Njemačka i Namibija su pregovarale više od pet godina o događajima od 1904. do 1908, kada je Namibija bila njemačka kolonija.
Pregovorima njemačke i namibijske vlade su prisustvovali i predstavnici naroda Herero i Nama, prenosi AFP.
"U svjetlu istorijske i moralne odgovornosti Njemačke, tražićemo oproštaj od Namibije i potomaka žrtava. Naš cilj je bio i jeste da pronađemo zajednički put do istinskog pomirenja u znak sjećanja na žrtve", naveo je njemački ministar spoljnih poslova Hajko Mas u pisanoj izjavi.
On je dodao da se događaji u Namibiji moraju nazvati pravim imenom i bez eufemizama - genocidom. Rekao je i da Njemačka sa više od milijarde eura želi da podrži razvojne projekte zajednica nastradalih u genocidu u Namibiji.
Očekuje se da će Maas potpisati deklaraciju o priznanju genocida u glavnom gradu Namibije početkom juna.
Parlamenti obje države treba da ratifikuju deklaraciju nakon čega bi se predsjednik Njemačke Frank Valter Štajnmajer trebao ispred namibijske skupštine zvanično izviniti za genocid.
Snage njemačke carevine su u jugozapadnoj Africi od 1884. do 1915. godine, dok su držali pod kolonijalnom upravom taj dio kontinenta, brutalno ugušilo nekoliko pobuna, usmrtivši desetine hiljada ljudi.
Njemački general Lotar fon Trot, koji je poslan da uguši ustanak Herero naroda 1904. godine, naredio je ubistva i istoričari, kako prenose njemački mediji, prihvataju podatak da je tada ubijeno oko 65.000 od 80.000 ljudi iz Herero naroda koji su tada živjeli tamo i najmanje 10.000 od oko 20.000 ljudi iz Nama naroda.
Njemačka je preuzela kontrolu nad tom zemljom 1880-ih, a predala je teritoriju Južnoj Africi 1915.
Namibija je stekla nezavisnost 1990. godine.
