Linkovi

Najvažnije

New York ukida ograničenja za uslužne djelatnosti u drugoj polovini maja

New York, mart 2021.

Guverner države New York Andrew Cuomo najavio je u ponedjeljak da će sva ograničenja kapaciteta za uslužne djelatnosti uvedena zbog COVID-19 biti ukinuta 19. maja na način koji je nazvao "pametnim ponovnim otvaranjem".

Na brifingu je Cuomo rekao da ukida ograničenja u koordinaciji sa susjednom državom New Jersey, baš kao što su dvije države koordinirale zaključavanje prije otprilike 14 mjeseci. Rekao je da se oni konsultuju sa susjednom državom Connecticut o mnogim od ovih odluka.

Guverner je rekao da je uvijek slijedio nauku u vezi ograničenja u pandemiji. Za ovu odluku naveo je stopu pozitivnosti COVID koja je u posljednjih mjesec dana opala za 50 posto, na 1,9 posto, te izvještaj američkih Centara za kontrolu bolesti (CDC) koji kaže da je država New York ima najveći broj potpuno vakcinisanih odraslih osoba u zemlji.

Cuomo je rekao da neće biti državnih ograničenja koliko ljudi može biti odjednom u maloprodajnim i ugostiteljskim objektima, teretanama, frizerskim salonima, brijačnicama, uredima i slično.

Rekao je da država trenutno vodi razgovore s pozorišnom industrijom o tome kako će izgledati njihovo otvaranje.

Međutim, nošenje maski u zatvorenom ostat će na snazi.

Cuomo je također rekao da će većina smjernica za socijalno distanciranje ostati na snazi, u skladu s američkim Centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, osim u slučaju okupljanja na događajima na kojima svi pojedinci potpuno vakcinisani ili imaju nedavne negativne testove na COVID-19.

Guverner države New York Andrew Cuomo
Guverner države New York Andrew Cuomo

Guverner je rekao da će veliki stadioni na otvorenom od 19. maja dostići kapacitet od 33 posto.

Prošle sedmice gradonačelnik New Yorka Bill DeBlasio rekao je da želi u potpunosti otvoriti grad do 1. jula. Cuomo je tada rekao da nije želio prognozirati, ali misli da bi se New York City mogao otvoriti prije ako sve bude kako treba.

U ponedjeljak je Cuomo rekao da ako se vakcinacija nastavi u naredna dva mjeseca, država New York, uključujući i grad, može se potpuno otvoriti, što znači, "doslovno, sve se vraća u normalu".

See all News Updates of the Day

Objašnjenje: Ruski vojni problemi rastu usred ukrajinskih napada

Ruski vojnik obraća se rezervistima u regionu Volgograd, u Rusiji. (Foto: Reuters/Stringer)

Dok Kremlj pripaja dijelove Ukrajine u nagloj eskalaciji konflikta, ruska vojska trpi nove poraze koji ukazuju na duboke probleme s kojima se ruske snage suočavaju na ratištu, ali i na podjele u samom vrhu ruske vlade.

Neuspjesi su nanijeli veliki štetu imidžu moćne ruske vojske i povećali napetosti u vezi sa loše planiranom moblizacijom. Također su podstakli sukobe u Kremlju, dok se ruski predsjednik Vladimir Putin nalazi u sve bezizlaznijoj situaciji.

Niz poraza na sjeveroistoku i jugu Ukrajine

Ukrajina, koja koristi zapadno oružje, poslije prošlomjesečnih uspjeha u sjeveroistočnom Harkovskom regionu zašla je dublje u okupirana područja i natjerala ruske snage da se povuku iz grada Limana, ključnog logističkog centra.

Ukrajinska vojska također je pokrenula veliku kontraofanzivu na jugu, ponovo uspostavila kontrolu nad nekoliko sela na zapadnoj obali rijeke Dnjepar i kreće se ka gradu Herson.

Ukrajinski uspjesi u Hersonskom regionu uslijedili su poslije neumoljivih napada na dva glavna prelaza preko Dnjepra koji su uništeni, dok su ruske snage na zapadnoj obali Dnjepra bile primorane da isključivo koriste pontonske mostove, koje su Ukrajinci također pogodili.

Phillips P. O’Brien, profesor strateških studija na Univerzitetu St. Andrews, predviđa nove ruske neuspjehe u Hersonu i ocjenjuje da je "teško stabilizovati situaciju kada je logistika preopterećena, trupe iscprljene, a protivnik mnogo, mnogo pametniji".

Satjerane uz rijeku i suočene sa velikim nestašicama zaliha, ruskim snagama prijeti poraz koji bi mogao da otvori put za potencijalne napore Ukrajinaca da ponovo preuzmu kontrolu nad Krimom, koji je Moskva anektirala 2014. godine.

Nestašice i problemi u komandnom lancu

Vojni reporteri i blogeri, razmješteni među ruskim vojnicima u Ukrajini, izvještavaju o sumornim scenama u loše opremljenim i organizovanim snagama pod nesposobnom komandom.

Gotovo osam mjeseci od početka rata, ruska vojska suočena je sa akutnim nedostatkom vojnika, te nepostojanjem koordinacije između jedinica i nestabilnih lanaca snabdijevanja.

U mnogim ruskim jedinicama moral je na niskom nivou, dok su ukrajinske snage snažno motivisane.

Za razliku od ukrajinske vojske, koja koristi obavještajne podatke koje joj dostavljaju Amerika i NATO saveznici pri izboru i napadu na ciljeve, rusku vojsku opeterećuje loša informisanost.

Kada ruske obavještajne službe odaberu metu u Ukrajini, vojska prolazi kroz dug proces dobijanja odobrenja za napad, koji se često odugovlači dok meta ne nestane.

Ruski ratni izvještači naročito kritikuju nedostatak dronova i ističu da se iranske bespilotne letjelice ne koriste efikasno zbog lošeg izbora meta.

Kremlj mobiliše nove trupe, pripaja ukrajinsku teritoriju

Ruski predsjednik je na ukrajinsku kontraofanzivu odgovorio naredbom o djelimičnoj mobilizaciji, čiji cilj je da se angažuje najmanje 300.000 rezervista i ojačaju snage duž hiljadu kilometara duge linije fronta u Ukrajini.

Na početku invazije, Ukrajina je proglasila sveobuhvatnu moblizaciju, sa ciljem da formira snage od milion pripadnika. Rusija je do tog trenutka pokušavala da pobijedi u ratu sa sve manjim brojem dobrovoljaca.

Prema američkim podacima, u Ukrajinu je prvobitno ušlo do 200.000 ruskih snaga, dok neki zapadni izvori procjenjuju da je do 80.000 ruskih vojnika poginulo, ranjeno ili zarobljeno.

Dok su krugovi u Moskvi koji zauzimaju agresivniji stav o ratu u Ukrajini pozdravili mobilizaciju kao potez koji je trebalo davno preduzeti, stotine hiljada Rusa pobjeglo je u inostranstvo da bi izbjegli regrutaciju, a protesti su izbili širom zemlje. Sve to predstavlja novi izazov za Kremlj.

Regruti su objavili snimke kako spavaju na podu ili na otvorenom. Neki su tvrdili da im je dato zarđalo oružje i da im je rečeno da sami kupe medicinske i ostale osnovne zalihe. Putin je prećutno priznao da postoje problemi u snabdijevanju i otpustio zamjenika ministra odbrane koji je bio zadužen za vojnu logistiku.

Mobilizacija ne nudi brzo rješenje za probleme u ruskoj vojsci s obzirom na to da će biti potrebni mjeseci za obuku regruta i formiranje borbeno spremnih jedinica.

Putin je zatim dodatno eskalirao situaciju iznenadnom aneksijom okupiranih ukrajinskih regiona i izrazio spremnost da upotrebi "sva raspoloživa sredstva" da ih zaštiti, otvoreno sugerišući da to obuhvata i nuklearni arsenal.

Podjele pri vrhu vlasti

Na sukobe u višim nivoima vlade ukazale su izjave saveznika Kremlja, regionalnog lidera Čečeije Ramzana Kadirova, koji je oštro kritikovao najviše vojne zvaničnike, koje je optužio za nesposobnost i nepotizam.

Kadirov je optužio general potpukovnika Aleksandra Lapina da nije obezbijedio zalihe i pojačanje za ruske trupe što je dovelo do njihovog povlačenja iz Limana. Poručio je da general zaslužuje da mu se oduzme rang i da se pošalje na front kao obični vojnik "da bi svojom krvlju oprao sramotu".

Kadirov je također direktno optužio načelnika Generalštaba ruske vojske, generala Valerija Gerasimova, da je zataškavao Lapinove prestupe - što je podstaklo spekulacije da je čečenski lider možda u savezu sa ostalim "jastrebima" u ruskoj eliti protiv vojnih lidera.

Kadirov je također otvoreno pozvao Kremlj da razmotri upotrebu taktičkog nuklearnog oružja protiv Ukrajine da bi se preokrenuo tok rata, što pokazuje da je ta ideja sve popularnija u pojedinim krugovima u Moskvi.

Putin je u znak podrške, unaprijedio Kadirova u čin generala potpukovnika na njegov rođendan, što je potez koji će vjerovatno izazvati nezadovoljstvo najviših vojnih zvaničnika. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocijenio je da su Kadirove izjave previše emotivne, ali je pozdravio ulogu čečenskog lidera u borbama i hrabrost njegovih snaga.

Još jedan znak sve većeg nezadovoljstva su i izjave Jevgenija Prigožina - milionera poznatog kao "Putinov kuhar" - koji je osudio guvernera Sankt Peterburga, tvrdeći da podržava Ukrajinu time što nije ponudio pomoć Prigožinovoj privatnoj bezbjednosnoj kompaniji Wagner.

Pojedini članovi ruske elite brzo su podržali Kadirova i Prigožina, koji su sve češći glasnogovornici krugova u Moskvi koji se zalažu za oštrije poteze u Ukrajini.

Penzionisani general poručnik, Andrej Gurulev, poslanik donjeg doma ruskog parlamenta, snažno je podržao čečenskog lidera i poručio da je ruski poraz u Limanu ukorijenjen u želji vojnih lidera da Putinu prijavljuju samo dobre vijesti.

"To je problem potpunih laži i pozitivnih izvještaja od vrha do dna", rekao je Gurulev.

Da li će Rusija koristiti nuklearno oružje? Objašnjenje Putinovih upozorenja

Da li će Rusija koristiti nuklearno oružje? Objašnjenje Putinovih upozorenja
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:46 0:00

Ruski predsjednik Vladimir Putin već neko vrijeme prijeti korištenjem nuklearnog oružja, a Zapad takve prijetnje uzima za ozbiljno. U narednom prilogu istražujemo šta bi takva odluka značila ne samo za Rusiju i Ukrajinu, kao i okolne zemlje, već i cijeli svijet.

Pomoć Ukrajini može zavisiti od toga ko će kontrolisati Kongres 2023.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obraća se virtuelno Kongresu SAD-a, 16. mart 2022.

Predstojeći novembarski izbori na sredini predsjedničkog mandata, na kojima se osporava kontrola nad oba doma Kongresa Sjedinjenih Država, mogli bi da imaju značajne posljedice po najveći spoljnopolitički izazov sa kojim se trenutno suočava Bidenova administracija: ruska invazija na Ukrajinu.

Otkako je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio svojim trupama da uđu u Ukrajinu u februaru, SAD i njihovi saveznici, uključujući većinu zemalja NATO-a, usmjeravaju pomoć i oružje u zemlju kako bi pomogli vladi i odbili osvajače.

Dok američka javnost i dalje podržava široku podršku Ukrajini, a zakone koji predviđaju pomoć usvajaju velike dvopartijske većine, glasna manjina republikanskih poslanika, uz odjek brojnih uticajnih glasova u širem konzervativnom pokretu, kritikovala je federalnu vladu, rekavši da troši previše i potencijalno produžava sukob.

Pritisak na politiku SAD

Sada, neki stručnjaci dovode u pitanje stepen do kojeg bi ta manjina mogla da utiče na američku politiku ako stranka uspješno zauzme Predstavnički dom, Senat ili oba tijela Kongresa u novembru.

"Mislim da je to najvažnije za mnoge ljude u Washingtonu koji podržavaju ono što radimo u Ukrajini", rekao je za Glas Amerike Conor Savoy, viši saradnik u Centru za strateške i međunarodne studije.

Savoy je rekao da je značajan broj republikanskih poslanika koji su do sada glasali protiv pomoći Ukrajini - uključujući mnoge od 57 koji su glasali protiv paketa pomoći od 40 milijardi dolara u maju - to učinili zbog zabrinutosti zbog nedostatka nadzora nad potrošnjom.

Ali drugi uključuju mnoge samozvane populiste u stilu bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, koji su instinktivno sumnjičavi prema trošenju za inostranu pomoć, čak i kada je ono podržalo rukovodstvo stranke.

"Ovo im se ne sviđa", rekao je Savoy. "Oni misle da je to novac za strane pacovske kanale."

Iako je bilo i određenog demokratskog protivljenja potrošnji za Ukrajinu, otpor u toj stranci je bio daleko manji. U kombinaciji sa širokom podrškom republikanaca, demokratske većine su uspijevale da proguraju pakete pomoći.

Određivanje otpora

Daleko je od izvjesnog da bi se stvari promjenile ako GOP (Republikanska stranka) preuzme vlast u Kongresu, s obzirom na to da većina republikanaca i dalje podržava pomoć Ukrajini. Međutim, važno je zapamtiti da je u Kongresu odlučna manjina često u stanju da izrazi volju većine.

Prije jedne decenije, dok je Republikanska partija vodila Predstavnički dom, osnovna grupa konzervativaca — Klub za slobodu — dosljedno je kočila napore svog rukovodstva da sklopi budžetske sporazume sa tadašnjim predsjednikom Barackom Obamom, što je dovelo do zatvaranja vlade i straha od neizvršenja obaveza od strane odjeljenje trezora.

Neki posmatrači su primjetili rastući razdor između rukovodstva Republikanske partije i njenog populističkog krila.

"Raskol između republikanaca iz establišmenta stranke i populista u Trumpovom stilu postavlja pitanje da li predsjednik Joe Biden može da se osloni na zakonodavce da će nastaviti da finansiraju priliv američke vojne opreme u Ukrajinu ako demokrate izgube kontrolu nad Kongresom", primjetio je prošlog mjeseca website Defense News.

Tokom predizborne kampanje, demokrate su koristile prijetnju republikanskog preuzimanja vlasti koje će ugasiti pomoć Ukrajini kao tačku za razgovor.

U državi Ohio, demokratski kandidat za Senat Tim Ryan je više puta slijedio svog republikanskog protivnika, J. D. Vancea, priznajući kasnije: "Baš me briga šta će se desiti sa Ukrajinom na ovaj ili onaj način".

Konzervativne grupe su sumnjive

Tokom vikenda, uticajna Konzervativna politička akciona konferencija (CPAC) objavila je tvit koji je odmah privukao široku pažnju jer se činilo da potvrđuje Putinovu tvrdnju da je "anektirao" četiri regiona Ukrajine.

"Vladimir Putin najavljuje aneksiju četiri ukrajinske okupirane teritorije", navodi se u tvitu. "Biden i demokrati nastavljaju da šalju Ukrajini milijarde dolara poreskih obveznika. U međuvremenu, napadnuti smo na našoj južnoj granici. Kada će demokrate staviti #Ameriku na prvo mjesto i okončati davanje poklona Ukrajini?"

Organizacija je kasnije izbrisala tvit, tvrdeći da ga nije odobrilo njeno rukovodstvo. Zamijenjen je onim koji je Putina nazvao "luđakom", a njegovu invaziju na Ukrajinu nezakonitom.

Međutim, ostala je ista nevoljnost da se nastavi finansiranje Ukrajine na sadašnjem nivou.

"Moramo se suprotstaviti Putinu, ali američki poreski obveznici ne bi trebalo da snose ogromnu većinu troškova", poručio je CPAC.

Druge konzervativne organizacije također su izrazile zabrinutost.

"Američki narod je umoran od neokonzervativnog političkog konsenzusa koji zahtijeva da se milijarde njihovih poreskih dolara potroše na odbranu integriteta ukrajinske granice kada se ne mogu pronaći resursi i upravljanje za naše", rekao je prošlog mjeseca siteu Defense 1 Russ Vought, predsjednik Centra za obnovu Amerike, ocejnjujući da će novi paket pomoći produžiti borbu i "omogućiti regionalnim saveznicima da još jednom izbjegnu svoje bezbejdnosne odgovornosti".

Preusmjeriti resurse

U nedjelju je republikanski kongresmen Matt Gaetz, čiju matičnu državu Floridu upravo poharao uragan, preko Twittera sugerisao da se pomoć Ukrajini preusmjeri na pomoć za njegove birače.

"Dragi Kongrese: U ime mojih sugrađana na Floridi, kojima je veoma potrebna pomoć… Samo nam pošaljite polovinu onoga što ste poslali Ukrajini. U potpisu, vaši sugrađani Amerikanci", napisao je on.

Prošle nedjelje, najavljujući svoj glas protiv rezolucije o potrošnji koja je uključivala više sredstava za Ukrajinu, članica Kongresa Marjorie Taylor Grin je tvitovala: "Danas glasam NE za kontinuiranu rezoluciju o finansiranju 50 američkih država, plus 51. američke države: Ukrajine. Također u vijestima, Vladimir Putin je upravo anektirao veliki dio Ukrajine. Da li i mi finansiramo Rusiju?"

Republikanski lideri u Predstavničkom domu nagovijestili su da će, ako preuzmu vlast, opšti pogled njihovih kokusa - uključujući sve novoizabrane članove - biti uključen u njihovo donošenje odluka.

U izjavi novinarima prošlog mjeseca, predstavnica Elise Stefanik, trećeplasirana republikanka u Predstavničkom domu, rekla je: "Želimo da budemo sigurni da oni dobiju sve informacije. Znam da postoji zabrinutost, s pravom, oko nadzora nad tim dolarima".

Rekla je, međutim, da neće da govori prije izbora novih članova. "To će biti konferencijska odlukatih novih članova."

Da li će Putin povući nuklearni obarač?

Predsjednik Rusije Vladimir Putin

Šta namjerava ruski predsjednik Vladimir Putin i da li će povući nuklearni obarač? Za analitičare koji prate Kremlj u nastojanju da utvrde da li su nuklearne pretnje ruskog lidera samo blef, ne postoji važnije - ili teže pitanje.

Za sada, analitičari oprezno nagovještavaju da je rizik da Putin iskoristi najveći svjetski nuklearni arsenal i dalje, po svemu sudeći, mali. CIA kaže da ne vidi znake da neposredno predstoji ruski nuklearni napad.

Pa ipak, njegova obećanja da će „koristiti sva sredstva na raspolaganju” da odbrani Rusiju, dok vodi rat u Ukrajini, shvataju se veoma ozbiljno. A njegova tvrdnja u petak da su Sjedinjene Države „stvorile presedan” kada su bacile atomske bombe u Drugom svjetskom ratu, dodatno je izazvala nervozu.

Bijela kuća je upozorila na „katastrofalne posljedice po Rusiju” ukoliko Putin iskoristi nuklearno oružje.

Međutim, da li će to zaustaviti Putina je neizvjesno. Nervozni posmatači Kremlja priznaju da ne mogu da budu sigurni na koji način on razmišlja, pa ni da li je racionalan i dobro obaviješten.

Bivši agent KGB-a pokazao je da voli rizik i balansiranje na ivici rata. Čak i zapadnim obavještajnim agencijama sa njihovim špijunskim satelitima je teško da ocijene da li Putin blefira ili iskreno namjerava da prekrši nuklearni tabu.

„U američkoj obavještajnoj zajednici u ovom trenutku ne vidimo nikakve praktične dokaze da se on približava stvarnoj upotrebi, da postoji neposredna prijetnja da će Rusija koristiti taktičko nuklearno naoružanje”, izjavio je direktor CIA-e William Burns za mrežu CBS News.

„Ali moramo da vrlo ozbiljno sve shvatimo i da pratimo da li postoje znaci pravih priprema”, rekao je Burns.

Analitičari, eksperti za Rusiju, su zbunjeni djelimično i zato što ne vide kako bi nuklearna sila mogla da u većoj mjeri pomogne Rusiji da nadoknadi svoje vojne gubitke u Ukrajini i promijeni stanje na terenu.

Ukrajinski vojnici ne koriste veliki broj tenkova da bi preuzimali teritoriju a bitka se nekada vodi za pojedinačna sela. Šta bi onda mogla da bude meta ruskih nuklearnih snaga za tako odlučujući napad?

Ruski migovi sa balističkim raketama sa nuklearnim kapacitetom nadlijetaju Crveni trg za vreme vojne parade na Dan pobjede u Moskvi, 7. maja 2021.
Ruski migovi sa balističkim raketama sa nuklearnim kapacitetom nadlijetaju Crveni trg za vreme vojne parade na Dan pobjede u Moskvi, 7. maja 2021.

„Nuklearno oružje nije čarobni štapić”, kaže Andrey Baklitskiy, istraživač Instituta UN za istraživanje razoružanja. „To nije nešto što samo možete da upotrijebite i što će riješiti sve vaše probleme.”

Analitičari se nadaju da tabu koji okružuje nuklearno oružje služi da obeshrabri svakoga ko razmišlja o upotrebi tog naoružanja. Strahovite razmjere ljudskih stradanja u Hirošimi i Nagasakiju nakon što su SAD uništile japanske gradove atomskim bombama bačenim 6. i 9. augusta 1945. godine, predstavljaju snažan argument protiv ponovljene upotrebe tog oružja. U napadima je ubijeno 210.000 ljudi.

Nijedna zemlja od tada nije koristila nuklearno oružje. Analitičari pretpostavljaju da bi čak i za Putina bilo teško da postane prvi svjetski lider poslije američkog predsjednika Harryja Trumana koji ga je upotrijebio.

„Prekoračiti taj prag je i dalje tabu u Rusiji”, kaže Dara Massicot, analitičarka korporacije Rand, koja je prethodno radila kao analitičarka ruskih vojnih kapaciteta u američkom Sekretarijatu za odbranu.

“To je jedna od najvećih odluka u historiji svijeta", ističe Andrey Baklitskiy.

A posljedice bi mogle da budu potpuno izopštenje Putina iz međunarodne zajednice.

Ruševine Hirošime poslije bačene atomske bombe, na fotografiji snimljenoj 7. septembra 1945.
Ruševine Hirošime poslije bačene atomske bombe, na fotografiji snimljenoj 7. septembra 1945.

„Kršenje nuklearnog tabua bi, u najmanju ruku, donijelo kompletnu diplomatsku i ekonomsku izolaciju Rusije", kaže Sidharth Kaushal, istraživač Instituta ujedinjenih kraljevskih službi u Londonu.

Nuklearno oružje dugog dometa koje bi Rusija mogla da upotrijebi u direktnom sukobu sa Sjedinjenim Državama je spremno za bitku. Ali zalihe bojevih glava kraćeg dometa - takozvano taktičko oružje koje bi Putin mogao da bude u iskušenju da primjeni u Ukrajini - nisu, kažu analitičari.

„Svo to oružje je u skladištima”, ukazuje Pavel Podvig, još jedan istraživač i stručnjak za nuklearno oružje u tink-tenku Ujedinjenih nacija za razoružanje u Ženevi.

„Moraće da ih izvade iz bunkera, utovare u kamione, a onda spoje sa projektilima i drugim sistemima”, kaže Podvig.

Rusija nije objavila kompletan inventar svog taktičkog nuklearnog oružja i njegovih kapaciteta. Putin bi mogao da naredi da se manji broj tajno spremi za iznenadnu upotrebu.

Ali otvoreno izvlačenje oružja iz skladišta je također taktika koju bi Putin mogao da primijeni da pojača pritisak, a da ne upotrijebi samo oružje. Očekivao bi da će američki sateliti opaziti tu aktivnosti, možda u nadi da bi takvo „pokazivanje zuba” u nuklearnom smislu moglo da zaplaši zapadne sile i navede ih da smanje podršku Ukrajini.

„To je upravo karta na koju bi Rusi mogli da zaigraju, da svaka eskalacija drugoj strani predstavlja prijetnju, ali i pruža dobar razlog za pregovore sa Rusijom", kaže analitičar Kaushal i dodaje:

„Postoji određena gramatika nuklearnog signaliziranja i balansiranja, i logika veća od prosto toga da jedan ludak jednog dana riješi da primijeni to oružje.”

Analitičari također očekuju da bi prvo uslijedile drugačije vrste eskalacije, uključujući pojačane ruske napade na Ukrajinu ne-nuklearnim oružjem.

„Ne mislim da će to biti grom iz vedra neba", kaže Nikolai Sokov, koji je učestvovao u pregovorima o kontroli naoružanja kada je radio u ruskom Ministarstvu spoljnih poslova, a sada radi u Centru za razoružanje i neširenje naoružanja u Beču.

Analitičari također nastoje da identifikuju koje bi mete na bojnom polju bile vrijedne ogromne cijene koju bi Putin morao da plati. Ako jedan nuklearni napad ne zaustavi napredovanje ukrajinske vojske, da li bi onda izvršio dodatne udare?

Podvig ističe da u ovom ratu „ne postoji velika koncentracija trupa” koje bi mogle da se napadnu. Udar na gradove, u nadi da će to navesti Ukrajinu na predaju, bio bi užasavajuća alternativa.

„Odluka da se hladnokrvno ubiju desetine i stotine hiljada ljudi, to je teška odluka, kako i treba da bude", podsjeća Pavel Podvig.

Putin se možda nada da će već same prijetnje usporiti zapadne isporuke oružja Ukrajini i kupiti vrijeme da se obuči 300.000 dodatnih vojnika koje je mobilisao, što je izazvalo proteste i egzodus vojno sposobnih muškaraca.

Međutim, ukoliko Ukrajina nastavlja da odbija invaziju i ostvaruje uspjehe, a Putin ne bude mogao da zadrži teritoriju koju je zauzeo, analitičari strahuju da postoji sve veći rizik da će odlučiti da mu ponestaju druge opcije.

„Putin je do sada već eliminisao mnogo opcija, mobilizacijom, aneksijom novih teritorija”, kaže Dara Mesikot iz korporacije Rand.

„To pokazuje da je riješen da uloži sve što ima da ostvari pobedu”, dodaje ona. „Veoma sam zabrinuta kuda to u krajnjoj liniji vodi - i da li, na kraju, mora da uključi i neku vrstu nuklearne odluke.”

Samir Beharić: Birači se odlučili za građansku opciju u Predsjedništvu, na drugim nivoima nisu imali mnogo izbora

Samir Beharić: Birači se odlučili za građansku opciju u Predsjedništvu, na drugim nivoima nisu imali mnogo izbora
please wait

No media source currently available

0:00 0:07:38 0:00

Rezultate Općih izbora u BiH za Glas Amerike je komentirao Samir Beharić iz njemačkog Marshall fonda Sjedinjenih Država.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG