Linkovi

Izdvojeno

Njemačka poziva na uvođenje sankcija Dodiku

Milorad Dodik

Nova Vlada Njemačke pozvala je u ponedjeljak Evropsku uniju da uvede sankcije Miloradu Dodiku članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji ima za cilj povlačenje Republike Srpske, jednog od entiteta, iz oružanih snaga, pravosuđa i poreskog sistema BiH, prenosi Reuters.

“Napori za otcjepljenjem su neprihvatljivi, a to također znači - i lobirala sam za to ovdje - da se postojeći režim sankcija treba koristiti protiv gospodina Dodika odmah”, rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock novinarima nakon sastanka EU kolega u Briselu.

Ona je ponovila komentare svog prethodnika Heika Maasa, dan prije no što bi ministri za evropska pitanja Unije trebali razgovarati o situaciji u Bosni.

Njemačka je i formalno ranije 17. novembra, zatražila od Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) da izradi dokument s prijedlozima o sankcijama protiv zvaničnika RS-a.

“Dodikov projekt sada prijeti da uništi arhitekturu Dejtonskog mirovnog sporazuma”, izjavio je 15. novembra tadašnji vršitelj dužnosti njemačkog ministra vanjskih poslova Heiko Maas Maas, imenovavši izravno Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH.

Njemački potez je prvi službeni korak preduzet unutar evropske administracije, kako bi se u finalu procesa bili sancionisani oni koji šire retoriku razgradnje države BiH.

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u petak 10. decembra informacije o „prijenosu nadležnosti sa BiH na nivo Republike Srpske“, u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosuđa, odbrane i sigurnosti.

Usvojena je i Deklaracija o ustavnim principima RS, koja zadužuje institucije RS da sastave ustav po kojem bi Banja Luka bila glavni grad entiteta, a Pale, nedaleko od Sarajeva, prestonica.

U Deklaraciji se precizira da su „svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni“.

Prethodno, isto tijelo donijela je 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.

Nadležnosti koje po Ustavu BiH nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima, ali u članu III je navedeno da BiH može preuzeti nadležnosti s entiteta ukoliko bude saglasnosti.

Prema Ustavu BiH, entiteti ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.

Najave otcjepljenja i prijenosa nadležnosti sa BiH na RS su počele kada je bivši visoki predstavnik, Valentin Incko, u julu zabranio negiranje genocida, nakon čega su političari iz RS počeli sa blokadom rada državnih institucija.

Dodik se od januara 2017. nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Država "zbog nepoštivanja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o zabrani organiziranja referenduma” o Danu RS-a koji je održan 25. septembra 2016. godine.

See all News Updates of the Day

Delegacija entiteta RS "otvara tržište" za Rusiju, na stolu zastava BiH

Delegacija IRB RS u Rusiji

"Posjetom izaslanstva Investiciono-razvojne banke Republike Srpske Ruskoj Federaciji stvorena je odlična prilika za otvaranje tržišta Republike Srpske za ulaganja i direktno povezivanje naših privrednika sa ruskim privrednicima.", navedeno je na web site-u IRB RS.

"Ovo je zajednički zaključak višednevnih razgovora izaslanstva Investiciono-razvojne banke Republike Srpske sa predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti Nižnjenovgorodske oblasti i brojnim ruskim privrednicima, koji su prihvatili poziv da učestvuju na našem sajmu. Druga investicijska konferencija „INVEST SRPSKA 2022“, koja će se održati početkom septembra u Prijedoru. Investicijska konferencija u organizaciji IRBRS bila bi samo uvod u intenzivnu gospodarsku suradnju ruskih i privrednika Republike Srpske." zaključak je kojim se opisuje uspjeh puta delegacije koja u Rusiji ostaje još nekoliko dana.

Posjeta Rusiji počela je 3. avgusta sastankom s članovima Privredne komore u Moskvi, gdje je delegacija Investiciono-razvojne banke RS-a dogovorila potpisivanje memoranduma o suradnji te dve institucije, piše Radio Slobodna Evropa.

Investiciono razvojna banka RS je u vlasništvu entiteta, a posjeta dolazi u vrijeme kada zapadne kompanije masovno zaustavljaju poslovanje sa Rusijom zbog brutalnog napada i razaranja njenog susjeda Ukrajine.

Na fotografiji koja je objavljena na web site-u IRB-a vidi se da se na stolu između dvije delegacije nalaze zastave Rusije i Bosne i Hercegovine. Sajt navodi da je u entitetskoj poslovnoj delegaciji bio i ambasador BiH i Rusiji, Željko Samardžija.

Bosna i Hercegovina se deklarativno pridružila zapadnim sankcijama protiv što je objavljeno na stranici Evropskog vijeća, iz kojeg su naveli da se BiH "uskladila" s EU u sankcioniranju nekoliko stotina osoba i kompanija iz Rusije.

Ipak, prenosi RSE, blokadom srpskih ministara u državnoj Vladi - Vijeću ministara te sankcije nisu zaživjele u praksi.

Politički vođa entiteta RS Milorad Dodik, i član BH predsjedništva u više navrata je izjavio da BiH neće uvoditi sankcije Rusiji, bez obzira na stav EU, SAD i drugih zapadnih zemalja.

Takav stav za RSE je potvrdio i Samardžija u izjavi, ističući da ne podržava nikakve sankcije Rusiji i da one mogu biti samo "rezultat dogovorene vanjske politike na nivou BiH".

Inače, Samardžija predstavlja BiH u Moskvi od 2020. godine, nakon što ga je na poziciju ambasadora imenovalo Predsjedništvo BiH u čijoj nadležnosti je vanjska politika.

Diplomatska pozicija u Rusiji dodijeljena mu je na prijedlog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata, vodeće političke partije u Republici Srpskoj.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, BiH nema jedinstvene osude ruske agresije, niti stave o sankcijama Rusiji.

Inicijativa za osudu ruske agresije nije dobila podršku ni u Parlamentu BiH, jer je nisu podržali poslanici iz entiteta Republika Srpska.

Milorad Dodik je odbio da osudi napad Rusije na Ukrajinu, smatrajući da BiH treba ostati neutralna i ne pridruživati se sankcijama koje su Rusiji uvele Sjedinjene Države i Evropska unija (EU).

Druga dva člana Predsjedništva BiH, Šefik Džaferović i Željko Komšić, osudili su "rusku agresiju na teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine" i podržali sankcije.

Dodik je također jedan od rijetkih zvaničnika u Evropi koji se sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nakon što je počeo rat u Ukrajini.

Senatori SAD predlažu zakon protiv korupcije na Balkanu

US Congress

Na čelu ovog prijedloga su senatorica Jean Shaheen (D-NH), te senator Roger Wicker, (R-MS) poznat po izuzetno oštrim stavovima kada je u pitanju pervazivna korupcija u regionu.

Nakon što su dvije zastupnice u Kongresu, Ann Wagner i Susan Wild, predočile posebnoj kongresnoj komisiji prijedlog zakona kojim bi se omogućile još efikasnije i strožije sankcije na sve BH zvaničnike i političare koji propagiraju secesiju, i na drugi način nanose štetu stabilnosti i napretku Bosne i Hercegovine - sada je i od američkog Senata stigla nova inicijativa. Naime, grupa Senatora je predložila zakona kojim bi se osnažila borba protiv endemske korupcije, ali ne samo u BiH, nego u svim zemljama Zapadnog Balkana.

U koordinaciji sa senatorima Richardom Durbinom(D-IL), Ben Cardinom (D-MD), Thom Tillisom (R-NC), te Chris VanHollenom (D-MD), cilj zakona bi bio višestruk, izmedjuostaloga da podstakne povećanja trgovine i investicija između Sjedinjenih Država i zemalja Zapadnog Balkana, te borba i sankcioniranje negativnih utjecaja koji dolaze bilo iz samih zemalja, ili izvana.

Prijedlog zakona se odnosi na 6 zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija) za koje senatori kažu da su ključne, kolektivno, za evropski mir, stabilnost i prosperitet. Senatori su takodjer u prijedlogu naglasili da postoji “ …zajednički interes Sjedinjenih Država i šest zemalja Zapadnog Balkana da promoviraju stabilan i održiv ekonomski rast i razvoj u regionu.”

Senatski prijedlog nadalje naglašava da je neophodno spriječiti masovno iseljavanje posebno mladih, što direktno utječe na demografiju u svakoj zemlji zapadnog Balkana, i rezultira negativnim rastom stanovništva. “Stvaranje ugodnog okruženja za ulaganje i stvaranje prilika za zapošljavanje u zapadnom Balkan, posebno za mlade, može pružiti moćne alate za ekonomski razvoj i zapoticanje šireg sudjelovanja u političkim procesima koji povećavaju prosperitet za sve.”

Ostali ciljevi prijedloga su otpor i borba protiv sveobuhvatne korupcije, te kampanje dezinformacija, potom negativne posljedice ogromne ovisnosti o ruskim energentima, te širenje utjecaja Kine.

Prijedlog zakona nudi konkretne načine postizanja navedenih ciljeva: Ohrabriti povećanje trgovine i ulaganja između Sjedinjenih Država i saveznika i partnera na Zapadnom Balkanu; proširiti pomoć Sjedinjenih Država naporima regionalne integracije; ojačati i proširiti regionalnu gospodarsku integraciju na Zapadnom Balkanu…kao i poboljšati raznolikost energetskih resursa, što bi smanjilo ovisnost od Rusije.

Senatori kažu da bi veliku pomoć ostvarenju ovih ciljeva pružili trgovina i ulaganje od strane Sjedinjenih Država.

Jedan od ciljeva koji su jasno naglašeni u prijedlogu, a odnose se na BiH, jest zadržavanje punog mandata snaga Europske unije (EUFOR) u zemlji što je, naglašava se, u interesu nacionalne sigurnosti Sjedinjenih Država; te poticanje NATO-a i Europske unije da preispitaju svoje mandate misija i položaj u Bosni i Hercegovini kako bi imali aktivniju ulogu u uspostavi sigurnog i zaštićenog okruženja, posebice odbrambenog okruženja.

Prijedlog zakona koji se utvrdjuje kroz više senatskih odbora, zahtijeva da 180 dana od datuma donošenja ovog Zakona, državni tajnik i upravitelj Agencije Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj u koordinaciji s ministrima riznice i trgovine i glavnim izvršnim direktorom Međunarodne financijske financijske korporacije Sjedinjenih Država, podnese tim odgovarajućim odborima Kongresa sveobuhvatnu strategiju regionalnog ekonomskog razvoja i demokratskog jačanja Zapadnog Balkana.

Ima li šanse da se Brittney Griner vrati u SAD?

Britni Grajner osuđena je na devet godina zatvora u Moskvi

Američka košarkašica Britni Grajner (Brittney Griner) osuđena je na devet godina zatvora u Rusiji zbog posjedovanja droge. Grajner, zvijezda ženskog NBA, zaustavljena je u februaru na aerodromu u Moskvi zbog bočica sa uljem kanabisa, za koje je tvrdila ga je koristila za sportske povrede.

MOSKVA - Međutim, dobila je jednu od najstrožih kazni i sada se otvara pitanje može li biti prebačena u SAD ako se Amerika i Rusija dogovore o razmjeni zatvorenika.

Državni sekretar Antony Blinken objavio je da su SAD uputile prijedlog nagodbe Rusiji da oslobodi Grajner i Amerikanca Pola Vilana.

I to je najrealnija šansa za košarkašicu da se vrati kući, pod uslovom da Rusija pristane na nagodbu.

Šta su SAD ponudile?

Blinken nije precizirao šta je nagodba, samo je rekao da o tome namjerava da razgovara sa ruskim šefom diplomatije Sergejem Lavrovim.

Izvori upućeni u situaciju rekli su da su SAD ponudile da oslobode Viktora Bouta, ruskog trgovca oružjem koji služi kaznu od 25 godina zatvora. But je namjeravao da proda oružje kolumbijskom FARC-u, koji je u vrijeme kada je osuđen, Amerika smatrala terorističkom organizacijom.

Blinken i Lavrov su razgovarali telefonom prošle nedelje, što je kontakt na najvišem nivou od početka rata u Ukrajini. Obojica su trenutno u Kambodži na sastancima sa ministrima zemalja jugoistočne Azije.

A šta je odgovorila Rusija?

U javnosti se oglašavala minimalno. Blinken nije saopštio detalje poslije razgovora sa Lavrovim. Rusi nisu ni nagovijestili da li su zainteresovani za nagodbu.

Portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer rekla je da ruska vlada nije odgovorila u dobroj vjeri, te da njihovu ponudu zvaničnici SAD nisu shvatili ozbiljno. Nije rekla detalje, ali je CNN preneo da Moskva želi da bude oslobođen i pripadnik jedne obavještajne agencije koji je prošle godine u Njemačkoj osuđen za ubistvo.

Da li bi razmjena zatvorenika bila presedan?

U aprilu, Rusija je oslobodila veterana marinca Trevora Rida, osuđenog za fizički sukob sa policijom u Moskvi, u zamjenu za Konstantina Jarošenka, ruskog pilota koji je zatvoren zbog optužbi da je učestvovao u švercu kokaina.

Ipak, bilo je riječ o Rusu koji je počinio lakše krivično djelo od Bouta, koji i dalje tvrdi da je nevin.

Američka vlada obično ne objavljuje informacije o razmjeni zatvorenika dok se ona ne obavi, zbog čega je Blinkenova najava još više dobila na značaju.

Da li će dogovor biti postignut?

Teško je reći, ali kontakt Blinkena i Lavrova ukazuje da se dešava napredak. Takođe, pokazuje da su dvije zemlje spremne da održavaju kontakte, uprkos ratu u Ukrajini.

Grajner je najpoznatija Amerikanka koju su uhapsile neke strane vlasti. Dvaput je osvojila olimpijsko zlato.

"Presuda Britni Grajner je stroga i za ruske pravne standarde i dokazuje ono što smo znali od početka - da se Britni koristi kao politički zalog", napisala je njena agentkinja Lindzi Kagava Kolas na Twitteru.

Vlasti u Rusiji su nagovijestile da je izricanje presude preduslov za razmjenu zatvorenika.

Predsjednik SAD Joe Biden apelovao je ponovo na Rusiju da momentalno oslobodi Grajner.

"Moja administracija će nastaviti neumorno da radi i koristi svaku priliku da Britni i Pola Vilana dovede kući što je prije moguće", naveo je u saopštenju.

O izbornom zakonu iz Hrvatske i BiH: Ne dijele svi Hrvati poglede i politiku HDZ-a

O izbornom zakonu iz Hrvatske i BiH: Ne dijele svi Hrvati poglede i politiku HDZ-a
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:29 0:00

Političari u Hrvatskoj smatraju da će Hrvatima u Bosni i Hercegovini biti dobro, samo ako je HDZ na vlasti, smatra analitičar iz Zagreba. S druge strane, Hrvatsko narodno vijeće BiH ističe ima zamjerke na prijedlog izmjena Izbornog zakona na kojem inzistira HDZ.

Tajvan: Diplomatska posjeta koja je uzburkala duhove

Tajvan: Diplomatska posjeta koja je uzburkala duhove
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:23 0:00

Kina je upozorila da će posjeta Tajvanu američke delegacije, na čelu sa Nancy Pelosi, imati velike posljedice na odnose sa Sjedinjenim Državama, te je pokrenula vojne vježbe nedaleko od obale te zemlje.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG