Izdvojeno
Njemačka poziva na uvođenje sankcija Dodiku

Nova Vlada Njemačke pozvala je u ponedjeljak Evropsku uniju da uvede sankcije Miloradu Dodiku članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine koji ima za cilj povlačenje Republike Srpske, jednog od entiteta, iz oružanih snaga, pravosuđa i poreskog sistema BiH, prenosi Reuters.
“Napori za otcjepljenjem su neprihvatljivi, a to također znači - i lobirala sam za to ovdje - da se postojeći režim sankcija treba koristiti protiv gospodina Dodika odmah”, rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock novinarima nakon sastanka EU kolega u Briselu.
Ona je ponovila komentare svog prethodnika Heika Maasa, dan prije no što bi ministri za evropska pitanja Unije trebali razgovarati o situaciji u Bosni.
Njemačka je i formalno ranije 17. novembra, zatražila od Evropske službe za vanjske poslove (EEAS) da izradi dokument s prijedlozima o sankcijama protiv zvaničnika RS-a.
“Dodikov projekt sada prijeti da uništi arhitekturu Dejtonskog mirovnog sporazuma”, izjavio je 15. novembra tadašnji vršitelj dužnosti njemačkog ministra vanjskih poslova Heiko Maas Maas, imenovavši izravno Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva BiH.
Njemački potez je prvi službeni korak preduzet unutar evropske administracije, kako bi se u finalu procesa bili sancionisani oni koji šire retoriku razgradnje države BiH.
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u petak 10. decembra informacije o „prijenosu nadležnosti sa BiH na nivo Republike Srpske“, u oblasti indirektnog oporezivanja, pravosuđa, odbrane i sigurnosti.
Usvojena je i Deklaracija o ustavnim principima RS, koja zadužuje institucije RS da sastave ustav po kojem bi Banja Luka bila glavni grad entiteta, a Pale, nedaleko od Sarajeva, prestonica.
U Deklaraciji se precizira da su „svi zakoni koje je nametao visoki predstavnik neustavni“.
Prethodno, isto tijelo donijela je 20. oktobra zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima koji predviđa osnivanje entitetske agencije za lijekove, koja od 2009. godine djeluje na državnom nivou.
Nadležnosti koje po Ustavu BiH nisu izričito dodijeljene institucijama BiH pripadaju entitetima, ali u članu III je navedeno da BiH može preuzeti nadležnosti s entiteta ukoliko bude saglasnosti.
Prema Ustavu BiH, entiteti ne mogu samostalno vraćati nadležnosti koje su u proteklom periodu prenesene na državu.
Najave otcjepljenja i prijenosa nadležnosti sa BiH na RS su počele kada je bivši visoki predstavnik, Valentin Incko, u julu zabranio negiranje genocida, nakon čega su političari iz RS počeli sa blokadom rada državnih institucija.
Dodik se od januara 2017. nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Država "zbog nepoštivanja odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o zabrani organiziranja referenduma” o Danu RS-a koji je održan 25. septembra 2016. godine.
See all News Updates of the Day
Šta Trumpova administracija može uraditi po pitanju inflacije?

Cijene hrane, benzina i stanova, između ostalog, nastavljaju rasti u Sjedinjenim Državama. Dopisnica VOA Veronica Balderas Iglesias razgovarala je s ekonomistima o tome šta Trumpova administracija može učiniti da snizi cijene.
Inflacija u Sjedinjenim Državama još nije pod kontrolom. Indeks potrošačkih cijena u januaru je porastao za 3 posto u odnosu na godinu dana ranije, prema najnovijem izvještaju američkog Ministarstva rada. Ekonomisti kažu da je nekoliko faktora dovelo do skoka.
„Troškovi stanovanja i dalje rastu. Usluge su i dalje bile skupe. Cijene robe padale su uglavnom zbog oporavka od pandemije i taj napredak je uvelike zaustavljen”, kaže Allison Schrager, sa Instituta Manhattan.
“Dobro radimo u pogledu stope nezaposlenosti, što znači da ljudi rade, ljudi zarađuju novac i kada ljudi to rade, troše, a ta visoka potrošnja drži visoke cijene.”
Edmond Berisha, sa UniverzitetaMontclair, kaže: „Dobro radimo u pogledu stope nezaposlenosti, što znači da ljudi rade, ljudi zarađuju novac i kada ljudi to rade, troše, a ta visoka potrošnja drži visoke cijene.”
Iako analitičari kažu da je naslijedio sveukupno stabilnu ekonomiju, američki predsjednik Donald Trump za inflaciju okrivljuje svog prethodnika Joea Bidena.
„Ovo je izazvao Biden. Imao sam četiri godine praktično bez inflacije. Dakle, ja samo preuzimam”, rekao je Biden.
Ekonomistkinja Allison Schrager kaže da bi neke mjere koje je predložila Trumpova administracija mogle ojačati ekonomiju.
„Posebno smanjenje poreza na dobit preduzeća, potencijalna dodatna poreska reforma, neke od deregulacija će također podstaći ekonomiju”, kaže ona.
Ne očekuje se da će potrošači dobiti olakšice kada su u pitanju kamatne stope, ali postoje i druge mjere koje se mogu poduzeti da bi se smanjili troškovi života, kažu stručnjaci.
„Želite podržati slobodno tržište koliko god možete. Druga stvar je da također želimo potaknuti proizvodnju”, kaže Berisha.
Berisha je napomenuo da je inflacija globalni fenomen i da je u poređenju sa drugim zemljama, američka ekonomija, čak i uz skroman rast broja radnih mjesta u januaru, i dalje u dobrom stanju.
Trump: Lider Ukrajine je diktator; Zelenski: Predsjednik SAD živi u svijetu ruskih dezinformacija

Američki predsjednik Donald Trump obrušio se na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u srijedu, nazvavši ga „diktatorom bez izbora”, nakon što je Zelenski optužio Trumpa da živi u „prostoru dezinformacija” pod ruskim utjecajem.
S obzirom da okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine visi o koncu, Trump je na svojoj platformi Truth Social napao kijevskog lidera, koji je izrazio bojazan da američki lider pokušava okončati rat pod uslovima koji su povoljniji za Moskvu nego za Kijev.
Trump je optužio Zelenskog da je odbio održati izbore u Ukrajini, koji su bili zakazani za april 2024, ali su odgođeni nakon što je Rusija izvršila invaziju 2022.
Trump je omalovažio Zelenskog kao „umjereno uspješnog komičara“ koji je „nagovorio Sjedinjene Američke Države da potroše 350 milijardi dolara, da uđu u rat u kojem se nije moglo dobiti, koji nikada nije morao započeti, ali rat koji on, bez SAD-a i „TRUMPA“, nikada neće moći riješiti“.
Američki lider, koji je prošle godine tokom političke debate odbio da kaže da li želi da Ukrajina pobijedi u ratu, rekao je da je "jedino u čemu je [Zelenski] bio dobar je da je [bivše američkog predsjednika Joe] Biden igrao "kako on kaže" za veću vojnu pomoć.
„Volim Ukrajinu”, rekao je Trump, „ali Zelenski je uradio užasan posao, njegova zemlja je razbijena, a MILIONI su nepotrebno umrli – I tako se nastavlja…”
Trumpova ocjena Zelenskog uslijedila je nakon što je ukrajinski lider ove sedmice izrazio svoj bijes zbog isključenja Ukrajine iz američko-ruskih diplomatskih razgovora u utorak na visokom nivou u Saudijskoj Arabiji, gdje su dvije zemlje nakon više od četiri sata razgovora rekle da su se dogovorile da se uskoro ponovo sastanu o tome kako okončati rat.
Ranije je Trump u utorak ismijao žalbu Zelenskog da nije pozvan na pregovore u Rijadu koje su predvodili američki državni sekretar Marko Rubio i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
„Danas sam čuo: 'Pa, nismo bili pozvani.' Pa, vi ste tamo već tri godine”, rekao je Trump o ukrajinskim liderima, koje je optužio da su započeli rat iako je Rusija napala Ukrajinu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je u srijedu da je zadovoljan ishodom pregovora u Rijadu sa SAD-om, ali je rekao da njegova zemlja treba da izgradi povjerenje s Washingtonom prije nego što se rat može riješiti.
Putin je rekao da cijeni razgovore, rekavši da je to „prvi korak” u poboljšanju spornih odnosa između Moskve i Washingtona.
Međutim, dodao je: „Nemoguće je riješiti mnoga pitanja, uključujući ukrajinsku krizu, bez povećanja razine povjerenja između Rusije i Sjedinjenih Država.”
Putin je u televizijskim izjavama rekao da bi volio da održi samit s Trumpom, „ali mora biti tako pripremljen tako da donese rezultate”.
Pregovori Rubio-Lavrov bili su prvi značajni razgovori između dvije supersile u više od tri godine nakon ruske invazije na Ukrajinu i napora Zapada pod vodstvom SAD-a da naoruža kijevske snage da se odbrani od napada.
Ni ukrajinski ni evropski zvaničnici nisu bili za stolom u saudijskoj palati tokom pregovora, ali su SAD rekle da će biti uključeni u buduće pregovore kako bi pokušali okončati najsmrtonosniji sukob u Evropi od Drugog svjetskog rata.
Rubio: I Moskva i Kijev morat će napraviti ustupke za okončanje rata

Američki državni sekretar Marco Rubio rekao je u utorak da Sjedinjene Države rade na "poštenom" i "održivom" rješenju za okončanje trogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, ali da će i Moskva i Kijev morati učiniti ustupke kako bi postigli mir.
Rubio je ponudio svoju procjenu nakon što su se on i drugi ključni američki zvaničnici sastali danas u Saudijskoj Arabiji s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom i njegovim pomoćnicima u prvom pokušaju da se okonča rat i poboljšaju sporni odnosi Washingtona i Moskve.
"Cilj je okončati ovaj sukob na način koji je fer, trajan, održiv i prihvatljiv za sve uključene strane", rekao je Rubio novinarima, iako za stolom nije bilo ukrajinskih ili evropskih zvaničnika.
Rubio je rekao da je "ubijeđen" da je Moskva spremna da se uključi u "ozbiljan proces" za okončanje rata, a koji je Rusija započela invazijom na svog susjeda prije gotovo tri godine.
Desetine hiljada ruskih i ukrajinskih vojnika, zajedno s ukrajinskim civilima, poginuli su u borbama, najgorem sukobu u Evropi od Drugog svjetskog rata.
SAD i Rusija su se složile da "imenuju odgovarajuće timove na visokom nivou koji će početi raditi na putu okončanja sukoba u Ukrajini što je prije moguće", rekla je glasnogovornica State Departmenta Tammy Bruce u saopćenju. Bruce je sastanak okarakterisala kao "važan korak naprijed" ka miru.
Rubio je rekao da će Ukrajina i evropske nacije morati biti uključene u pregovore o okončanju rata. On je rekao da će, ako se rat zaustavi, SAD imati "izuzetne mogućnosti... da budu partneri" sa Rusijom po pitanju trgovine i drugih globalnih pitanja.
"Ključ za otključavanje toga je kraj ovog sukoba", rekao je on.
Savjetnik za nacionalnu sigurnost Mike Waltz i izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff također su učestvovali u razgovorima sa ruskom stranom.
Waltz je rekao novinarima da će se pregovori o okončanju borbi fokusirati na teritoriju i sigurnosne garancije i za Ukrajinu i za Rusiju.
"Ovo mora biti trajni kraj rata, a ne privremeni kraj, kao što smo vidjeli u prošlosti", rekao je Waltz.
Rusija sada kontroliše oko petinu ukrajinske međunarodno priznate teritorije iz 2014. Moskva kontroliše poluostrvo Krim koji je jednostrano anektirala 2014. godine.
Kako je invazija počela, Moskva se nadala brzom preuzimanju cijele Ukrajine. Ali uz jak ukrajinski otpor, rat je umjesto toga evoluirao u žestoki sukob i svakodnevna zračna bombardiranja sa obje strane.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dugo je tražio da se vrate granice njegove zemlje prije 2014. godine, ali američki zvaničnici kažu da je to nerealno, kao i dugo traženi cilj Kijeva da se pridruži NATO-u, glavnom vojnom savezu Zapada, kao dio mirovnog rješenja dogovorenim pregovorima.
Zelenski je rekao da neće pristati na američko-rusko rješenje rata.
Odgodio je put u Saudijsku Arabiju koji je bio zakazan za ovu sedmicu, navodeći činjenicu da zvaničnici njegove zemlje nisu pozvani na američko-ruske pregovore u utorak. Ukrajinski lider je sugerisao da želi da izbjegne da se njegova posjeta dovodi u vezu sa razgovorima i odložio je put za 10. mart.
Angažman između SAD-a i Rusije izazvao je zabrinutost među evropskim liderima koji su posljednjih dana istakli potrebu da Ukrajina bude uključena u razgovore o svojoj budućnosti, te da evropske nacije igraju ulogu u onome što također vide kao ključni razvoj za svoju sigurnost.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron sazvao je grupu evropskih lidera na sjednicu u ponedjeljak u Parizu, gdje su razgovarali o povećanju potrošnje na odbranu i potencijalnim sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.
Neke informacije za ovaj izvještaj potječu od AP-a, Reutersa i AFP-a.
Američki izaslanik za Ukrajinu kaže da niko neće nametnuti mirovni sporazum Zelenskom

Keith Kellogg, izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa za Ukrajinu, rekao je u ponedjeljak da niko neće nametati mirovni sporazum Kijevu i da će se kasnije rješavati pitanja o tome da li će Washington dati garancije za buduće evropske mirovne snage.
Visoki američki dužnosnici, uključujući državnog sekretara Marca Rubija - ali ne i Kelloga - trebali bi razgovarati u utorak s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o okončanju rata u Ukrajini.
Kelogg, koji je rekao da će ove sedmice posjetiti ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Kijevu, rekao je novinarima u sjedištu NATO-a u Briselu da niko neće nametnuti dogovor "izabranom lideru suverene nacije".
Ponovio je i da razgovara sa evropskim saveznicima, koji se zalažu za uključivanje u pregovore, ali da po njegovom mišljenju nije izvodljivo da svi sjednu stol.
Evropski zvaničnici bili su šokirani potezima Trumpove administracije posljednjih dana da se dodvori Rusiji, koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu prije skoro tri godine.
Američki zvaničnici predali evropskim zvaničnicima dokument u kojem se, između ostalog, pitaju sa koliko bi vojnika mogli doprinijeti provođenju mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije.
Lideri Francuske, Britanije, Njemačke, Danske, Poljske, Italije, Španije i Holandije, kao i najviši zvaničnici NATO-a i Evropske unije održavaju u ponedjeljak hitan sastanak u Parizu.
Britanija, Švedska i Njemačka rekle su da su otvorene za slanje mirovnih snaga u Ukrajinu, uz jasan i prihvatljiv mandat. Mnogi zvaničnici su naglasili da bi razmotrili slanje trupa u Ukrajinu samo ako SAD daju sigurnosnu garanciju.
Deportacije migranata donose neizvjesnost kalifornijskim poljoprivrednicima i lokalnim uzgajivačima
U centralnoj Kaliforniji sezona je berbe jagoda i citrusa. No, neki radnici na farmama koji nisu legalni stanovnici SAD-a se klone posla nakon hvatanja migranata u okviru suzbijanja ilegalne imigracije predsjednika Donalda Trumpa.
Alejandra je radnica na farmi bez dokumenata u Kaliforniji koja ne želi pokazati svoje lice ili podijeliti svoje prezime zbog straha od deportacije.
Ona kaže da je bila na putu na posao ranije ovog mjeseca kada su agenti Imigracione i carinske službe – ili ICE – počeli prikupljati migrante bez dokumenata širom grada Bakersfielda.
„To je bilo u utorak kada su krenuli u racije, a u srijedu nismo izašli jer smo bili uplašeni. Čuli smo i vidjeli cijeli dan da je ICE jako aktivan. Bili su na ključnim mestima kroz koja moraju da prođu svi poljoprivrednici, gde su nasadi agruma, tako da sutradan nisam otišao na posao jer sam se uplašio”, priča Alejandra, nedokumentirana migrantkinja.
Predsjednica sindikata United Farm Workers Teresa Romero kaže da su dva njihova člana privedena.
„Radnici sa farme koji su deportovani ovdje rade 15-20 godina. Nemaju čak ni kaznu za parkiranje”, govori Romero.
Dok Trumpova administracija kaže da će se prve akcije protiv migranata fokusirati na osumnjičene kriminalce, američki „granični car” Tom Homan kaže da je to samo početak.
„Jasno sam stavio do znanja: ako ste u zemlji ilegalno, niste isključeni”, kaže Homan.
U Bakersfieldu, stanovnik James Miller kaže da deportacije mogu stvoriti nedostatak terenskih radnika, ali imigracijski agenti moraju provoditi zakon.
„Mislim da je pogrešno protumačeno da će upasti u škole. Imaju posla i trebali bi ga obaviti. Hoće li to utjecati na nas? Vjerojatno hoće”, kaže Miller.
Drugi stanovnik, JP Avalos, kaže da bi ekonomski utjecaj mogao biti značajan.
„Vidjet ćemo za dva ili tri mjeseca kada se Latinoamerikanci, kada se to dogodi i kada ih izbace, vidjet ćemo koliko košta vaša hrana i što ćete vi učiniti da to dobijete”, kaže Avalos.
Susjedni okrug Ventura također je svjedočio racijama usmjerenim na migrante pod novom administracijom. Više od 80 posto lokalnih žetelaca su migranti bez dokumenata, prema procjenama neprofitnog poljoprivrednog ureda okruga Ventura. Maureen McGuire je izvršna direktorica ureda.
„Ako imamo masovne deportacije i izgubimo radnu snagu koja žanje, bit će manja ponuda hrane za onu pojedinačnu robu koja je pogođena, a onda će se trgovine mješovitom robom natjecati tko će dobiti taj ograničeni resurs. To će podići cijene”, kaže McGuire.
Alejandra kaže da se vratila na posao berbe mrkve nekoliko dana nakon hvatanja migranata, ali drži sebe i svog sina rođenog u SAD-u podalje od javnih mjesta u nadi da će izbjeći imigracijske agente.