Buka je možda jedina stvar koju će dobiti.
Ako bude uspješan, puč koji je u srijedu izveden u Gabonu biće osmi u zapadnoj i centralnoj Africi za tri godine. U prethodnih sedam slučajeva, bili su neuspješni napori međunarodne zajednice da preokrene situaciju.
Rasprostranjena osuda ili prijetnja vojnom intervencijom nisu mnogo doprinijeli tome da se s vlasti zbace lideri državnog udara na Maliju, u Burkina Faso, Gvineji, Nigeru i Čadu od 2020. godine. Sankcije uvedene nekima od tih država pogodile su građane i samo ojačale otpor na spoljno miješanje i povećale podršku javnosti za vojne hunte.
S obzirom na to da svjetskim silama nedostaju nove ideje, dok je vlada Gabona već raspuštena a granice zatvorene, bezbjednosni analitičari kažu da su male šanse da će molbe zbačenog predsjednika biti uslišene. To bi, kako navode, moglo da ohrabri druge buduće vojne pučiste u regionu.
"Opasnost je da svi ovi pučevi pokažu nesposobnost međunarodne zajednice da povrati demokratsku upravu. Ne nadam se mnogo da će ovog puta stvari biti drugačije", ocjenjuje Maja Bovcon, analitičarka za Afriku u londonskoj firmi za procjenu rizika "Verisk Maplecroft".
Srijeda je trebalo da bude dan slavlja za Bonga.
Prije objave puča, izborna komisija ga je proglasila ubjedljivim pobjednikom izbora koji su održani u subotu. Pobjeda je trebalo da mu omogući treći mandat i produži porodičnu dinastiju, koja je počela kada je njegov otac Omar preuzeo vlast 1967.
Umjesto toga, ostao je bez vlasti, zarobljen u svojoj rezidenciji.
"Ništa se ne događa. Ne znam šta se događa. Pozivam vas da dižete buku. Hvala vam", rekao je Bongo u snimku.
Vojni oficiri koji su proglasili puč saopštili su da je Bongo u kućnom pritvoru i imenovali novog lidera - bivšeg komandatnta predsjedničke garde, generala Bricea Ngueme.
Stotine ljudi proslavile su vojnu intervenciju na ulicama glavnog grada Librevila, dok su Ujedinjene nacije, Afrička unija i Francuska - bivši kolonijalni vladar Gabona sa trupama u toj zemlji - osudili puč. Sjedinjene Države saopštile su da sa zabrinutošću prate događaje u Gabonu.
Međutim, niko nije javno tražio da se Bongo vrati na vlast - što je značajno drugačije u odnosu na puč koji je 26. jula izveden u Nigeru, gdje su neki tražili povratak svrgnutog predsjednika Mohameda Bazoume.
U Gabonu, nezadovoljstvo Bongom - koji je oca naslijedio 2009. godine - dugo je tinjalo. Međunarodna zajednica ocijenila je da su izbori održani 2016, koji su izazvali smrtonosno nasilje, bili pokradeni.
Kritičari kažu da je bogatstvo Gabona od prodaje nafte išlo samo u ruke porodice Bongo i njenih saveznika, dok su mnogi živjeli u siromaštvu, dok je korupcija bila rasprostranjena. Posle izbora u subotu, blokirane su međunarodne TV stanice i internet.
Uzroci puča u Gabonu različiti su od onih u zemljama Sahela dalje na sjeveru, gdje je neisgurnost koju su izazvali islamski ekstremisti značajno uticala na javno mnjenje. Međutim, posljedice su vjerovatno slične i mogle bi da dovedu do više pokušaja puča protiv dugogodišnjih lidera u regionu.
U susjednom Kamerunu, predsjednika Paula Biyje vlada više od 40 godina, zahvaljujući pokradenim izborima i žestokom obračunu sa opozicijom.
Predsjednik Denis Sassou Nguesso vlada Republikom Kongo ukupno 38 godina. Promijenio je ustav 2015. godine da bi produžio mandat, a 2021. je izabran sa 88 odsto glasova.
"Neke od vlada koje su pale u pučevima u Africi su nedemokratske, nepopularne i koristile su vojsku da se održe na vlasti. Kada pogledate po regionu, imamo malo drugih primjera", kaže Ryan Cummings, direktor za analizu u organizaciji "Signal Risk", sa sjedištem u Južnoafričkoj Republici.
