Linkovi

Najnovije

New York ukida ograničenja za uslužne djelatnosti u drugoj polovini maja

New York, mart 2021.
New York, mart 2021.

Guverner države New York Andrew Cuomo najavio je u ponedjeljak da će sva ograničenja kapaciteta za uslužne djelatnosti uvedena zbog COVID-19 biti ukinuta 19. maja na način koji je nazvao "pametnim ponovnim otvaranjem".

Na brifingu je Cuomo rekao da ukida ograničenja u koordinaciji sa susjednom državom New Jersey, baš kao što su dvije države koordinirale zaključavanje prije otprilike 14 mjeseci. Rekao je da se oni konsultuju sa susjednom državom Connecticut o mnogim od ovih odluka.

Guverner je rekao da je uvijek slijedio nauku u vezi ograničenja u pandemiji. Za ovu odluku naveo je stopu pozitivnosti COVID koja je u posljednjih mjesec dana opala za 50 posto, na 1,9 posto, te izvještaj američkih Centara za kontrolu bolesti (CDC) koji kaže da je država New York ima najveći broj potpuno vakcinisanih odraslih osoba u zemlji.

Cuomo je rekao da neće biti državnih ograničenja koliko ljudi može biti odjednom u maloprodajnim i ugostiteljskim objektima, teretanama, frizerskim salonima, brijačnicama, uredima i slično.

Rekao je da država trenutno vodi razgovore s pozorišnom industrijom o tome kako će izgledati njihovo otvaranje.

Međutim, nošenje maski u zatvorenom ostat će na snazi.

Cuomo je također rekao da će većina smjernica za socijalno distanciranje ostati na snazi, u skladu s američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, osim u slučaju okupljanja na događajima na kojima svi pojedinci potpuno vakcinisani ili imaju nedavne negativne testove na COVID-19.

Guverner države New York Andrew Cuomo
Guverner države New York Andrew Cuomo

Guverner je rekao da će veliki stadioni na otvorenom od 19. maja dostići kapacitet od 33 posto.

Prošle sedmice gradonačelnik New Yorka Bill DeBlasio rekao je da želi u potpunosti otvoriti grad do 1. jula. Cuomo je tada rekao da nije želio prognozirati, ali misli da bi se New York City mogao otvoriti prije ako sve bude kako treba.

U ponedjeljak je Cuomo rekao da ako se vakcinacija nastavi u naredna dva mjeseca, država New York, uključujući i grad, može se potpuno otvoriti, što znači, "doslovno, sve se vraća u normalu".

See all News Updates of the Day

Broj hapšenja smanjen za 25 posto otkako je Biden najavio ograničenja za azil

Migranti čekaju da budu procesuirani od strane vlasti nakon ulaska u SAD iz Meksika, 19. oktobra 2023., u Eagle Pass, Teksas. Preliminarne brojke objavljene 20. juna 2024. pokazuju oštar pad hapšenja migranata otkako su objavljena nova ograničenja za azil.
Migranti čekaju da budu procesuirani od strane vlasti nakon ulaska u SAD iz Meksika, 19. oktobra 2023., u Eagle Pass, Teksas. Preliminarne brojke objavljene 20. juna 2024. pokazuju oštar pad hapšenja migranata otkako su objavljena nova ograničenja za azil.

Broj hapšenja od strane agenata granične patrole ljudi koji su ilegalno prešli u Sjedinjene Države pao je u maju dok preliminarne brojke objavljene u četvrtak pokazuju da još više pada u dvije sedmice od kada je predsjednik  najavio nova pravila koja ograničavaju azil.

Brojke su vjerovatno dobrodošle vijesti za Bijelu kuću koja se bori da pokaže biračima zabrinutim zbog imigracije da ima kontrolu nad južnom granicom. Ali broj ljudi koji dolaze na granicu često se mijenja, ovisno o uvjetima u zemljama udaljenim od SAD i o krijumčarima koji profitiraju od globalne migracije.

Granična patrola je u maju uhapsila 117.900 ljudi koji su ulazili u zemlju između zvaničnih graničnih prelaza, saopštila je Carina i granična zaštita. To je 9% manje nego tokom aprila, navodi agencija. Agencija navodi da preliminarni podaci od objave predsjednika Joea Bidena 4. juna o ograničavanju pristupa azilu pokazuju da su hapšenja pala za 25%.

"Naši napori za sprovođenje nastavljaju da smanjuju susrete na jugozapadnoj granici. Ali ostaje činjenica da naš imigracioni sistem nema resurse za ono što vidimo", rekao je Troy A. Miller, vršilac dužnosti šefa CBP-a.

Sjedinjene Američke Države su također imale koristi od agresivne provedbe na meksičkoj strani granice, gdje su meksičke vlasti radile na sprječavanju migranata da se probiju do granice između SAD-a i Meksika.

Brojke su dio niza podataka vezanih za imigraciju, trgovinu i zapljene droge koje CBP objavljuje mjesečno. Brojke u vezi sa imigracijom pomno se prate u vrijeme intenzivnog političkog nadzora o tome ko ulazi u zemlju i da li Bidenova administracija upravlja situacijom.

Imigracija je glavna briga za birače, a mnogi kažu da Biden nije učinio dovoljno da osigura granice zemlje. Bivši predsjednik Donald Trump, pretpostavljeni republikanski kandidat za predsjednika, napravio je imigraciju kamenom temeljcem svoje kampanje rekavši da će masovno ilegalno deportirati ljude u zemlju i poduzeti druge mjere za suzbijanje imigracije.

Nakon što je Biden najavio svoj plan da ograniči pristup azilu na južnoj granici, protivnici su tužili, rekavši da se to ne razlikuje od sličnih pokušaja pod Trumpom.

Južna Koreja pozvala na razgovor ruskog ambasadora nakon rasta tenzija sa Sjevernom Korejom

Ruski ambasador u Južnoj Koreji Georgij Zinovjev stiže u Ministarstvo spoljnih poslova u Seulu, Južna Koreja, 21. juna 2024.
Ruski ambasador u Južnoj Koreji Georgij Zinovjev stiže u Ministarstvo spoljnih poslova u Seulu, Južna Koreja, 21. juna 2024.

Južna Koreja je u petak pozvala na razgovor ruskog ambasadora u znak protesta zbog novog odbrambenog pakta Rusije sa Sjevernom Korejom, pošto su granične tenzije nastavile da rastu uz nejasne prijetnje i kratke, naizgled slučajne upade sjevernokorejskih trupa.

Ranije u petak, moćna sestra sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una iznijela je nejasnu prijetnju odmazdom nakon što su južnokorejski aktivisti organizovali prelet granice balonima koji su nosili propagandne letke protiv Pjongjanga.

Vojska Južne Koreje saopštila je da je prethodnog dana ispalila hice upozorenja kako bi odbila sjevernokorejske vojnike koji su nakratko prešli kopnenu granicu treći put ovog mjeseca.

To se dogodilo dva dana nakon što su Moskva i Pjongjang dogovorili pakt kojim su obećali uzajamnu pomoć u odbrani ako bilo ko od njih bude napadnut i dan nakon što je Seul odgovorio rekavši da će razmotriti davanje oružja Ukrajini za borbu protiv ruske invazije.

Zamjenik ministra spoljnih poslova Južne Koreje Kim Hong Kjun pozvao je ruskog ambasadora Georgija Zinovjeva da protestuje zbog sporazuma između ruskog predsjednika Vladimira Putina i Kim Džong Una i pozvao Moskvu da odmah prekine svoju navodnu vojnu saradnju sa Pjongjangom.

Kim, južnokorejski diplomata, naglasio je da bi svaka saradnja koja direktno ili indirektno pomaže Sjeveru da izgradi svoje vojne kapacitete bila kršenje rezolucije Vijeća sigurnosti UN i da predstavljala prijetnju po sigurnost Juga i upozorio na posljedice po odnose Seula sa Moskvom.

Zinovjev je odgovorio da će prenijeti zabrinutost Seula svojim nadređenima u Moskvi, saopštilo je ministarstvo.

Kampanje štampanja i bacanja letaka južnokorejskih civilnih aktivista posljednjih nedelja podstakle su nastavak psihološkog rata u stilu Hladnog rata duž granice dvije Koreje.

Južnokorejski civilni aktivisti, predvođeni Parkom Sang-Hakom koji je pobjegao iz Sjeverne Koreje, rekli su da su poslali 20 balona sa 300.000 propagandnih letaka, 5.000 USB-a sa južnokorejskim pop pjesmama i TV dramama, i 3.000 novčanica američkih dolara iz južnokorejskog graničnog grada Paju u četvrtak uveče.

Fotografija koju je obezbijedilo južnokorejsko ministarstvo odbrane prikazuje neidentifikovane predmete za koje se vjeruje da su sjevernokorejsko smeće iz balona koji su prešli međukorejsku granicu, na ulici u Seulu.
Fotografija koju je obezbijedilo južnokorejsko ministarstvo odbrane prikazuje neidentifikovane predmete za koje se vjeruje da su sjevernokorejsko smeće iz balona koji su prešli međukorejsku granicu, na ulici u Seulu.

Pjongjang negoduje zbog takvog materijala i strahuje da bi to moglo da demorališe trupe i stanovnike na prvoj liniji fronta i da na kraju oslabi vlast Kim Džong Una, kažu analitičari.

U saopštenju koje je prenijela sjevernokorejska zvanična Korejska centralna novinska agencija (KCNA), Kim Jo Džong, sestra Kim Džong Una i jedna od najviših spoljnopolitičkih zvaničnica zemlje, nazvala je aktiviste "prebjeglim ološom" i iznijela nešto što je izgledalo kao prijetnja odmazdom.

"Kada uradite nešto što ste jasno upozoreni da ne radite, sasvim je prirodno da ćete se suočiti sa nečim sa čim niste morali", rekla je ona, ne precizirajući šta bi Sjever uradio.

Poslije ranije bačenih letaka južnokorejskih aktivista, Sjeverna Koreja je u susjednu zemlju poslala više od 1.000 balona sa tonama smeća, razbijajući crijepove i prozore i nanevši drugu materijalnu štetu. Kim Jo Džong je ranije nagovijestila da bi baloni mogli da postanu standardni odgovor Sjevera na bacanje letaka, rekavši da će Pongjang odgovoriti "razbacujući desetine puta više smeća nego što se raspršuje po nama".

Kao odgovor, Južna Koreja je nastavila propagandno emitovanje protiv Sjeverne Koreje sa vojnim zvučnicima postavljenim na granici prvi put poslije nekoliko godina, na šta je Kim Jo Džong, u drugoj izjavi državnim medijima, upozorila da Seul "stvara uvod u veoma opasnu situaciju".

Tenzije između Koreja su na najvećem nivou u posljednjih nekoliko godina, jer Kim Džong Un ubrzava razvoj nuklearnog oružja i raketa i pokušava da ojača svoju regionalnu osnovu povezujući se sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u sukobu sa Zapadom predvođenim SAD.

Južna Koreja, rastući izvoznik oružja sa dobro opremljenom vojskom koju podržavaju Sjedinjene Države, saopštila je da razmatra povećanje podrške Ukrajini kao odgovor. Seul je već pružio humanitarnu pomoć i drugu podršku kada se pridruživao ekonomskim sankcijama koje predvode SAD protiv Moskve. Ali, do sada nije direktno obezbjeđivao oružje, pozivajući se na dugogodišnju politiku neisporučivanja oružja zemljama koje su aktivno uključene u neki sukob.

Putin je rekao novinarima u Hanoju u Vijetnamu u četvrtak da bi isporuka oružja Ukrajini bila "veoma velika greška" i rekao da Južna Koreja "ne bi trebalo da brine" o sporazumu ako ne planira agresiju na Pjongjang.

Ministarstvo spoljnih poslova Južne Koreje saopštilo je da je ministar Čo Tae-Jul u petak imao odvojene telefonske razgovore sa američkim državnim sekretarom Antony Blinkenom i japanskom ministarkom spoljnih poslova Joko Kamikavom kako bi raspravljali o novonastalom paktu. Diplomate su se složile da sporazum predstavlja ozbiljnu prijetnju miru i stabilnosti u regionu i obećale su da će ojačati trilateralnu koordinaciju kako bi se suočili sa izazovima zbog povezivanja Moskve i Pjongjanga, navodi se u saopštenju ministarstva.

Sjeverna Koreja je izuzetno osetljiva na kritike Kimove autoritarne vladavine i nastojanja da se dopre do njenih građana stranim vijestima i drugim medijima.

U 2015. godini, kada je Južna Koreja ponovo pokrenula emitovanje preko zvučnika prvi put u 11 godina, Sjeverna Koreja je ispalila artiljerijske granate preko granice, što je navelo Seul da uzvrati vatrom. Nije bilo žrtava.

Vojska Južne Koreje saopštila je da postoje znaci da je Sjeverna Koreja instalirala sopstvene zvučnike na granici, iako oni još nisu pušteni u upotrebu.

U posljednjem graničnom incidentu, Združeni generalštab Južne Koreje saopštio je da je nekoliko sjevernokorejskih vojnika angažovanih na neodređenim građevinskim radovima nakratko prešlo vojnu demarkacionu liniju koja dijeli dvije zemlje u četvrtak oko 11 sati.

Južnokorejska vojska je emitovala upozorenje i ispalila hice upozorenja, nakon čega su se sjevernokorejski vojnici povukli. Združeni generalštab nije odmah objavio više detalja, uključujući i objašnjenje zašto su te informacije objavili dan kasnije.

Vojska Južne Koreje kaže da vjeruje da nedavni upadi na granicu nisu bili namjerni, jer sjevernokorejski vojnici nisu uzvratili vatru i povukli su se nakon ispaljenih pucnjeva upozorenja.

Južnokorejska vojska takođe je saopštila da Pjongjang raspoređuje veliki broj vojnika u oblastima fronta da bi izgradio sumnjive protivtenkovske barijere, ojačao puteve i postavio mine u očiglednom pokušaju da učvrsti svoju stranu granice. Seul vjeruje da su napori vjerovatno usmjereni na sprječavanje sjevernokorejskih civila i vojnika da pobjegnu na jug.

Firme, koje su SAD sankcionisale zbog veza s Dodikom, na tenderima zaradile 500 miliona maraka

Milorad and Igor Dodik, Bosnia and Herzegovina
Milorad and Igor Dodik, Bosnia and Herzegovina

Kompanije koje su SAD u utorak stavile na listu sankcija zbog povezanosti s porodicom Dodik dobile su od domaćih institucija tendere u vrijednosti većoj od pola milijarde maraka, pokazuje Detektorova analiza više od hiljadu pojedinačnih tendera.

Uz “Prointer”, koji je sam dobio tendere vrijedne više od 280 miliona, i “Kalderu” sa 180 miliona, komapanija “Sirius 2010” pobijedila je na nabavkama vrijednim 50 miliona, od čega je polovina ugovor iz januara ove godine za digitalizaciju TV signala, piše Detektor.

Tri od ukupno sedam kompanija koje su Sjedinjene Američke Države (SAD) u utorak stavile na novu listu sankcija zbog povezanosti s porodicom Milorada Dodika, na tenderima su od svog osnivanja dobile poslove vrednije od 512 miliona maraka, pokazuju podaci Portala javnih nabavki koje je analizirao Detektor.

Ove tri kompanije dobile su više od 1.400 tendera, najviše njih od institucija u Republici Srpskoj. Među tim institucijama izdvajaju se Poreska uprava Republike Srpske i entitetska “Elektroprivreda”, ali i državna kompanija “Elektroprenos”.

Američki Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija je u svom saopćenju objasnio da sedam kompanija donosi glavne izvore prihoda predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, kao i njegovoj porodici. Dodik je iskoristio svoj položaj za lično bogaćenje kroz kompanije povezane s njim i njegovim sinom Igorom, navodi OFAC.

Spomenuli su i konkretan primjer u kojem su Milorad i Igor kontrolu koju imaju nad visokim dužnosnicima u vlasti Bosne i Hercegovine iskoristili za manipulisanje izradom državnog budžeta BiH kako bi se ugovor na državnom nivou mogao dodijeliti kompaniji “Prointer ITSS” mimo natjecateljskog procesa.

OFAC nije naveo o kojem ugovoru se radi. Prema podacima zvaničnog državnog Portala javnih nabavki, ova kompanija je u 2024. godini sklopila najmanje četiri ugovora s državnim kompanijama ili institucijama.

Kancelarija za veterinarstvo BiH je u februaru dodijelila posao kupovine računara i monitora za 34.000 maraka kroz konkurentski zahtjev koji je manje transparentna procedura u odnosu na otvorene pozive.

“Elektroprenos” je u aprilu “Prointeru”, kao jedinom ponuđaču, dao ugovor od 250.000 maraka za SAP podršku. Portal Capital je ranije objavio da je “Prointer” zbog prethodnih sankcija izgubio SAP licencu, ali da su pronašli način da dobijaju poslove podrške.

Regulatorna agencija za komunikacije BiH je također u februaru posao održavanja mreže, vrijedan gotovo 30.000 maraka, kroz otvoreni postupak dodijelila “Prointer ITSS-u” sa sjedištem u Banjoj Luci.

Najveći posao kompanija je na državnom nivou dobila u januaru od Nezavisnog operatora sistema (NOS). Za novi data centar NOS je izdvojio više od pola miliona maraka u otvorenom postupku.

Podsekretar Ministarstva finansija za terorizam i finansijske obavještajne poslove Brian E. Nelson, komentarišući nove sankcije, optužio je Dodika da iskorištava vlastiti narod za ličnu korist.

Dodik nastavlja potkopavati institucije BiH i bogatiti svoju porodicu na račun naroda, dodatno ugrožavajući budućnost BiH u euroatlantskim institucijama”, navodi se u objašnjenju OFAC-a.

Za tri od sedam sankcionisanih kompanija nema zvaničnih podataka da su dobijale tendere, dok je jedna kompanija dobila tek jedan tender. Ali kompanije “Prointer ITSS”, “Sirius 2010” te “Kaldera” zajedno su na više od 1.400 tendera dobile poslove vrijedne više od pola milijarde maraka, pokazuju zvanični podaci.

OFAC smatra da je Dodik iskoristio svoj službeni položaj kako bi ugovore s Vladom Republike Srpske usmjerio na mrežu privatnih kompanija koje on i Igor nadziru.

Dok Igor kontroliše mnoge kompanije u ovoj mreži, on prikriva svoju ličnu povezanost s tim kompanijama oslanjajući se na različite nominalne vlasnike i direktore”, navodi se u saopćenju, gdje se objašnjava da je “Infinity International Group” holding kompanija u BiH koja direktno ili indirektno posjeduje, ili je većinski vlasnik, još najmanje pet kompanija sa sjedištem u BiH – “Prointer ITSS” Banja Luka, član “Infinity International Groupa”, “Kaldera Company EI PGP”, “Infinity Media”, “K-2 Audio Services” Banja Luka te “Una World Network”.

Osim ove grupacije, kompanija OFAC je posebno istaknula firmu “Sirius 2010” iz Banje Luke, za koju su naveli da posluje unutar mreže porodice Dodik.

“Uz ‘Prointer’ i ‘Kalderu’, ‘Sirius’ je u BiH dobro poznat po unosnim ugovorima s vladom”, navodi se u saopćenju.

Ova firma je od svog osnivanja pobijedila na skoro 200 tendera, vrijednih više od 50 miliona maraka. Polovinu od ovog iznosa čini ugovor iz ove godine koji je potpisao državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto za digitalizaciju TV signala.

U odgovoru porukom Forto je rekao da se već oglasio saopćenjem, u kome je naveo da je već zatražio da se od “Siriusa” zahtijeva izjašnjenje da li će moći ispoštovati ugovor.

Druge najvrednije nabavke “Siriusu” su dodijelili Poreska uprava Republike Srpske te Ministarstvo unutrašnjih poslova i Univerzitetski klinički centar Republike Srpske, gdje je direktor Vlado Đajić, visoki funkcioner SNSD-a.

Američki OFAC je opisao kako je u sankcionisanim kompanijama Igor često iz sjene uključen u poslovanje. Naveli su primjer iz aprila 2024. godine, kada je tadašnji direktor “Siriusa” podnio ostavku, a Igor je, prema saopćenju, učestvovao u zapošljavanju zamjene.

Igor je bio u konačnici odgovoran za osiguravanje da svaka kompanija – uključujući ‘Prointer’, ‘Sirius’ i ‘Kalderu’ – izvrši plaćanja kako bi ispunila svoje finansijske obveze”, opisuje OFAC i dodaje kako je Igor također učestvovao u organizaciji sastanka na kojem je razgovarao o novim ugovorima sa svojim saradnicima i generalnim direktorom ‘Prointera”.

Ova kompanija dobila je javne poslove vrijedne stotine miliona maraka. Samo je Poreska uprava Republike Srpske dodijelila “Prointeru” više od 30 tendera, vrijednih 56 miliona, među kojima je najvredniji tender od 31 miliona, za usluge pravljenja sistema za fiskalizaciju.

Poreska uprava, “Elektroprenos” i Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske dodijelili su “Prointeru” trećinu ukupno zarađenog novca putem tendera.
OFAC smatra Igora Dodika ključnim čovjekom unutar “Prointera”, ali i kompanije “Kaldera”.

Igor u konačnici usmjerava finansijske odluke za kompanije unutar mreže, uključujući ‘Prointer’ i ‘Kalderu’, a za poslovne odluke potrebno je Igorovo odobrenje”, navodi se u sankcijama.

“Kaldera” je kroz sistem javnih nabavki dobila poslove vrijedne više od 180 miliona maraka. Najviše ugovora sklopljeno je sa “Elektroprenosom BiH”, “Elektroprivredom Republike Srpske” i Olimpijskim centrom “Jahorina”, gotovo 100 miliona maraka samo sa ove tri javne kompanije.

Osim Ministarstva prometa i komunikacija, druge institucije i kompanije koje imaju ugovore sa sankcionisanim firmama nisu se oglašavale o odluci OFAC-a i kako bi ona mogla uticati na saradnju sa sedam kompanija. Detektor je pokušao kontaktirati više njih koji su dodijelili velike ugovore, ali u njima niko nije odgovarao na zahtjeve za razgovor.

“Prointer”, “Kaldera” i “Sirius 2010” trenutno su u procesima nabavki, gdje, prema zvaničnom portalu, očekuju potpisivanje ugovora u 16 nabavki, vrijednih oko 1,5 miliona maraka.

Pomilovanja u BiH: Državna milost nad kriminalom

Foto: Dženat Dreković, CIN
Foto: Dženat Dreković, CIN

Bh. političari su potpisali 1.187 pomilovanja tokom prethodne dvije decenije i tako osuđenicima ublažili ili oprostili kazne.

Bivši premijer Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Fadil Novalić je tražio pomilovanje, ali bez stvarne želje da bude pomilovan. To je bio samo pokušaj u traženju načina da odgodi odsluženje četverogodišnje zatvorske kazne.

Tako tvrdi njegov advokat Elmir Jahić, uz objašnjenje da je zahtjev za pomilovanje povučen nakon što je Sud BiH odbio odgodu izvršenja kazne i uputio Novalića u zatvor 2024. godine.

Predsjedništvo BiH, predsjednici FBiH i Republike Srpske (RS) te gradonačelnik Brčko distrikta imaju pravo potpisati pomilovanje kojim oslobađaju osuđenike, ublažavaju im kazne ili naređuju brisanje presude.

Bez obrazloženja svojih odluka, oni mogu pomilovati svakog osim osuđene za ratne i zločine protiv čovječnosti te za genocid i terorizam.

Za razliku od Novalića, drugi osuđenici koji su pisali molbe za pomilovanje nisu od njih odustajali pa je od 2003. do juna 2024. odobreno 1.187 pomilovanja − u prosjeku 59 godišnje. Među pomilovanim su: političari, funkcioneri, državni službenici, ali i bjegunci i povratnici u činjenju krivičnih djela. Dokumenti svjedoče da je za pomilovanja bilo urgencija, političkog utjecaja i mita.

Brisanje presude bivšoj općinskoj vijećnici

U oktobru 2023. godine predsjednica FBiH Lidija Bradara je potpisala brisanje presude iz kaznene evidencije Jasni Babić, direktorici Javnog komunalnog preduzeća „Vitkom“ iz Viteza i kolegici iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH).

Babić je zbog krivotvorenja isprave na Općinskom sudu u Travniku 2022. godine proglašena krivom i kažnjena sa 500 KM jer je u prijavi za poziciju direktorice 2019. godine napisala da nije izabrana funkcionerka iako je tada bila općinska vijećnica. Tu lažnu izjavu je i ovjerila i na taj način otklonila smetnje da postane direktorica. Babić je za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) rekla da pomilovanje nije dobila zbog stranačke povezanosti sa Bradarom te da je lično i ne poznaje. Odbila je odgovoriti šta je navela kao razlog za traženje pomilovanja:

Šta Vas briga! Nisam se Vama obratila sa molbom“, rekla je novinarki CIN-a.

Iako je priznala krivicu, Babić kaže da je nepravedno osuđena i da „ima pravo kao i svi ostali na pomilovanje“.

Predsjednica FBiH Lidija Bradara je odbila razgovarati o pomilovanjima koje je dodijelila. Od oktobra 2023. do marta 2024. godine pomilovala je osmero osuđenih i odbila 54 zahtjeva.

Prikupljeni podaci ukazuju da funkcioneri najrjeđe potpisuju brisanje presude. Tokom dvije decenije 48 osoba je dobilo ovakvo pomilovanje, a među njima su i bivši državni službenici, funkcioneri i političari.

Upravo zbog političara OHR je 2005. privremeno suspendovao davanje ovog „akta milosti“. Potez je uslijedio nakon što je tadašnji predsjednik FBiH Niko Lozančić pomilovao bivšeg ministra odbrane FBiH Miroslava Prcea, osuđenog zbog zloupotrebe položaja jer je nezakonito raspolagao novcem za Hrvatsko vijeće odbrane. Petogodišnja zatvorska kazna smanjena mu je za godinu.

On danas živi u Hrvatskoj. Ima privatni biznis i kaže da se ne bavi politikom. „Ne bih se vraćao na to vrijeme. Nikako se ne bih vraćao i nemam ništa za izjaviti. Sve je to bilo u skladu sa zakonom“, rekao je Prce za CIN.

On je bio član HDZBiH. Slučaj je tada izazvao veliku pažnju javnosti i Lozančić kaže da je bio svjestan da je riječ o osjetljivom slučaju i „malo nezgodnoj odluci“ koju je potpisao svom partijskom kolegi.

Kaže da je za tu kao i za ostale odluke imao saglasnost potpredsjednika. „Ja sam dobio prijedlog jednog potpredsjednika, pa dobio prijedlog drugog potpredsjednika, pa sam držao jedno 15 dana u ladici pa razmišljao hoću li-neću, bez obzira što je bilo opravdanih razloga za, ali sam bio svjestan da će biti reakcije velike.“

Lozančić tvrdi da nije potpisao odluku na zahtjev stranke niti je pomilovanja davao zbog urgencija.

On je od jula 2003. do jula 2005. godine potpisao 460 odluka – čak 68 osoba je tada dobilo pomilovanje drugi, treći ili četvrti put za isto djelo. On tvrdi da se brojeva ne sjeća i da je sve radio u svrhu rehabilitacije osuđenika te da nije uzimao novac za pomilovanje niti ostvario ličnu korist:

Mislim da sam radio pravedno, noseći se načelima pravednosti. Možda sam pogriješio, ali bez namjere.

Urgencija za pomilovanje

Sudska dokumentacija pokazuje da je i tokom mandata predsjednika FBiH Živka Budimira bilo urgencija i mita za pomilovanja.

Sastanci po kafanama, dogovori i uplate novca snimani su i dokumentovani po nalogu Državnog tužilaštva. U novembru 2013. godine podignuta je optužnica protiv više osoba među kojima su Budimir, njegov savjetnik Petar Barišić, predsjednik Kantonalnog odbora Jedinstvene organizacije boraca i veterana Armije BiH u Sarajevu Saud Kulosman i Armin Kulovac.

Kulovac i Kulosman su priznali krivicu za davanje dara i posredovanje pa su 2016. i 2019. godine osuđeni na uslovne zatvorske kazne.

Prema presudama, Kulovac je dao 7.000 KM kao avans za pomilovanje brata Admira osuđenog na dvije i po godine zatvora za silovanje, dok je Kulosman posredovao i za to i za pomilovanje Adija Karića, osuđenog na šest mjeseci zatvora zbog nanošenja teške tjelesne ozljede.

Novac je, prema sudskoj dokumentaciji, uzeo Budimirov savjetnik Barišić kako bi utjecao na odluke o pomilovanju koje ipak nisu potpisane. Barišić je uhapšen u aprilu 2013. zbog nezakonitog posredovanja, ali je po izlasku pobjegao i za njim je raspisana potjernica koja je i dalje na snazi pa suđenje nije završeno.

Općinski sud u Sarajevu je 2019. godine oslobodio Budimira optužbe za zloupotrebu položaja ili ovlaštenja i primanje dara uz objašnjenje da se pomilovanja nisu ni desila te da nije dokazano da je Budimir postupao prema urgencijama.

On danas nije politički aktivan i za razgovor postavlja uvjete koje mu CIN ne može omogućiti: “Jedini način na koji ja pristajem razgovarati − ne samo o tome, nego na bilo koju temu − izravno, uživo. Nikakve više izjave koje će biti rezane, montirane, ja na to više ne pristajem“.

Budimir je bez obaveznih konsultacija sa potpredsjednicima pomilovao 247 osuđenika među kojima su ubice, dileri droge, prevaranti i lice sa potjernice.

Neki od njih su kasnije počinili nova krivična djela.

Pomilovani kurir Tužilaštva Brčko distrikta

U Brčkom odluku o pomilovanju donosi gradonačelnik na preporuku Pravosudne komisije, institucije koja ima ulogu ministarstva pravde i koju čine: glavni tužilac, predsjednici sudova Brčko distrikta, pravobranilac, direktor Kancelarije za pravnu pomoć i troje građana.

Dakle, formalno-pravno, gradonačelnik je taj koji daje ili potpisuje finalno pomilovanje, ali nikada se nije desilo da je promijenio gradonačelnik bilo koji prijedlog koji je došao od strane Pravosudne komisije“, objašnjava nekadašnji gradonačelnik Brčkog Esad Kadrić.

On je tokom mandata potpisao samo jedno pomilovanje. U septembru 2022. odobrio je brisanje presude Goranu Peštiću koji je dvije godine ranije uslovno osuđen na tromjesečni zatvor zbog falsifikovanja isprave.

Zaista ne znam. Evo, od vas čujem. Dakle, ne mogu da se sjetim o kome je riječ”, kaže bivši gradonačelnik Kadrić.

Peštić je jedini od 13 pomilovanih u Brčko distriktu dobio brisanje presude što znači da se formalno više ne vodi kao osoba sa dosjeom.

Ostali osuđeni među kojima ima onih koji su počinili ubistvo ili razbojništvo te trgovali narkoticima dobili su skraćenje zatvorske kazne za najviše šest mjeseci.

Peštić danas radi u Tužilaštvu Brčko distrikta kao vozač kurir. U kratkom razgovoru je rekao da je pomilovanje dobio redovnim putem i da po zakonu može da traži brisanje presude. Na pitanje novinarke da li je neko urgirao za njega ili dao novac za pomilovanje, rekao je: “Gospođo, pretjerujete” i prekinuo razgovor.

Pomilovanja u entitetu RS tri puta manje

Predsjednici RS-a su tokom dvije decenije dali 312 pomilovanja − skoro triput manje od kolega iz FBiH. Dragan Čavić je potpisao 179 pomilovanja, Rajko Kuzmanović 60, Milan Jelić 44, dok su Milorad Dodik i Željka Cvijanović „pravni akt milosti“ potpisali 27 puta, odnosno dvaput.

Oni su osuđenicima brisali presude i smanjivali zatvorske kazne ili ih mijenjali uslovnim. U skoro polovini odluka razlozi presude nisu ni napisani, ali polovina za koje ovaj podatak postoji govori da je riječ o različitim krivičnim djelima: od zloupotrebe položaja, falsifikovanja dokumenata, ugrožavanja saobraćaja do nanošenja teških povreda, porodičnog nasilja i ubistva.

Među pomilovanim je Darko Elez kojem je početkom 2005. godine tadašnji predsjednik RS-a Dragan Čavić oprostio godinu dana zatvora. Elez je tada bio osuđen na pet godina i osam mjeseci zbog ubistva. U međuvremenu je ponovo osuđen i to na 15 godina zatvora zbog organizovanog kriminala u vezi sa ubistvima, pokušajima ubistava i drugim krivičnim djelima koje je Elez počinio nakon pomilovanja.

Na listi pomilovanih su i notar iz Istočnog Sarajeva Samojko Đorda, osuđen na kaznu od 2.000 KM zbog zloupotrebe položaja koju je počinio kao predsjednik Osnovnog suda na Sokocu, te Dado Dogan, nakratko ministar za porodicu, omladinu i sport RS-a, osuđen na godinu dana zatvora zbog ugrožavanja saobraćaja.

Njihove presude su odlukama Rajka Kuzmanovića i Željke Cvijanović izbrisane, što je najviši stepen pomilovanja koji je na raspolaganju funkcionerima.

Predsjednici Republike Srpske su ovu vrstu pomilovanja potpisali 29 puta i to u slučajevima u kojima zatvorska kazna nije duža od godine zatvora niti novčana kazna premašuje tri hiljade maraka.

Kako klimatske promjene uzrokuju toplotne talase?

Klimatske promjene uzrokuju opasne toplotne talase na sjevernoj hemisferi i stvaraće opasne vremenske uslove i u narednim decenijama, pokazuju istraživanja.

"Trenutno trpimo globalni toplotni talas. To vrućinu stavlja u središte naših odluka", izjavila je Christiana Figeres, bivša šefica Agencije Ujedinjenih nacija za klimu.

Zašto klimatske promjene doprinose velikim vrućinama?

Kontinuirano sagorijevanje fosilnih goriva oslobađa sve više ugljenika koji stiže do Zemljine atmosfere. To uzrokuje da se u vazduhu nađe više toplote koja potiče od Sunca - što vremenom dovodi do povećanja globalne temperature.

Od početka Industrijske revolucije, kada su zemlje Zapada počele da koriste ugalj i druga fosilna goriva, prosječna globalna temperatura povećana je za skoro 1,3 stepena Celzijusa.

To znači da klimatske promjene toplotne talase čine vrelijim - nego što bi to bio slučaj bez zagrijavanja atmosfere. Ta situacija postaje sve češća i opasnija.

"Svaki toplotni talas je vjerovatniji i vreliji, nego što bi to bio, kao posljedica klimatskih promjena izazvanih ljudskim faktorom. To je, u ovom trenutku, skoro pa trivijalna izjava - imajući u vidu dokaze koji to potvrđuju", izjavio je Daniel Swein - klimatski stručnjak Univerziteta u Los Anđelesu.

Koliko je važan klimatski faktor?

Osim globalnog zagrijavanja, postoje i drugi faktori i uslovi koji mogu uticati na pojavu toplotnih talasa.

Među njima su El Ninjo i La Nina - najpoznatiji fenomeni klimatskog sistema Zemlje. Ulogu u tome može imati i Zemljina površina sa svojim tamnim dijelovima i okruženjem koje ima tendenciju da bude toplija od osvijetljenih dijelova i prirodnih sistema - poput šuma ili močvara.

Da bi sa sigurnošću utvrdili kako su i u kojoj mjeri klimatske promjene uticale na određeni toplotni talas, naučnici sprovode takozvane studije atribucije. Sprovedeno ih je na stotine tokom posljednje decenije upotrebom kompjuterskih simulacija.

Aktuelne vremenske prilike upoređivane su sa sistemima uspostavljenim tako da nisu trpili promjene ljudskim djelovanjem - koje je izmijenilo hemijski sastav atmosfere tokom proteklog vijeka.

Stručnjaci su utvrdili da su velike aprilske vrućine u južnoj Aziji bile 45 puta snažnije usljed klimatskih promjena. Za vrijeme tog toplotnog talasa, termometri su u sjeveroistočnom indijskom gradu Kalkuti dostigli 46 stepeni, što je za 10 stepeni više od sezonskog prosjeka.

Šta se može očekivati u budućnosti?

Čak i ukoliko bi sve emisije ugljenika u atmosferu odmah bile prekinute, do sada ga je toliko akumulirano, da će klimatske promjene decenijama uticati na povećanje temperature.

Potrebno je da do 2030. godine svijet prepolovi emisiju ugljenika na nivoe iz 1995.

Takođe, do 2050. emisija je potrebno da se smanji na nulu - kako bi se stvorila šansa da se povećanje prosječne globalne temperature zadrži na oko 1,5 Celzijusa iznad predindustrijskog prosjeka, navode naučnici Međuvladinog panela o klimatskim promjenama, organizacije Ujedinjenih nacija.

Umjesto toga od 1995. globalne emisije ugljenika su u stalnom porastu.

Na putu je da, do 2100. godine, povećanje prosječne temperature dostigne 2,7 Celzijusa, prelazeći prag od 1,5 stepeni - iznad kog naučnici predviđaju katastrofalne i nepovratne klimatske posljedice.

"Činjenica da su milioni ljudi u Sjedinjenim Državama izloženi talasima vrućine ukazuje na činjenicu da se tek treba ozbiljno baviti najtežim izazovima klimatskih promjena", zaključila je Christiana Figeres, bivša šefica Agencije Ujedinjenih nacija za klimu.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG