Linkovi

Novinarska profesija iz perspektive banjalučkih studenata


Fakultet političkih nauka Banja Luka

„Od ranog djetinjstva sam uvijek nešto pisala, ako sam se igrala, bila sam u toj igri novinarka“, priča za Glas Amerike Danica Petrović, studentkinja druge godine Studijskog programa novinarstvo i komunikologija na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.

Dinamičnost novinarskog posla jedan je od osnovnih razloga zbog kojeg su se ona i većina njenih kolega iz klupe opredijelili za ovaj poziv. Međutim, za razliku od drugih koje privlači dinamika televizijskih studija, Danica je jedna od rijetkih koja bi se rado okušala na terenu u kriznim situacijama.

Danica Petrović
Danica Petrović

„Naročito me zanima ratno novinarstvo i izvještavanje iz kriznih područja“, priča ova studentkinja, koja dodaje da nije uopšte razmišljala o tome da, nakon studija, obavlja neke druge poslove osim novinarskih.

O tome nije razmišljala ni njena koleginica Anđela Panić, ali za razliku od Danice, ona sebe u novinarskom poslu vidi u sasvim drugačijoj ulozi.

„Najviše me privlači posao spikera i ako budem mogla da biram posao unutar novinarstva, nadam se da će to biti baš posao prezentera vijesti“, kaže Anđela.

Prema riječima studenta Adnana Selimovića novinarstvo može svako završiti, ali se tim ne može svako baviti, jer je to, smatra on, posao koji se radi 24 sata dnevno i koji se mora voljeti.

„Pored dugogodišnje želje i osjećaja ljubavi koji gajim ka ovom zanimanju,

Adnan Selimović
Adnan Selimović

dodatni razlozi za konačnu odluku studiranja novinarstva i komunikologije jesu što je novinarski posao dinamičan, što odgovara mom biću“, kaže Adnan, koji se nada da će imati priliku da se okuša u različitim poslovima u okviru novinarske profesije.

„Nekadašnja želja da izvještavam samo s terena danas je isprepletena i sa željom rada u redakciji i studiju. Televizija je moj prvi izbor, jer volim kamere i sve mogućnosti koje nudi taj medij“, objašnjava on.

Televizija je privlačna i studentu Milančetu Radiću, koji želi da nakon fakulteta radi kao novinar u programima zabavnog sadržaja.

Milanče Radić
Milanče Radić

„Planiram da se unutar novinarske profesije bavim produkcijom zabave, ali estetizovane i humanizovane pristojnim, kulturnim sadržajem. Sviđa mi se posao voditelja tok-šou emisija, dinamičan je i zanimljiv“, kaže on za Glas Amerike.

Holivudski san o novinarstvu

Vjerovanja u moć profesije, razmišljanja o novinarskoj slavi, te atraktivnosti zanimanja koje ih asocira na dinamičnost, pravdoljubivost i istraživanje, samo su neki od razloga zbog kojih se mladi ljudi odlučuju za ovu profesiju, priča u razgovoru za Glas Amerike prof. dr Tatjana Duronjić sa Fakulteta političkih nauka u Banja Luci, koja je u posljednje dvije decenije iz studenskih klupa u redakcije ispratila preko hiljadu studenata.

„Mlade ljude fascinira mogućnost da se susreću s poznatim osobama, da prvi nešto saznaju, da odlučuju o sudbini događaja kroz odabir činjenica gledišta. Još uvek traje holivudski san o novinarstvu koje ostaje poslednja nada onima koji se bore protiv nepravde i zla. Ta 'praslika' herojske dimenzije novinarstva i medija, mnoge zavodi i opredeljuje za ovaj studij“,objašnjava profesorica.

Mnogi od studenata vodili su se ljubavlju prema literaturi i pisanju, a neki drugi razlozi povezani su i s željom da budu uključeni u savremene događaje ili da jednom postanu portparoli velike institucije. Svoju novinarsku budućnost studenti ponekad povezuju isključivo s medijskim prostorom i vrstom medija za koji žele da rade, a danas su to, prema riječima profesorice Duronjić, dominanto, novi mediji

U eri novih medija lakše do zaposlenja

Prof. dr Tatjana Duronjić, Fakultet političkih nauka Banja Luka
Prof. dr Tatjana Duronjić, Fakultet političkih nauka Banja Luka

Iako nema garancije da će studenti novinarstva imati prednost pri zapošljavanju u medijama u odnosu na studente drugih fakulteta, profesorica kaže da je sa stanovišta tržišta rada, ovaj studijski program i dalje racionalan izbor.

„Oko 700 studenata je, prema mojim procenama, uspešno završilo osnovni studij. Mnogi od njih su studije nastavili van naše zemlje, a oni koji nisu uglavnom rade u različitim medijima i novinskim agencijama u državi i to najčešće u Republici Srpskoj“, kaže ona.

Neki od njih, prema njenim riječima, rade kao portparoli, neki su čak bili i direktori velikih medijskih kuća i kablovskih operatera, ali i članovi i direktori regulatornih tijela.

„Veliki prostor za rad otvoren je i s novim medijskim tehnologijama i radom u online medijima, te različitim informativnim i komercijalnim veb-sajtovima“, objašnjava ova profesorica novinarstva i komunikologije.

Međutim, kako kaže, studenti koji se zaposle u tim medijima najčešće rade više vrsta poslova istovremeno – kao što su online novinarstvo, web dizajn i marketinški poslovi.

„Nažalost, tada najviše opada kvalitet novinarskog posla, s obzirom na to da novinar najmanje vremena ima za ovu vrstu rada. To se odražava na kvalitet medijske i novinarske kulture, produkcije i diseminacije”, smatra profesorica Duronjić.

Kampus Banja Luka
Kampus Banja Luka

Novinarski integritet

Iako su novi mediji otvorili više mogućnosti na tržištu rada i u mnogim segmentima unaprijedili novinarski posao, i dalje ostaje otvoreno pitanje na koji način urediti medijsko tržište, izbjeći brojne negativne posljedice, te stvoriti zdrave uslove za rad mladim školovanim novinarima.

Profesorica Duronjić je među onima koji zagovaraju kontinuiranu saradnju između akademske ustanove i medijskih institucija.

„U smislu, izrade profila novinara koji se traži i davanja preporuke u skladu sa potrebama medijskog tržišta. Ova praksa bi mogla biti jedan od faktora angažovanja najtalentovanijih i najboljih studenata. To je jako važno. Poslovi na nivou veština, koje ima svaka profesija, pa i novinarstvo, nauče se za nekoliko dana ili nedelja, ali adekvatno obrazovanje za profesiju se stiče godinama“, kaže ona.

Dodaje da u nekim slučajevima, najčešće zahvaljujući urednicima i poslodavcima koji su svjesni značaja da novinarski posao rade diplomirani novinari, takva saradnja postoji.

„Ali, ona je incidentna i nije sistemska“, objašnjava ona i dodaje da bi oglašavanje strukovnih udruženja novinara u javnosti u tom smislu moralo biti glasnije: „Kako bi se svest o značaju ove profesije i važnost zaštite novinara, poštovala u svakom smislu te riječi – od intelektualnog do radnog integriteta“.

I pored svih izazova koje nosi profesija, Danica, Anđela, Adnan i Milanče

Anđela Panić
Anđela Panić

nadaju se da će uspjeti ostvariti svoje želje u novinarstvu. Na tom putu profesorica Duronjić ih podstiče da čitaju, kritički misle i analiziraju – da prerastu svoje učitelje, traže više znanja, da se bore za svoj stav i svoja prava.

„Kolege studenti, ne dozvolite da vam nestanu krila s kojima ste ovde došli. Vaši snovi mogu biti stvarnost“, riječi su potpore kojim profesorica Duronjić posljednje dvije decenije bodri buduće novinare.

„Novinarstvo je divna profesija, to je profesija reči, profesija teksta i konteksta. Vi ste istraživači, a ne zapisivači. Vi ste pisci, a ne daktilografi. Vi ste kreatori sadržaja koji svakog trena mogu da se vide svugde u svetu, ako napišete tekst za ceo svet. A, napisaćete za ceo svet, ako razumete savremene procese sveta i savremene medijske procese stapanja tehnologija i nove novinarske kulture, koja vapi za novinarima velikog srca i 'strašnog' pera.“

Sigurna je da su mnogi njeni studenti zapamtili ove poruke i da ih je ohrabrila da rade, budu odgovorni i pišu istinu ma koliko ih ona koštala.

„Jer takvi se pamte, takvi nam trebaju”, zaključuje profesorica Tatjana Duronjić.

Komentari

XS
SM
MD
LG