Godinu poslije rušenja zida, koji je skoro tri decenije u Berlinu razdvajao istočni, komunistički dio od kapitalističkog Zapada, i postao moćni simbol hladnog rata, Njemačka se ponovo ujedinila.
„Danas se, sa dubokom zahvalnošću, sjećamo događaja od prije 30 godina”, izjavio je Steinmeier na ceremoniji kod spomenika u ulici Bernauer, kojoj su prisustvovali njemačka kancelarka Angela Merkel, i šefovi država Poljske, Mađarske, Slovačke i Češke Republike. Oni su, zatim, zadjenuli ruže u pukotine nekada strašne barijere koja je 28 godina dijelila grad.
U avgustu 1989., mađarski graničari su prvi put dozvolili ljudima iz Istočne Njemačke da slobodno prelaze u Austriju, čime se utro put padu Berlinskog zida tri mjeseca kasnije, a time - i kraju „gvozdene zavjese”.
Steinmeier je, međutim, istakao da taj istorijski događaj nije označio „kraj istorije”, kako je svojevremeno rekao američki istoričar Francis Fukuyama. Borba političkih sistema se nastavlja a budućnost je neizvjesnija nego ikada ranije", rekao je.
„Liberalna demokratija se osporava i dovodi u pitanje”, rekao je Steinmeier, pozivajući Njemačku i evropske saveznike da se bore za mirnu i ujedinjenu Evropu.
Njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je odrasla u istočnom dijelu Njemačke, imala je sličnu poruku.
„Vrijednosti na kojima je Evropa zasnovana - sloboda, demokratija, jednakost, vladavina zakona, poštovanje ljudskih prava - ne mogu da se podrazumijevaju. Moraju da se oživljavaju i brane, iznova i iznova”, rekla je Merkel.
Govoreći na komemoraciji pored male kapele blizu mjesta nekadašnjeg zida, Merkel je odala poštu onima koji su ubijeni ili uhapšeni dok su pokušavali da pobjegnu iz Istočne u Zapadnu Njemačku, i poručila da borba za slobodu širom svijeta - nije završena.
„Berlinski zid je istorija, dame i gospodo, i uči nas - nijedan zid koji dijeli ljude i ograničava slobode nije tako visok niti širok da ne može da se razbije”, rekla je.
Merkel je takođe istakla da je 9. novembar, ujedno i težak datum u njemačkoj istoriji, jer je godišnjica Kristalne noći, pogroma Jevreja 1938. godine koji je bio uvod u Holokaust.
Ministar spoljnih poslova Nemačke Heiko Mass, takođe je iskoristio priliku da pozove na evropsko jedinstvo, ističući da se "moć udaljava od Evrope, autoritarni modeli jačaju, SAD su sve više obuzete same sobom, a međunarodno pravo slabi".
„To znači da ćemo morati da prevaziđemo neke od nacionalnih tabua koje toliko volimo. Posebno ovdje, u Njemačkoj. Ali to moramo, i to odmah.”
Axel Klausmeier, direktor memorijalnog mjesta Berlinski zid, podsjetio je na prizore oduševljenih Berlinaca iz istočnog i zapadnog dijela, kako se uplakani grle 9. novembra 1989.
On je odao priznanje mirnim demonstrantima u Istočnoj Njemačkoj i susjednim zemljama Varšavskog pakta, koji su izašli na ulice tražeći slobodu i demokratiju, i reformskoj politici tadašnjeg sovjetskog lidera Mihaila Gorbačova.
Zbog protesta i ljudi koji su neprestano bježali iz Istočne Njemačke, pojačan je pritisak na komunističku vladu zemlje da otvori granice sa Zapadom i, na kraju, okonča poslijeratnu podjelu Njemačke.
Trideset godina kasnije, Njemačka je postala najmoćnija ekonomska i politička snaga na kontinentu, ali i dalje postoje duboke dileme među nekima u zemlji o tome kako je vođena tranzicija od socijalizma ka kapitalizmu.
Instalacije, koncerti i javne debate održavaju se širom Berlina i u drugim dijelovima Njemačke, u okviru obilježavanja pada zida, a koncert će biti održan i kod slavne Brandenburške kapije.
