Troje dobitnika Nobelove nagrade za fiziku 2023. prepoznata su po svojim eksperimentima koji su čovječanstvu dali nove alate za istraživanje svijeta elektrona unutar atoma i molekula.
Pierre Agostini, Ferenc Krausz i Anne L’Huillier demonstrirali su način stvaranja iznimno kratkih impulsa svjetlosti koji se mogu koristiti za mjerenje brzih procesa u kojima se elektroni kreću ili mijenjaju energiju.
Događaji koji se brzo odvijaju prelaze jedan kada ih ljudi percipiraju, baš kao što se film koji se sastoji od nepokretnih slika percipira kao kontinuirano kretanje. Ako želimo istražiti stvarno kratke događaje, potrebna nam je posebna tehnologija. U svijetu elektrona promjene se događaju u nekoliko desetinki atosekunde – atosekunda je toliko kratka da ih u jednoj sekundi ima onoliko koliko je bilo sekundi od rođenja svemira.
Eksperimenti laureata proizveli su tako kratke svjetlosne impulse da se mjere u atosekundama, pokazujući tako da se ti impulsi mogu koristiti za dobivanje slika procesa unutar atoma i molekula. Zapravo, ono što su oni razvijali je tehnologija za posmatranje ultra-brzih procesa, naprimjer, kretanja elektrona.
Postoje potencijalne primjene u mnogim različitim područjima. U elektronici je, na primjer, važno razumjeti i kontrolisati kako se elektroni ponašaju u materijalu.
Atosekundni impulsi također se mogu koristiti za identifikaciju različitih molekula, primjerice u medicinskoj dijagnostici i ranom otkrivanju raka. Naime, ova tehnologija može detektovati promjene na ćelijama koje su marker raka, naglašeno je na izlaganju prilikom objave imena.
Anne L'Huillier je, u javljanju uživo u toku ovog događaje je izjavila kako ona smatra da se pored upotrebe ove tehnologije u istraživanju atoma, ona može koristiti i za istraživanje poluprovodnika.
Dostignuća za koja je dodijeljena ova nagrada omogućavaju posmatranje fenomena koje je prije bilo nemoguće posmatrati. Također, ona pokazuje važnost fundamentalne nauke i njenog finansiranja.
„Ovo otkriće spada u fundamentalna istraživanja koja je potrebno finansirati, a ona traju dugo, ali se mogu koristiti u industriji i medicini”, dodala je L'Huillier.
Anne L'Huillier je tek peta žena koja je dobila Nobelovu nagradu iz fizike, nakon Marie Sklodowske Curie, Marie Goeppert Mayer, Donne Strickland i Andree Ghez.
