"Da bi se smanjila potrošnja gasa, manje gasa se mora koristiti za proizvodnju električne energije. Umjesto toga, elektrane na ugalj će morati da se koriste više", navodi se u saopštenju Ministarstva ekonomije.
Ovaj potez dolazi nakon što je Moskva prošle nedjelje pojačala pritisak na zapadne saveznike, oštro smanjivši protok prirodnog gasa u svojim gasovodima ka zapadnoj Evropi, podstičući cijene energije.
Gazprom je saopštio da je smanjenje snabdijevanja preko gasovoda Sjeverni tok rezultat remontnih radova, ali zvaničnici Evropske unije (EU) vjeruju da Moskva kažnjava saveznike Ukrajine, na koju su ruske snage pokrenule invaziju u februaru.
Privremeni povratak Berlina na ugalj označava preokret za vladajuću koaliciju socijaldemokrata, Zelenih i liberalnog FDP-a (Stranka slobodnih demokrata), kancelara Olafa Scholza, koja je obećala da će smanjiti upotrebu uglja do 2030. godine.
"To je teško, ali neophodno za smanjenje potrošnje gasa", rekao je ministar ekonomije i klime Robert Habeck u saopštenju.
Zakon u kojem se navode nove mjere trebalo bi da bude usvojen u narednim nedjeljama, dodao je on.
Nove mjere uključuju sistem "aukcije" za prodaju gasa proizvođačima, koji će, prema navodima Vlade, pomoći da se smanji potrošnja moćnog sektora.
Također će biti oslobođena sredstva za finansiranje punjenja rezervoara prije zime.
Habeck je naglasio da je povećana upotreba uglja samo "privremena", zbog u suočavanju sa "pogoršanjem" situacije na tržištu gasa.
"Obračun"
Gazprom je saopštio da je izvoz u zemlje koje nisu pripadale bivšem Sovjetskom Savezu smanjen za 28,9 posto između 1. januara i 15. juna u poređenju sa istim periodom prošle godine.
Nakon što je prekinuo dnevne isporuke gasa Njemačkoj i Italiji, generalni direktor Gazproma Aleksej Miler rekao je prošle nedjelje da će Moskva igrati po svojim pravilima.
"Naš proizvod, naša pravila. Mi ne igramo po pravilima koja nismo stvorili", rekao je on tokom panel diskusije na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu u drugom po veličini gradu u Rusiji.
Njemačka je među nekoliko evropskih zemalja koje se veoma oslanjaju na ruski gas za svoje energetske potrebe. Evropske zemlje se utrkuju da popune svoje rezerve gasa za sljedeću zimu.
Berlin je uspio da smanji udio svog prirodnog gasa koji isporučuje Rusija sa 55 procenata prije invazije na 35 procenata, zahvaljujući povećanim isporukama iz zemalja poput Norveške i Holandije, i putem ugovora o tečnom prirodnom gasu (LNG).
Ali Habeck je priznao da je situacija "ozbiljna".
"Ne treba da gajimo iluzije, mi smo u obračunu sa (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom", rekao je on.
Njemačka vlada također naglašava potrebu za uštedom energije, uključujući i proizvođače.
"Svaki kilovat se računa", rekao je njemački ministar.
EU želi da infrastruktura za skladištenje gasa njenih zemalja članica bude popunjena do najmanje 80 posto kapaciteta do novembra.
U Njemačkoj su rezerve trenutno na 56 posto, što je više od prosjeka posljednjih godina, rekao je Habeck i dodao da je snabdijevanje za sada obezbjeđeno.
On je, međutim, upozorio da je "apsolutni prioritet" osigurati da rezerve gasa budu pune za predstojeću zimu.
Od ruske invazije na Ukrajinu, zemlje EU su se borile da pronađu alternativu ruskim energentima, ali su podijeljene oko uvođenja embarga na prirodni gas zbog velikog oslanjanja nekoliko zemalja članica na isporuke Moskve.
