Načelo legitimnog političkog predstavljanja odnosi se na zahtjeve, između ostalog, Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) kad je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH i zastupnika u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Državni sekretar njemačkog ministarstva vanjskih poslova Miguel Berger u odgovoru zastupniku Sarrazinu navodi da je za njemačku vladu, "presudna provedba presude Sejdić-Finci iz 2009. o ustavnim promjenama, kako bi se zaustavila diskriminacija građana BiH koji se ne pridružuju nekom od konstitutivnih naroda".
"Prevladavanje etničke podjele u zemlji trebalo bi biti vodeći politički cilj", navedeno je u odgovoru njemačke vlade.
Pismo njemačkog državnog sekretara iz Minsitarstva vanjskih poslova na Twitteru je podijelilo Vijeće za demokratizaciju politike iz Berlina.
Grupa od šest parlamentaraca Europskog parlamenta u pismu upućenom Josepu Borrellu, predsjedniku Europskog parlamenta, i Oliveru Varhelyiju, komesaru EU za proširenje, izrazila je zabrinutost zbog načina rada EU u BiH, kazavši kako su "pregovori u procesu reformi izbornih zakona uključivali ograničen broj političkih strana, uglavnom iz dvije političke partije u BiH od kojih obje teže da predstavljaju dva od tri konstitutivna naroda u BiH".
Pismo njemačke vlade također ukazuje na nužnost provedbe presuda Europskog suda, umjesto pitanja "legitimnog političkog predstavljanja", koje se najviše odnosi na način izbora člana predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
Izmjena izbornog zakona u BiH jedan je od 14 prioritetnih uvjeta u Mišljenju Europske komisije koje država mora ispuniti prije početka pregovora o članstvu.
Neke od izmjena značit će i promjene odredbi Ustava BiH, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast.
S tim u vezi su i presude Europskog suda za ljudska prava protiv BiH u slučaju Sejdić-FInci, ali i brojne druge. Zbog nemogućnosti postizanja političkog dogovora, ni nakon više od desetljeća, presude nisu provedene.
HDZ BiH i stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), izbor Željka Komšića, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, koji dolazi iz stranke građanske orijentacije, smatraju "nelegitimnim predstavnikom iz reda hrvatskog naroda".
