glasanja moramo poboljšati.“
U govoru o stanju nacije prije dva tjedna takođe je rekao da duga čekanja na glasanje ne odgovaraju američkim demokratskim idealima. Pri tome je spomenuo i slučaj 102 godine stare Desiline Victor iz Miamia na Floridi:
„Kada je Desiline došla na glasačko mjesto rečeno joj je da bi mogla čekati i punih šest sati. Nju nisu brinuli umor ili utrnule noge, nego misao da li će ljudi poput nje moći dati svoj glas.“
Gospodin Obama je tada najavio i formiranje nove komisije koja će analizirati izborni proces. I dok članovi komisije, vrhunski pravni stručnjaci, traže odgovore kako izborni proces učiniti efikasnijim čuju se i mišljenja da je predsjednik Obama preuveličao taj problem.
Hans Von Spakovski, pravni ekspert i analitičar fondacije Heritage ističe:
„Nije tačno da svaki glasač mora dugo čekati da bi glasao. Znamo da to nije tako. Prema analizama izbora u novembru, prosječno vrijeme čekanja na glasanje bilo je samo 14 minuta.“
Američki demokratski sistem mogao bi i bolje, smatra takođe pravni ekspert i analitičar fondacije Pew David Becker i kao primjer navodi:
„Neprecizne, zastarjele evidencije birača su jedan od primarnih uzroka svih poteškoća na glasačkim mjestima, uzrok dugih redova i drugih detalja koji utiču na kvalitet glasanja i značajno dodatno poskupljuju izbore.“
Gospodin Spakovsky podsjeća da mnoge američke savezne države već reformiraju izborne procese i provjeravaju aktuelnost biračkih spiskova. Osim toga, dodaje on, komisija predsjednika Obame, duplicira se sa postojećom agencijom:
„Riječ je o federalnoj agenciji koja je formirana odlukom Kongresa 2002. godine. Njen je ključni zadatak da saveznim državama predlaže najbolje i najpraktičnije solucije.“
Gospodin Becker se, s druge strane, nada da će rad komisije gospodina Obame rezultirati promjenama na još bolje:
„Kada čelnici mnogih saveznih država, kada čelnici na nacionalnom nivou ocjenjuju da je u američkom demokratskom sistemu, uzoru mnogima širom svijeta, potrebno da bude poboljšan izborni segment, onda je logično da jedna takva komisija bude formirana.“
Za prijedloge i preporuke te komisije još je rano. Ipak, realno je očekivati će odlučnost predsjednika Obame rezultirati po birače i po ukupan izborni proces boljim rješenjima u odnosu na postojeći sistem.
Proslavljajući ponovnu izbornu pobjedu početkom novembra prošle godine gospodin Obama je, pored ostalog, istakao:
„Be ozbira da li ste glasali prvi put, ili čekali u redu nekoliko sati... sistem glasanja moramo poboljšati.“
U govoru o stanju nacije prije dva tjedna takođe je rekao da duga čekanja na glasanje ne odgovaraju američkim demokratskim idealima. Pri tome je spomenuo i slučaj 102 godine stare Desiline Victor iz Miamia na Floridi:
„Kada je Desiline došla na glasačko mjesto rečeno joj je da bi mogla čekati i punih šest sati. Nju nisu brinuli umor ili utrnule noge, nego misao da li će ljudi poput nje moći dati svoj glas.“
Gospodin Obama je tada najavio i formiranje nove komisije koja će analizirati izborni proces. I dok članovi komisije, vrhunski pravni stručnjaci, traže odgovore kako izborni proces učiniti efikasnijim čuju se i mišljenja da je predsjednik Obama preuveličao taj problem.
Hans Von Spakovski, pravni ekspert i analitičar fondacije Heritage ističe:
„Nije tačno da svaki glasač mora dugo čekati da bi glasao. Znamo da to nije tako. Prema analizama izbora u novembru, prosječno vrijeme čekanja na glasanje bilo je samo 14 minuta.“
Američki demokratski sistem mogao bi i bolje, smatra takođe pravni ekspert i analitičar fondacije Pew David Becker i kao primjer navodi:
„Neprecizne, zastarjele evidencije birača su jedan od primarnih uzroka svih poteškoća na glasačkim mjestima, uzrok dugih redova i drugih detalja koji utiču na kvalitet glasanja i značajno dodatno poskupljuju izbore.“
Gospodin Spakovsky podsjeća da mnoge američke savezne države već reformiraju izborne procese i provjeravaju aktuelnost biračkih spiskova. Osim toga, dodaje on, komisija predsjednika Obame, duplicira se sa postojećom agencijom:
„Riječ je o federalnoj agenciji koja je formirana odlukom Kongresa 2002. godine. Njen je ključni zadatak da saveznim državama predlaže najbolje i najpraktičnije solucije.“
Gospodin Becker se, s druge strane, nada da će rad komisije gospodina Obame rezultirati promjenama na još bolje:
„Kada čelnici mnogih saveznih država, kada čelnici na nacionalnom nivou ocjenjuju da je u američkom demokratskom sistemu, uzoru mnogima širom svijeta, potrebno da bude poboljšan izborni segment, onda je logično da jedna takva komisija bude formirana.“
Za prijedloge i preporuke te komisije još je rano. Ipak, realno je očekivati će odlučnost predsjednika Obame rezultirati po birače i po ukupan izborni proces boljim rješenjima u odnosu na postojeći sistem.
