Nobelova nagrada za hemiju 2023. daje se za otkriće i razvoj kvantnih tačaka, nanočestica toliko sićušnih da njihova veličina određuje njihova svojstva.
Ove čestice imaju jedinstvena svojstva i sada imaju upotrebnu vrijednost kod LED televizijskih ekrana i lampi. One mogu katalizirati hemijske reakcije i njihova svjetlost može hirurzima osvijetliti tkivo tumora.
Naučnici su prvenstveno koristili kvantne tačke za stvaranje obojenog svjetla. Oni vjeruju da u budućnosti kvantne tačke mogu doprinijeti fleksibilnoj elektronici, minijaturnim senzorima, tanjim i možda jeftinijim solarnim ćelijama i možda šifriranoj kvantnoj komunikaciji.
Ono što je zanimljivo za ove tačkice jeste da njihova svojstva ovise o njihovoj veličini. Naime, kada su čestice jako sitne, elektroni u njima se "stisnu", što utječe na optička svojstva čestice.
Ove strukture se istražuju od 30-tih godina prošlog vijeka. Fizičari su dugo znali da se, u teoriji, kvantni efekti ovisni o veličini mogu pojaviti u nanočesticama, ali u to je vrijeme bilo gotovo nemoguće oblikovati ih u nanodimenzijama. Stoga je malo ko vjerovao da će se to znanje praktično iskoristiti.
Početkom 1980-ih, Amerikanac Louis Brus i Alexei Ekimov, iz tadašnjeg Sovjetskog Saveza, uspjeli su stvoriti – nezavisno jedan o drugome – kvantne tačke, nanočestice toliko sićušne da kvantni efekti određuju njihove karakteristike.
Godine 1993. Moungi Bawendi, sa Massachusetts Institutu Tehnologije (MIT) revolucionizirao je metode za proizvodnju kvantnih tačaka, čineći njihovu kvalitetu jako visokom - što je vitalni preduslov za njihovu upotrebu u današnjoj nanotehnologiji.
Nagrada od oko 1 miliona američkih dolara biće podijeljena na jednake dijelove između trojice naučnika.
Ovu objavu imena pratilo je i nešto što se rijetko dešava: imena dobitnika su procurila prije same svečanosti objave. Primjerice, Reuters je oprezno objavio o kojem se dostignuu i imenima radi.
