Prije tri dana svijet je obilježio 65. godišnjicu prve upotrebe atomske bombe kojom su Amerikanci bombardirali japanski grad Hirošimu. Bilo je to pred kraj Drugog svjetskog rata u trenucima kada je japanski vojni vrh još uvijek odbijao da prizna poraz i potpiše kapitulaciju. Tokom vremena, s obzirom na strahovite posljedice upotrebe takve vrste oružja, američki pogledi na korištenje nuklerne energije kao oružja se su promijenili. I sadašnja američka politika, politika administracije koju predvodi predsjednik Barack Obama, je nastavak dugotrajne politike, posebno nakon okončanja hladnog rata sa nekadašnjim Sovjetskim savezom, o svijetu bez nuklernog oružja kako se nikada više više ne bi ponovili Hiroshima i Nagasaki, drugi grad koji je takođe bombardiran atomskom bombom nako čega je Japan definitivno priznao poraz i pristao na mir. Sjedinjene Države su posvećene daljem smanjenju nuklernog oružja i suprotstavljanju svakoj mogućnosti da se teroristi domognu tog oružja.
Šest i po decenija od razaranja Hiroshime i Nagasakija, mnogi Japanci sa bolom se sjećaju i obilježavaju te trenutke. Tomiko Matsumoto, sada stara 78 godina, preživjela je užas atomske ekplozije:
“Mislim da je jedan od razloga što živim ovoliko dugo to sam željela i želim budućim generacijama govoriti o važnosti života i nužnosti mira. To je moj dug.”
Eliminiranje nuklernog oružja za Yukia Amana, generalnog direktora Međunarodne agencije za atomsku energiju takođe ima osobno značenje:
“Kao humano biće i, posebno, kao građanin jedine zemlje koja je pretrpjela nuklernu katastrofu, vjerujem svim srcem da to užasno oružje mora biti eliminirano.”
Svijet bez nulearnog oružja je vizija i predsjenika Obame. Istakao je to i prilikom boravka u Pragu:
“Sjedinjene Države će poduzimati korake potrebne da svijet bude bez nuklearnog oružja. Prestajući razmišljati hladnoratovskom logikom, mi ćemo reducirati ulogu nuklernog oružja u našoj nacionalnoj strategiji sigurnosti i tražiti od drugih da čine isto.”
Sjedinjene Države neće vršiti podzemne nuklerne probe ili razvijati nove nuklerne bojeve glave jer ne žele da se Hiroshima i Nagasaki ponove.
“Nastojimo ostvariti čvrstu kontrolu nad nuklernim materijalima, a reduciranjem broja nulernog oružja pomažemo preduprijediti da se nuklerne bombe ponovo koriste “ - ističe i Steve Henry, pomoćnik američkog ministra odbrane zadužen za nuklernu problematiku. On je uvjeren da Sjedinjene Države, smanjujući vlastiti nuklerni arsenal, istovremeno štite same sebe od nuklearnih prijetnji, posebno prijetnji terorista:
“Kada govorimo o teroristima, oni bi se mogli domoći nuklearnih materijala. Ono što želimo je zaključati ih, onemogućiti pristup i spriječiti teroriste da ih se domognu.”
Gospodin Henry ističe da se, uz praćenje nuklernog oružja u svijetu, nuklearni materijali također moraju osigurati u zemljama koje obogaćuju uran kao gorivo u mirnodopske svrhe:
“To nije samo američki problem. To je svjetski problem. Ako bi neko nuklernim oružjem napao Sjedinjene Države, zbog naše povezanosti sa svijetom i ekonomskom ulogom koju imamo, takav napad bi se odrazio na svakoga.”
Gospodin Henry naglašava da svijet jednog dana bez nuklernog oružja takođe znači suradnju svih država i stvaranje takvih odnosa koji će pomoći da se eliminira mogućnost međunarodnih sukoba.
