"Ništa ne može da vas pripremi za ovo. Ne postoji ništa na svijetu što može da vam objasni kakvo je to osjećanje", rekla je za Glas Amerike novinarkina sestra, Korin Velja.
Od smrti Karuana Galicije, u oktobru 2017, Valja pomaže u vođenju fondacije koja se bori za pravdu u slučaju ubijene blogerke.
Spori put ka pravdi u takvim slučajevima je faktor koji je pokrenuo osnivanje narodnog tribunala u Hagu.
Sud, koji je osnovala koalicija grupa za slobodu štampe, treba da počne da razmatra slučajeve narednog mjeseca, što mnogim porodicama i aktivistima pruža nadu da će se problem nekažnjivosti u čestim slučajevima ubistava novinara početi da rješava.
Od 1992. godine ubijeno je više od 1.400 novinara, a u osam od deset slučajeva, niko nije odgovarao, navodi Free Press Unlimited, jedna od organizacija koja stoji iza tribunala.
"Iskreno, nisam ni bila svjesna koliko je izvršeno napada na novinara", izjavila je za Glas Amerike Almudina Bernabeu, koja će biti glavna tužiteljka suda.
Problem nekažnjivosti utiče čak i na slučajeve koji su privukli veliki publicitet, kao što je ubistvo Džamala Kašogija, saudijskog kolumniste za Washington post, u saudijskom konzulatu u Istanbulu prije tri godine. Njegova vjerenica, Hatiče Čengiz, treba da bude jedna od mnogih glavnih svjedoka, koja će, uz rođake Dafne Karuana Galicije, svjedočiti pred novim tribunalom.
Izostanak pravde
Pokušaji da se zadovolji pravda u slučaju Kašogija nisu otišli dovoljno daleko, ističu kritičari. Međunarodna zajednica je kritikovala suđenje održano u Saudijskoj Arabiji uz ocjene da nisu zadovoljeni međunarodni standardi.
U odvojenom slučaju, Turska je održala suđenje u odsutvu nekoliko visokih saudijskih zvaničnika, ali ne i saudijskom prijestolonasljedniku, princu Mohamedu bin Salmanu, koga mnogi optužuju da je odobrio Kašogijevo ubistvo.
I američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) i specijalni izaslanik Ujedinjenih nacija, u svojim izvještajima su Salmana doveli u vezu sa ubistvom novinara, ali on stalno poriče da je umiješan.
Bernabeu, koja je advokatica za ljudska prava i su-osnivačica Centra za međunarodnu pravdu Gernika, opisuje izostanak pravde u tim slučajevima kao svojevrsnu "dvostruku nekažnjivost."
Pored toga što štite zvaničnike koji su možda odgovorni za ubistva novinara, vlade koje ne obavljaju temeljne istrage možda štite i same sebe, kaže ona.
"Iako oni nisu pod napadom, ili predmet loše istrage, oni se štite radi zbog budućih slučajeva" kaže.
Slučajevi pred tribunalom
Prvi pretres je zakazan za 2. novembar - međunarodni dan Ujedinjenih nacija kojim se poziva na kraj nekažnjivosti za zločine protiv novinara.
U centru pažnje biće slučajevi Lasante Vikramatunge, Migela Anhela Lopeza Velaska i Nabila al-Šarbadžija, koji su ubijeni u Šri Lanki, Meksiku i Siriji.
Sva trojica su se bavila kontroverznim temama. Vikramatunga je bio glavni urednik nedeljnika poznatog po kritikovanju vlade, i više puta mu je prijećeno smrću.
U Siriji i Meksiku ubijen je veliki broj novinara zbog svog posla. Međutim, ubistsva mogu da se dogode i u zemljama koje se smatraju stabilnijim ili bezbjednijim, kažu stručnjaci.
"To ne mora da bude zemlja u kojoj postoji neki konflikt - u tradicionalnom smislu riječi kao oružani konflikt - da bi ovo bio problem", kaže za Glas Amerike Džipsi Gilen Kajzer, dirkektorka za komunikacije u Komitetu za zaštitu novinara (CPJ).
Korin Velja ističe da se ubistvo njene sestre dogodilo u zemlji koju bi mnogi smatrali stabilnom zapadnom demokratijom.
"Niko ne očekuje da je tako nešto moguće u jednoj zemlji Evropske unije", izjavila je za Glas Amerike. "Možemo samo da zamislimo, ako je stanje loše u zemljama koje tradicionalno štite ljudska prava, vrijednosti i slobodu izražavanja, koliko je onda gore u zemljama koje nemaju nijednu od tih prednosti."
Karuana Galicija je istraživala Panamske papire i korupciju u vrijeme kada je ubijena.
U Malti je uhapšeno troje osumnjičenih a jedan je osuđen na 15 godina zatvora zbog umiješanosti u slučaj. U avgustu, Malta je saopštila da će se istaknutom biznismenu koga su izvještaji Dafne Karuane Galicije doveli u vezu sa slučajevima iz Panamskih papira suditi za njeno ubistvo. Datum suđenja još nije objavljen.
Međutim, javna istraga je ove godine pokazala da i vlada Malte treba da snosi dio odgovornosti za njeno ubistvo i omogućavanje nekažnjivosti ubicama.
Narodni sud neće imati ovlaštenja da izriče zatvorske kazne ali uključeni kažu da će proces istrage okolnosti i osumnjičenih biti od koristi za slobodu štampe širom svijeta, čak i ako vladini lideri ne budu spremni da se lično pojave pred sudom.
"Postoji faktor neprijatnosti, osramoćenosti. Ima mnogo snage u tome kada javno i glasno imenujete zemlju koja se ponašala neodgovorno, ili vlasti koje su zanemarivale neku određenu istragu", ističe Bernabeu. "Niko ne želi da to čuje o svom sistemu i svojim institucijama. Mislim da postoji vrijednost u tome da se stvari imenuju i iznesu u javnu sferu."
Za porodice novinara kao što je Dafne Karuana Galicija, dodatna prednost je što imena žrtava ostaju u medijskim naslovima, i što se statistikama daje ljudsko lice.
"Jedna od najvažnijih stvari koja može da se dogodi je da se održi pažnja usmjerena na pojedinačne slučajeve, tako da se oni ne vide jednostavno kao dio statistike, da se ljudi podsjete da se priča o životu jednog pojedinca", kaže Velja.
Pored toga, kako navodi Džipsi Kajzer iz CPJ-a, javno pozivanje ubica na odgovornost će izvršiti pritisak na vlade da ozbiljnije shvataju prijetnje protiv novinara.
"Mnogo novinara koji su ubijeni zbog svog rada su ljudi kojima je više puta prijećeno. Nadamo se da će se u budućnosti te prijetnje shvatati ozbiljno", ističe ona.
