Brejvik, anti-muslimanski neonacista, ubio je 77 osoba u julu 2011. godina, što je najgori zločin u Norveškoj poslije Drugog svetskog rata. Osmoro je ubio detonacijom automobila bombe u Oslu, a zatim je upucao 69, uglavnom tinejdžera, u omladinskom kampu Radničke stranke na ostrvu Utoja.
"Rizik od nasilja je stvaran i značajan i isti kao kada je Brejviku prvi put izrečena kazna", navodi se u jednoglasnoj presudi okružnog suda u Telemarku.
Brejvik služi maksimalnu kaznu zatvora od 21 godine, koja može da se produžuje bez ograničenja ako se procijeni da je i dalje prijetnja za društvo.
Međutim, ispunio je uslov da traži prevremeno puštanje na slobodu nakon što je odslužio prvih 10 godina zatvorske kazne, a može da traži da bude oslobođen godinu nakon što sud odbije zahtjev.
Brejvik je u svjedočenju prošlog mjeseca za svoje zločine okrivio radikalizaciju na internetu, tvrdeći da mu je ispran mozak. Međutim, poručio je da će se boriti za nadmoć bijelaca, ali mirnim putem.
Sud je saopštio da se ne može vjerovati Brejvikovim riječima da neće više biti nasilan. Na osnovu zaključaka suda, malo je vjerovatno da će Brejvik moći da se prilagodi na život van zatvora, a rizik da ponovo počini krivično djelo je značajan, napisale su sudije.
Tokom pretresa, psihijatar zatvorske službe posvjedočio je da je vjerovatnoća da Brejvik počini nasilje ista danas kao i prije deceniju. Brejvik je preko advokata najavio je da će podnijeti žalbu na odluku suda.
