Linkovi

Njemački cilj: do 2014. uštedjeti 100 milijardi dolara


Na Njemačku otpada najveći dio plana Europske unije za financijsko spašavanje Grčke i, premda je njezino gospodarstvo u daleko boljem stanju nego grčko, štednja je neizbježna

Diljem Europe, svi govore o štednji dok parlamenti raspravljaju o načinima smanjivanja deficita i o područjima gdje će potrošnja biti smanjena. To se odnosi i na ekonomskog diva Europe, Njemačku. Vlada kancelarke Angele Merkel pristala je na proračunske rezove kako bi njemački deficit dovela ispod granice koju propisuje Europska unija od 3 posto bruto društvenog proizvoda. Na nedavnoj tiskovnoj konferenciji u Berlinu, kancelarka Merkel je objasnila zašto je to neophodno.

Vremena su teška, kazala je, i ne možemo si priuštiti sve što hoćemo, ako želimo izgraditi budućnost. Cilj je ušteda od gotovo 100 milijardi dolara do 2014. godine po planu štednje koji je najveći u Njemačkoj od Drugog svjetskog rata. Trenutnu europsku orijentaciju na štednju potiče financijska kriza, kaže politički analitičar Cornelius Adebahr, iz Njemačkog savjeta za međunarodne odnose: "Vidjeli smo primjer Grčke, gdje više nije bilo povjerenja u sposobnost grčke vlade da smanji proračun, da ograniči dug, niti da ga održi pod kontrolom. Dakle, stvorio se moment koji ponajviše potiču tržišta."

Financijsku krizu je pokrenula nesposobnost vlade Grčke da otplaćuje svoje zajmove, kao i tek u zadnji trenutak spriječeni bankrot te zemlje koji je prijetio da za sobom povuče euro i ekonomije drugih zemalja koje koriste tu zajedničku valutu. Na Njemačku otpada najveći dio plana Europske unije za financijsko spašavanje Grčke i, premda je njezino gospodarstvo u daleko boljem stanju nego grčko, štednja je neizbježna. Mnogi Nijemci s tim se slažu. "Štednja je definitivno pravi put“ - kaže jedan građanin i upozorava da će netko morati platiti sav taj dug, a to će biti buduće generacije. "Mi to moramo otpočeti a ne ponovno odgađati“ - kaže drugi građanin. Njegova supruga se slaže i dodaje da svatko treba snositi dio tereta, uključujući i one koji financijski bolje stoje.

Njemačka je tradicionalno išla putem fiskalne konzervativnosti, a njezine se građane smatra vrlo štedljivima i financijski odgovornima. Dok se raspravlja o smanjenjima proračunske potrošnje, pitanje je gdje će se dogoditi rezovi i hoće li oni ugroziti mrežu socijalne sigurnosti u Njemačkoj. Kao i većina zemalja u Europi, i Njemačka ima vrlo široku mrežu socijalne sigurnosti: pomoć siromašnima, pomoć nezaposlenima, opće zdravstveno osiguranje i dobre mirovine. Mnogi se toga ne bi htjeli odreći. Ali, politički analitičar Cornelius Adebahr kaže da mladi ljudi ne vjeruju da će sami moći uživati u takvim povlasticama: "Mnogi iz mlade generacije ne vjeruju u stari sistem mirovina. Ako ih upitate hoće li dobivati mirovinu i u kojoj dobi, oni kažu: Nisam siguran hoću li biti u poziciji u kojoj su današnji umirovljenici."

Neke su povlastice već smanjene, uključujući pomoć nezaposlenima i zdravstveno osiguranje. Uz to, dob umirovljenja je povećana i mnogi kažu da će ići još i više na gore. Ali, mnogi Nijemci su nepokolebljivog stava da mjere štednje ne smiju previše zadirati u dragocjen im sustav socijalne sigurnosti njihove zemlje. A tako i treba biti, kaže čelnik berlinske burze Artur Fischer: "Želim živjeti u zemlji u kojoj građani, kao minimum, imaju šansu da žive barem donekle sretnim životom. U to ime, ja sam spreman dati – kroz poreze i na druge načine – dio svog dohotka, a isto su spremni učiniti i mnogi drugi ljudi. Zato imamo mnogo stabilnije društvo i činimo to posve svjesno."

Pritisci na mrežu socijalne sigurnosti nisu ništa novo i protežu se dalje od trenutne financijske krize. Općenito gledajući, Nijemci žele održati svoj društveni ugovor i za to su voljni štedjeti … i za sebe i za buduće generacije.

XS
SM
MD
LG