„Nikada ne bih pomislio da ću morati da kažem nešto ovako u TV emisiji. Ali nakon prošlonedjeljnih primjedbi Donalda Trumpa, jasno je da Amerikanci - ili u svakom slučaju, Amerikanci u ovoj administraciji - ne mare mnogo za sudbinu Evrope", rekao je Friedrich Merz u postizbornoj televizijskoj debati nakon što je njegova Demokršćanska stranka, ili CDU stranka, osvojila 28,5% glasova na nedjeljnim izborima, 8% ispred Alternative ili Stranke D Njemačke.
„Moj apsolutni prioritet biće da ojačam Evropu što je brže moguće kako bismo korak po korak zaista postigli nezavisnost od SAD“, dodao je Merz.
Rekao je da bi samit NATO-a u junu mogao biti odlučujući trenutak, dodajući da je nepoznato da li će saveznici "i dalje govoriti o NATO-u u njegovom sadašnjem obliku ili ćemo morati mnogo brže da uspostavimo nezavisnu evropsku odbrambenu sposobnost".
Podrška Ukrajini
Njemačka je do sada bila drugi najveći donator vojne pomoći Ukrajini, nakon Sjedinjenih Država. Merz bi mogao nastojati da pojača tu podršku, smatra Liana Fix iz Vijeća za vanjske odnose sa sjedištem u Washingtonu.
“Friedrich Merz je govorio u prilog pobjede Ukrajine. Generalno, zauzeo je jastrebskiji stav nego što je imao [odlazeći kancelar] Olaf Scholz. Zalagao se za isporuku njemačkih projektila dugog dometa Ukrajini, Taurus. Jasno je stavio do znanja da će se podrška Ukrajini morati nastaviti, čak i ako se postigne sporazum o prekidu vatre”, rekao je Fix za Glas Amerike.
Merzova izborna pobeda došla je uoči treće godišnjice ruske invazije na Ukrajinu.
Brandenburška kapija, nekada granica između istočnog i zapadnog Berlina tokom Hladnog rata, osvijetljena je u ponedjeljak u ukrajinskim nacionalnim bojama povodom obilježavanja godišnjice.
Potencijalna prijetnja iz Moskve bila je teška u vezi s njemačkim izborima. Stanovnik Berlina Juergen Harke, koji je bio među onima koji su prisustvovali proukrajinskim demonstracijama ispred ruske ambasade, rekao je da je od vitalnog značaja da Merz ostane vjeran riječi.
"Nadam se da će nova vlada nastaviti da isporučuje oružje Ukrajini, da će raditi zajedno sa evropskim državama na razvoju glavne protivteže Rusiji - a sada i Trampu", rekao je Harke za Reuters.
Promjene u politici SAD-a
Trump je osmislio dramatičnu promjenu u politici SAD-a prema Ukrajini i njenoj odbrani od ruske invazije. Prošle sedmice je lažno okrivio Kijev za početak rata i označio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog kao “diktatora”.
SAD su se u ponedjeljak pridružile Rusiji u glasanju protiv rezolucije koju je podržala Evropa u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u kojoj se okrivljuje Moskva za rat i poziva na hitno povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine.
Trump je u ponedjeljak na svojoj platformi za društvene mreže Truth Social čestitao Merzu na pobjedi.
“Izgleda da je konzervativna stranka u Njemačkoj pobijedila na veoma velikim i dugo očekivanim izborima. Slično kao i SAD, narod Njemačke se umorio od programa bez zdravog razuma, posebno o energiji i imigraciji koja je preovladavala toliko godina”, napisao je Trump, koristeći sva velika slova.
Rusija je u međuvremenu rekla da će sačekati da vidi kako će se odvijati odnosi s novom njemačkom kancelarkom.
„Svaki put želimo da se nadamo trezvenijem pristupu stvarnosti, trezvenijem pristupu onome što bi moglo biti pitanje od zajedničkog interesa [između Rusije i Nemačke] i obostrane koristi. Ali hajde da vidimo kako će to biti u stvarnosti”, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov novinarima u ponedeljak.
Odbrana Evrope
Iznenadni preokret u američkoj vanjskoj politici šokirao je Evropu, rekao je analitičar Mattia Nelles, osnivač njemačko-ukrajinskog biroa, konsultantske kuće sa sjedištem u Dizeldorfu.
“Mi smo, kao Njemačka, šokirani i potpuno nespremni za kraj Pax Americana, kraj Amerike koji pruža sigurnost Evropi. I sada smo se našli u teškoj poziciji da organizujemo tranziciju od SAD kao vodećeg pružaoca bezbednosti ka pristupu koji više vodi evropski – ne samo Ukrajini, već i organizovanju sopstvene samoodbrane”, rekao je Nelles za Glas Amerike.
“A to je ogroman napor. Za to će biti potrebno mnogo političke volje", rekao je. „Ali Merz je rekao da je voljan da predvodi u tome i da vidimo da li ćemo moći da pojačamo.”
Može li Evropa sebi priuštiti da plati svoju odbranu?
"Merz može pristati na zajednički dug na evropskom nivou, što su konzervativci uvijek mrzeli", rekao je Fix iz Vijeća za vanjske poslove.
Evropa trenutno drži oko 200 milijardi dolara ruske državne imovine, koja je zamrznuta nakon invazije.
Merz “može pristati na oduzimanje ruske zamrznute imovine, što do sada nije učinjeno, ali bi trebalo biti učinjeno uskoro prije nego što Mađarska stavi veto. Govorio je o tome da Ujedinjeno Kraljevstvo i Francuska moraju proširiti nuklearni kišobran na Njemačku kao mogući put”, dodao je Fix.
Njemački dug
U predizbornoj kampanji, Merz je podržavao održavanje takozvane "kočnice duga" Njemačke, koja ograničava godišnje zaduživanje države na samo 0,35% bruto domaćeg proizvoda zemlje.
Njemački budžetski deficit među najnižim je u grupi zemalja G7, iako kritičari kažu da ova politika blokira kritična ulaganja. Merz je nagovijestio da bi kočnica duga mogla biti ublažena kako bi se povećala potrošnja za odbranu.
„S obzirom na izazove koji su pred nama, gledamo na reformu takozvane dužničke kočnice, a za to su potrebni ustavni amandmani, za koje nema većine centrističkih partija u parlamentu“, napomenuo je Nelles.
Demokršćanima nedostaje većina, ali Merz je odbacio mogućnost formiranja koalicije s krajnje desničarskim AfD-om.
Takozvani “firewall” oko AfD-a, u kojem su njemačke centrističke stranke odbile da se oslone na parlamentarne glasove ili da uđu u bilo kakvu koaliciju s krajnjom desnicom, oštro je kritizirao Washington.
Alice Weidel, ko-lider AfD-a, ponovila je tu zabrinutost.
“Smatramo ovu blokadu nedemokratskom. Ne možete isključiti milione birača sami po sebi”, rekla je ona svojim pristalicama u ponedjeljak.
Umjesto toga, Merz planira započeti koalicione pregovore sa socijaldemokratama odlazećeg kancelara Olafa Scholza.
"Konzervativci sada moraju pregovarati i promijeniti ton i pronaći konstruktivan dogovor sa socijaldemokratama o teškim pitanjima u rasponu od migracije do reforme duga u Njemačkoj, javnog finansiranja, ponovnog pokretanja njemačkog ekonomskog modela i naravno o Ukrajini", rekao je Nelles.
Merz je u ponedjeljak rekao da se nada da će koaliciona vlada biti formirana najkasnije do Uskrsa.
“Ima optimizma da je sada ponovo energiziran fokus – s obzirom da Njemačka uskoro ponovo ima funkcionalnu vladu i većinu u parlamentu – da se ponovo aktivira i pridruži se ovoj koaliciji voljnih, kako bi prikupili veću podršku Ukrajini i veću podršku za evropsku odbranu”, dodao je Nelles.
