Tokom 2016. je izgledalo kao da je sarajevski advokat Esad Hrvačić pronašao formulu za uspjeh u parničnim sporovima koji su mu donosili značajna primanja. Godinama je nizao profesionalne pobjede, a klijenti su mu postajali vlasnici vrijedne imovine, zahvaljujući njegovom zastupanju.
No ispostavilo se da pravi vlasnici nekretnina nisu ništa znali o tim postupcima. Suočen s optužnicom, advokat Hrvačić je priznao da je počinio krivično djelo pa je osuđen na zatvorsku i novčanu kaznu, piše Centar za istraživačko novinarstvo.
On je jedan od devetorice advokata koji su u posljednjih pet godina osuđeni u Bosni i Hercegovini jer su zloupotrijebili svoju poziciju, povjerenje klijenata ili su falsifikovali dokumente za svoje predmete.
Šestorici su sudovi ili advokatske komore zabranili rad na određeno vrijeme, dok u slučaju ostale trojice disciplinski postupak nije okončan ili nije ni vođen.
Trenutno radi i većina od 16 advokata koji čekaju presude po optužbama za slična krivična djela. Neki od njih su bili pod privremenom suspenzijom, ali nijedna institucija nije bila obavezna da njihove klijente obavijesti o ovim optužnicama.
Osuđenih i optuženih advokata je možda i više, ali sudovi o tome ne mogu informisati javnost, jer ne vode takvu evidenciju. Osim toga, mnoge presude su Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) dostavljali sa zatamnjenim imenima i prezimenima, da javnost ne bi saznala o kome je riječ.
Predsjednica Regionalne advokatske komore Sarajevo Vasvija Vidović smatra da je i brojka koju je utvrdio CIN – zabrinjavajuća.
“Ljudi koji zastupaju interese drugih ljudi moraju biti sami dostojni poštovanja i dostojni profesije koju obavljaju”, kaže ona.
Sam pao, sam se ubio
Pravni zastupnik Esad Hrvačić je u maju 2017. optužen da je Općinskom sudu u Sarajevu podnosio tužbe protiv vlasnika nekretnina da bi vlasništvo prešlo u ruke njegovih klijenata zbog tzv. dosjelosti – dugogodišnjeg korištenja te imovine.
Da bi osigurao da se to desi, počinio je krivično djelo. U tužbama je navodio fiktivne adrese, pa bi tužbe, u dogovoru sa sudskim kuririma, umjesto do tuženih, stizale u Hrvačićevu advokatsku kancelariju. Tu su ih njegovi saradnici, pripravnici i drugi primali, krivotvoreći potpise vlasnika nekretnina. S obzirom na to da oni i njihovi nasljednici o tome nisu ništa znali, a neki nisu ni živi, na tužbe niko nije odgovarao.
To je bilo dovoljno da Sud presudi u korist Hrvačićevih klijenata.
Advokat je isto ponovio 18 puta, pa su njegovi klijenti dobili u vlasništvo kuće, dvorišta, stanove i zemljišta vrijedne ukupno 1,1 milion maraka.
Hrvačić je za ovaj posao naplatio advokatsku nagradu od 47.520 KM.
S četiri tužbe u kojima su targetirane nekretnine vrijedne 192 hiljade maraka nisu uspjeli.
Prema optužnici, Hrvačić u ovom nije bio sam. Optuženo je još deset osoba, među kojima su sudski službenici, advokati i jedna sutkinja, koji su to organizovano radili od 2012. do 2016. godine.
Tužiteljica Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo Željka Radovanović Sokić očekuje da će se suđenje brzo odvijati i za druge optužene.
Ona objašnjava da je bilo klijenata koji su imali osnov da tuže vlasnike nekretnina da bi vlasništvo prešlo na njih, ali da ti postupci nisu provedeni na zakonit način.
Postupak se, koji je u javnosti poznat pod imenom „Kurir“, vodi pred Kantonalnim sudom u Sarajevu, ali je Hrvačićev slučaj izdvojen jer je priznao krivicu. Osuđen je u augustu 2017. godine na godinu zatvora i novčanu kaznu od 10.000 KM, a oduzeta mu je i imovinska korist – advokatska nagrada za dobro obavljen posao.
Uz to, Sud mu je odredio i 18 mjeseci zabrane rada u advokaturi i o tome obavijestio nadležnu Regionalnu advokatsku komoru u Sarajevu koja ga je izbrisala iz imenika advokata, ne navodeći na koliko dugo. Ovim su mu, u praksi, oduzeli pravo na rad, pozivajući se na Zakon o advokaturi FBiH kojim je ova kazna predviđena za advokate osuđene na zatvor.
Predsjednica Vasvija Vidović objasnila je da se Komora ne mora držati sudske odluke pa advokata može i strože kazniti:
„Mi cijenimo težinu prekršaja u odnosu na kodeks advokatske etike i u odnosu na Zakon o advokaturi. Nekad mi je teže krivično djelo s obilježjima u izravnom vršenju advokatske funkcije, recimo upotreba falsifikata, odnosna zadržavanje novca klijenta, ta vrsta koja direktno udara na advokatsku profesiju i stvara nepovjerenje građana. Za nas su te povrede vrlo teške.“
Hrvačić se nije pomirio s odlukom Komore. Više puta se žalio, zahtijevajući da se njegovo ime vrati na spisak advokata, jer nije išao u zatvor nego je kaznu zamijenio i platio 27 hiljada maraka te da mu je i Sud odredio samo 18 mjeseci zabrane rada koje su već prošle, a u međuvremenu je i doktorirao.
Komora mu je odgovorila da je učinio djelo iz koristoljublja te da je nedostojan advokatske profesije. Posebno su mu zamjerili što je pripravnicima naređivao falsifikovanje dokumenta, diskreditujući ih na početku karijere, dok ih je morao naučiti poštovanju zakona i etike.
„Radi se o tome da Komora mora uzeti u obzir dostojnost da bi se zaštitila profesija advokature. Upravo da se takvim primjerima utječe na stvaranje boljih uslova i poštovanja građana prema advokaturi kao profesiji”, kaže predsjednica Komore Vasvija Vidović.
Hrvačić se u međuvremenu bezuspješno pokušao upisati i u imenik advokata u Republici Srpskoj. Svoju situaciju je kratko prokomentarisao za CIN: „Sam pao, sam se ubio.“
O samom slučaju nije htio razgovarati. „Želim da ga kao čovjek zaboravim i ne želim nikakvu publikaciju o tome. Imao sam dosta stresova i neugodnosti oko tih stvari i ne bih da se podsjetim i vraćam na to“, poručio je Hrvačić.
On računa na Zakon o advokaturi FBiH u kojem piše da se u imenik, uz ostale uslove, može dodati i advokat osuđen na zatvor, i to pet godina nakon izdržane kazne. Kako je svoj zatvor otkupio odmah nakon presude, Hrvačić će u oktobru 2022. imati priliku da zatraži novi upis.
Trenutno, kaže, nije bez posla. Angažovan je u Agenciji za naplatu štete Restitucija u Sarajevu.
Presuda manja, disciplinska kazna veća
Osim Hrvačića, u proteklih pet godina su zbog krivičnih djela počinjenih u službi iz imenika privremeno izbrisani i advokati: Predrag Mišić iz Širokog Brijega, Borislav Pisarević iz Brčkog, Danilo Savić iz Teslića te Azem Mehonić i Mak Radičić iz Sarajeva. Oni su se u zastupanju koristili punomoćima mrtvih ljudi, zadržavali novac koji su trebali proslijediti klijentima ili su falsifikovali službene dokumente.
Advokat Radičić je trebao u ime klijenta podnijeti tužbe i krivične prijave, ali to nije učinio, iako je tvrdio da je taj posao završen. No, da bi ga uvjerio, napisao je naredbe o saslušanju osumnjičenih i optužnicu, potpisavši tužioca, pa je sve proslijedio klijentu i naplatio svoj rad.
Osnovni sud u Foči ga je 2020. godine osudio zbog falsifikovanja isprave i prevare. Morao je platiti kaznu od 9.000 KM i vratiti klijentu 4.000 dolara.
Radičić je priznao krivicu i platio što je morao, ali nije očekivao da će ga Regionalna advokatska komora Sarajevo kazniti brisanjem iz imenika advokata na pet godina.
Naime, Disciplinski sud Komore je procijenio da je Radičić narušio ugled profesije i počinio težu povredu dužnosti, iako je iskazao kajanje. Kažnjen je maksimalnom kaznom – petogodišnjom zabranom rada.
Radičić se bezuspješno žalio, navodeći da u disciplinskom postupku nije dokazano da je narušio ugled advokature te da o stepenu krivnje govori činjenica da sud i tužilac u krivičnom postupku nisu tražili da mu se zabrani rad.
Radičić nije pristao na razgovor s novinarima CIN-a. Poručio je da je to velika kazna, jer on živi od advokature, i da bi bilo primjerenije da je dobio novčanu kaznu kako je i Sud izrekao.
No disciplinska tužiteljica Jasmina Cero se ne slaže s time. Ona kaže da je tražila maksimalnu kaznu zabrane rada od pet godina, jer je počinjeno djelo s umišljajem.
„Advokat itekako zna šta radi“, smatra ona.
Veza sa sudom
Prema entitetskim zakonima, sud ili drugi „organi“ koji vode krivični ili prekršajni postupak protiv advokata dužni su obavijestiti advokatsku komoru ako je advokat osuđen, optužen ili osumnjičen. U praksi, komore dobijaju obavijest o pretresima advokatskog ureda, pritvoru ili zabrani rada i pravosnažnoj presudi, pa na osnovu toga vode disciplinski postupak i odlučuju o kazni za advokate. Međutim, ne postoji jasna procedura ko i na koji način ih treba o svemu obavijestiti.
„Veliki broj, ne samo tužilaca nego i sudija, uopšte ne vodi računa o tome da izvijesti Komoru”, kaže za CIN advokatica Vidović, dok disciplinska tužiteljica Cero smatra da oni to ponekad zaborave zbog drugog posla.
Upravo zbog tog propusta, za razliku od drugih osuđenih kolega, advokat Muhamed Lišić nije prošao kroz disciplinski proces.
Njega je Apelacioni sud Brčko distrikta osudio zbog utaje i prevare 2018. godine na uslovnu petomjesečnu kaznu zatvorom, koja nije izvršena, jer tokom dvije godine nije počinio novo krivično djelo. Iz Advokatske komore Republike Srpske kažu da nisu o tome informisani, dok iz Tužilaštva Brčko distrikta kažu da nema utvrđene procedure koja bi obavezala tužioca da obavijesti Komoru, ali podsjećaju da je optužnica bila javno dostupna na njihovoj web-stranici.
Lišić kaže da je i sudska kazna utjecala na njegov rad: „Ne treba mi nijedna disciplinska mjera, ne treba mi zabrana nikakvog rada, loš glas o meni je najgora mjera.”
On je zastupao Huseina Muratovića, kojem je Brčko distrikt trebao isplatiti odštetu, od koje bi bio isplaćen i rad advokata Lišića.
No kada je 2010. Brčko distrikt uplatio na advokatove račune nešto više od 436 hiljada KM, Lišić je klijentu proslijedio samo 200 hiljada. Na suđenju je utvrđeno da je za sebe zadržao 103 hiljade maraka više od dogovorenog.
Muratović je svjedočio da ga je Lišić faksom obavijestio samo da je „novac legao“, ali nije znao ni koliko niti je ikada dobio presudu o odšteti. Te detalje je saznao slučajno, nekoliko godina poslije, kada se u porodici rješavalo pitanje nasljedstva, pa i isplaćene odštete.
Muratovićeva sestra Ramiza Saidović kaže da on ne želi razgovarati s novinarima, objašnjavajući da je Lišić vratio novac koji je uzeo: „U mene brat nekakav miran, Bože sačuvaj, kaže izmirili smo se.“
Muhamed Lišić ima advokatski ured u Brčkom i zastupa klijente na bh. sudovima, ali kaže da sada živi u Hrvatskoj. On je odbio razgovarati o slučaju, jer ga, kaže, veže povjerljivost s klijentom.
„Ja imam kodeks svoj advokatski koji ja ne smijem prekršiti“, poručio je Lišić.
Postupci u toku
Na sudovima u BiH trenutno se vode postupci protiv najmanje 16 advokata zbog krivičnih djela počinjenih u vezi s poslom. Neki od njih su ranije bili suspendovani zbog pritvora ili sudskih mjera zabrana rada, dok trojica trenutno ne rade. Te mjere su, u skladu s entitetskim zakonima o advokaturi, provodile advokatske komore.
Advokatica Samina Skopak je bila pod dvogodišnjom suspenzijom, jer je optužena da je učestvovala u organiziranim fingiranim sudskim procesima u predmetima „Pravda“ i „ Kurir“.
Skopak kaže da zbog zabrane rada sada ima finansijske probleme, a o detaljima nije željela govoriti: „Ja ne mogu nikako da dostignem da platim svoje doprinose. Samo gledam kad će me porezna poklopiti.“
Nju u predmetu “Kurir” zastupa Lejla Mirela Eminović, koja je i sama optužena zbog sličnih djela u “Pravdi”.
Tužiteljica Željka Radovanović Sokić kaže da nema problem s tim.
“Svako je nevin dok se ne dokaže da je kriv.”
Advokatske komore vode evidenciju o upisu i brisanju iz imenika advokata te disciplinskim i sudskim kaznama. Prema podacima iz entitetskih komora, u Bosni i Hercegovini trenutno 1964 advokata imaju dozvolu za rad, a za to im je potrebna diploma pravnog fakulteta, položen pravosudni ispit i dvogodišnja praksa na pravnim poslovima nakon toga. Ne smiju biti osuđivani na zatvor, a ako jesu, mora proći pet godina od izdržane, oproštene ili zastarjele kazne da bi nastavili raditi.
„Svako ko ima pravosudni, a nema posao, on se upiše u advokate, jer je jeftinije. Lakše se upisati u advokate nego otvoriti granap“, kaže disciplinska tužiteljica Jasmina Cero.
