Demonstracije su već dugo opasni događaji za medijske radnike, koji rizikuju da ih povrijedi kako policija, tako i demonstranti.
U U.S. Press Freedom Trackeru (USPFT), koji od 2017. dokumentuje slučajeve maltretiranja ili napada na novinare, rekli su za Glas Amerike da istražuju više od 100 slučajeva od prošlog vikenda.
To se poredi sa 100 do 150 slučajeva godišnje, kaže Kirstin McCudden, urednica tog sajta.
Među prvim slučajevima bila je ekipa CNN-a koja je uhapšena u petak dok je izveštavala o slučajevima u Minneapolisu. Omar Jimenez i njegove kolege pušteni su nekoliko časova kasnije, a guverner Minnesote Tim Walz objavio je na konferenciji za štampu kasnije u petak ono što je nazvao "velikim javnim izvinjenjem" zbog hapšenja.
Ali, kako su se protesti raširili na druge gradove i nasilje je eruptiralo, tako su mnogi drugi novinari i medijske ekipe postale mete.
Sjedište CNN-a u Atlanti je demolirano; demonstranti su maltretirali i otjerali ekpu Fox Newsa koja je uživo izvještavala ispred Bijele kuće; najmanje dvoje novinara uhapšeno je u New Yorku, novinari u Detroitu, Los Angelesu, Washington D.C. i na drugim mjestima opisivali su da su bili pogođeni predmetima, upucani gumenim mecima ili poprskani biber sprejom.
Michael Adams, izvještač VICE-a, podijelio je video na Twitteru kako ga policija gura na zemlju na benzijskoj pumpi u Minneapolisu, dok mu drugi policajac prska direktno u lice biber sprej, iako se on predstavio i iako je držao novinrsku legitimaciju u ruci.
Policija Minneapolisa nije odgovorila na zahtjev za komentar koji im je Glas Amerike uputio elektronskom poštom.
Julia Lerner, studentkinja novinarstva na Univerzitetu Maryland, rekla je da ju je policajac isprskao biber sprejom nakon što je napustila protest u Columbusu, Ohio, 30. maja. Lerner je rekla da se vraćala ka svojim kolima nakon što je fotografisala demonstrante i predstavila se kao novinarka.
"Imamo Prvi amandman, imamo slobodu štampe, imamo pravo da budemo tamo, da stojimo sa strane, da budemo tik pored i fotografišemo, i snimamo, i dokumentujemo stvari koje se događaju", rekla je ona za Glas Amerike. "A kada policajci posebno ciljaju novinare koji pokušavaju da prenesu priču šta se događa je nedemokratski".
Ta studentkinja novinarstva kaže da ne misli da je direktno ciljana zbog svog posla, ali da je policija trebalo da promijeni svoj pristup nakon što se predstavila. "Nisam bila nasilna. Nisam bila prijetnja. Znate, podigla sam ruke. Doslovce nisam visoka ni pet fita (manje od 1,5 metra) i nisam prijetnja", rekla je ona.
Služba za javno informisanje grada Columbusa nije odgovorila na zahtjev Glasa Amerike za komentar.
Bruce Brown, izvršni direktor Komiteta novinara za slobodnu štampu, opisao je video snimke na kojima policija maltretira novinare kao "mrcvarenje".
"Ti napadi ne samo da ugrožavaju slobodu štampe, već prijete i našoj demokratiji i esencijalnoj ulozi koju novinarstvo igra u očuvanju ustavnih prava", kaže on u saopštenju. "Takođe osuđujemo sve napade na novinare od strane demonstranata. Medijsko pokrivanje demonstracija neophodno je kao ponoć našoj naciji da nosi svjedočanstva".
Početni podaci USPFT, podeljeni na Twitteru, pokazuju najmanje 19 hapšenja, najmanje 36 slučajeva novinara pogođenih gumenim mecima i 76 napada - od koji je 80 odsto počinila policija - između 28. i 31. maja.
"Ovako nešto nikada ranije nismo vidjeli", kaže Kristin McCudden, dodajući da Mjerač radi na nezavisnom potvrđivanju slučajeva. "Ono što se ističe je ciljanje novinara i od strane demonstranata, i od pripadnika snaga reda", rekla je ona.
Ona kaže da je kao novinarka zabrinuta zbog efekta hlađenja koji napadi mogu da imaju kod novinara, od kojih bi neki mogli da brinu zbog nastavljanja napada. "Pomislite na to šta gubimo kada novinari obustave svoj posao", kaže ona.
Ulogu medija kao čuvara takođe su pokrenuli u Američkoj uniji za građanske slobode (ACLU).
"Ljudi na ulicama zahtijevaju rasnu pravdu i javnost ima prava da to vidi. Snaga naroda zavisi od slobode štampe", rekao je za Glas Amerike Brian Hauss, advokat iz projekta ACLU-a za slobodu govora, privatnost i tehnologiju.
"Vlada ne može da hapsi novinare kako bi ih spriječavala da pokrivaju demonstracije, niti da kažnjava novinare jer se ne slaže sa onim što oni imaju da kažu", dodaje on. "Svi, uključujući i demonstrante, i novinare, imaju pravo po Prvom amandmanu da snimaju i fotografišu policajce koji obavljaju dužnost u javnosti".
Nacionalna asocijacija crnih novinara (NABJ) saopštila je da istražuje navode o hapšenju njenih članova, upucavanja gumenim mecima, prijetnjama i maltretiranju.
"Kao crni novinari, mi balansiramo između lošeg odnosa zbog toga što smo novinari i takođe zbog bola jer smo crnci u Americi", kaže u izjavi za Glas Amerike Dorothy Tucker, predsjednica asocijacije.
Wesley Lowery je uhapšen 2014. dok je za Washington Post pokrivao protest u Fergusonu, Missouri, nakon ubivstva Michaela Browna. "Novinari Afroamerikanci suočavaju se sa jedinstvenim spletom okolnosti sa kojima se mnoge kolege ne susreću", rekao je Lowery, takođe crnac.
Govoreći nakon hapšenja izvještača CNN-a u petak, on kaže da demonstranti, pripadnici snaga reda i drugi, mogu da percipiraju afroameričke novinare kao nosioce "loših uloga" ili nekoga ko je "lojalniji cilju nego istini". Jimenez se identifikuje kao crnac i kao Latino, javio je CNN.
Lowery kaže da postoji nivo stresa sa kojim crni novinari moraju da se nose dok pokrivaju događaje u kojima "grupa ljudi koja izgleda kao vi, očajava jer je vlada ubila nekoga ko izgleda kao vi. To ste mogli da budete vi. Mogao je da bude vaš otac, vaš sin".
Ipak, kaže on, "crni novinari moraju uvijek da su u mogućnosti da se pojave i ispričaju istinu i rade svoj posao".
