Karteli koriste oružje da zaštite svoje operacije krijumčarenja droge, podstičući epidemiju predoziranja opijatima koja odnosi živote desetina hiljada Amerikanaca.
Zvaničnici Sekretarijata za pravosuđe kažu da su, u godini od kada je predsjednik Joe Biden u junu 2022 potpisao dvostranački Zakon o bezbjednijim zajednicama, optužili više od 100 osoba za krijumčarenje i kupovinu oružja za nekog drugog.
Riječ je o prvim velikim izmjenama zakona SAD-a o bezbjednosti oružja još od federalne zabrane automatskog oružja 1994. Zakonom je krijumčarenja vatrenog oružja ustanovljeno kao pojedinačno krivično djelo koje se kažnjava sa do 15 godina zatvora. Također kriminalizuje kupovinu za nekog drugog, što uključuje nabavku vatrenog oružja za nekoga kome je zakonski zabranjeno da ga kupi.
Zamjenica sekretara za pravosuđe Lisa Monaco izjavila je u srijedu da Sekretarijat za pravosuđe koristi krivična ovlaštenja po novom zakonu " da bi identifikovao i krivično gonio trgovce oružjem."
"Propisane kazne za krijumčarenje vatrenog oružja pokazale su se posebno korisnom na jugozapadnoj granici“, rekala je Monaco na konferenciji u Washingtonu koju su organizovali Sekretarijat za pravosuđe i Biro za alkohol, duhan i eksplozive (ATF), da bi se istakli napori vlade u borbi protiv ilegalnog krijumčarenja oružja u Meksiko.
Ona je napomenula da su više od polovine broja svih slučajeva ilegalne trgovine oružjem pokrenuli federalni tužioci u graničnim saveznim državama kao što su Texas i Arizona.
Posljednjih godina, krijumčarenje droge iz Meksika u SAD je privuklo veliku pažnju javnosti, ali ne i priliv oružja koje se kreće u suprotnom smjeru.
Američki i meksički zvaničnici kažu da je problem krijumčarenja oružjem jednako ozbiljan, sa jednako smrtonosnim posljedicama za ljude sa obje strane granice.
"To oružje daje moć narko kartelima da zastraše lokalne zajednice, izazovu državnu vlast i prošire svoju smrtonosnu trgovinu drogom nazad u Sjedinjene Države“, rekla je Monaco.
Koliko je tačno oružja prokrijumčareno u Meksiko nije poznato, ali vjeruje se da je broj ogroman. Jedna procjena ukazuje da može biti do pola miliona komada oružja godišnje.
U nedavnoj studiji ATF-a utvrđeno je da je skoro 70 odsto vatrenog oružja pronađenog u Meksiku između 2014. i 2018, a koje je bilo pod nadzorom, bilo povezano sa Sjedinjenim Državama. Meksička vlada procjenjuje da je u pitanju 90 odsto.
Direktor ATF-a Steven Dettelbach rekao je da meksički karteli traže moćno, vojno oružje. On je kao primjer spomenuo mini-top M134, koji može da ispali do 4 hiljade metaka u minuti.
"Takvo oružje predstavlja ekstremnu opasnost kada padne u ruke kriminalaca, opasnost ne samo za javnost nego i za organe za sprovođenja zakona sa obe strane te granice“, rekao je on.
Dok jugozapadne države služe kao glavni izvor oružja prokrijumčarenog u Meksiko, problem nije ograničen na region, rekao je Steven Dettelbach. U martu, dva čoveka iz Clevelanda, Ohio, su uhapšena nakon što su prodali skoro 100 komada oružja agentima ATF-a koji su se predstavljali kao meksički članovi kartela.
Priliv oružja u Meksiko je djelimično podstaknut striktnim zakonima te države o oružju. Postoji samo jedna prodavnica oružja koju vodi vojska u zemlji sa više od 120 miliona ljudi, i ona, kako se navodi, izdaje oko 50 dozvola godišnje.
Kao rezultat toga, meksički narko karteli dobijaju većinu svog oružja, od pištolja do vojnog jurišnog oružja, iz SAD-a, gdje je oružje lako dostupno i mogu da ga kupe unajmljene osobe koje ga krijumčare preko granice, kažu eksperti.
Meksička vlada je 2021. podnijela tužbu od 10 milijardi dolara protiv američkih proizvođača oružja, optužujući ih za olakšavanje krijumčarenja oružja meksičkim narko kartelima i podsticanje nasilja u njihovoj zemlji. Sudija je odbacio tužbu u septembru. Meksiko je uložilo žalbu.
Tužba nije usmjerena na američku vladu, a američki zvaničnici kažu da se meksičke vlasti bore protiv trgovine oružjem.
"Ponekad, utisak da Meksiko možda nije u borbi, je pogrešan", rekao je Ken Salazar, američki ambasador u Meksiku. "Stvarnost je da se oni bore zajedno sa nama."
U martu, Roberto Lugardo Moreno mlađi, je priznao krivicu za kupovinu AR-15 puške za meksički narko kartel koji je bio povezan sa zloglasnom otmicom i ubistvom američkih građana ranije ove godine. Monaco je rekla da je slučaj pokretnnu zahvaljujući saradnji sa Meksikom.
Meksičke vlasti uhapsile su u maju Michela Bacasegua-Barrigu, navodnog lidera transnacionalne grupe za krijumčarenje vatrenog oružja sa sjedištem u Nogalesu, Sonora, nakon što je optužen u Arizoni.
"To su samo dva primjera izuzetnog rada koji američke i meksičke snage za sprovođenje zakona obavljaju svakog dana u borbi protiv kartela, organizacija za krijumčarenje i nasilnog kriminala" rekla je Monaco.
Monaco i drugi zvaničnici pominjali su nedavne zaplene oružja u okviru trogodišnje inicijative ATF-a pod nazivom Operacija Jug, koja pokušava da zaustavi protok vatrenog oružja u Meksiko u saradnji sa meksičkim vlastima.
Između fiskalne 2021 i 2022 godine, zaplena vatrenog oružja, koje je povezano sa Meksikom, povećala se za 17 odsto, dok se broj istraga ATF-a vezanih za krijumčarenje više nego udvostručio, rekao je Dettelbach.
Od oktobra 2022. do marta 2023. zaplijenjeno je skoro 2 hiljade komada vatrenog oružja u okviru operacije Jug, što predstavlja povećanje od 65 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Međutim, taj broj je umanjen ogromnim prilivom oružja u Meksiko, a neki eksperti kažu da same operacije sprovođenja zakona nisu dovoljne za rješavanje problema.
"Ne postoje jednostavna rješenja za taj problem, ali jedna očigledna politika je usvajanje strožijih zakona o kontroli oružja u Sjedinjenim Državama", izjavio je Jason Blazakis, direktor Centra za terorizam, ekstremizam i borbu protiv terorizma u Institutu za međunarodne studije Middlebury , na nedavnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa o transnacionalnim organizacijama.
"Jednostavno rečeno, Amerika naoružava meksičke narko kartele, a to mora da prestane“, rekao je on.
