Cijena ulaska u SAD preko južne granice je 250.000 juana ili blizu 35.000 dolara, kaže Šao Đing, žena u svojim tridesetim, koja je platila tu sumu kako bi pokušala da uđe u Ameriku bez vize. Koristi pseudonim zbog osjetljivosti situacije.
"Povezao nas je poznanik koji je bio uspješan (u ilegalnom ulasku u Ameriku preko južne granice), on mi je pomogao da apliciram za japansku vizu, i organizovao ko će me pokupiti kada stignem u Meksiko", priča Šao za Glas Amerike. Osoba koja će je pokupiti u Meksiku pomoći će joj da pređe granicu i uđe u Sjedinjene Države.
Šao je radila kao činovnica u maloj kompaniji u kineskom gradu Čongćing. Međutim, zbog pada kineske ekonomije posljednjih godina, kaže da je njen šef prvo prestao da im isplaćuje plate, a onda i otpustio brojne ljude, među kojima je bila i ona.
"U mojim godinama, teško je naći posao, i ne dopada mi se politička atmosfera u zemlji", izjavila je.
Ako se prijavi za američku vizu, kaže Šao, morala bi da čeka na intervju i njeni prihodi i imovina bi bili pažljivo analizirani. Izabrala je plan B: da dobije vizu za Japan, pa onda kupi avionsku kartu, iako još nije odlučila za koji grad.
"Agent (koji je pomogao da dobije vizu) mi je rekao da ako se plašim, treba da ostanem u Kini. Ali željela sam da pokušam", izjavila je za Glas Amerike.
Žena koja se predstavila samo kao "Liza" je "agentkinja" koja radi iz Kine i pomaže kineskim migrantima koji pokušavaju da uđu u SAD bez dokumenata. Zbog prirode svog posla, ne želi da navede svoje pravo ime jer se plaši da će je pronaći policija.
Za Glas Amerike je rekla da je primila neuobičajeno veliki broj poziva ljudi iz Kine i savjetovala im da krenu na put što je prije moguće i uđu u Ameriku prije nego što novoizabrani predsjednik Donald Trump stupi na položaj.
Jedno od glavnih Trumpovih obećanja bilo je da će značajno otežati migrantima da nelegalno ulaze u SAD.
"Onog dana kada stupim na položaj, invazija migranata prestaje i počinje obnova naše zemlje", rekao je Trump na predizbornom mitingu 31. oktobra u Hendersonu u Nevadi.
U govoru 13. aprila u Šenksvilu u Pensilvaniji posebno je izdvojio migrante iz Kine opisujući ih kao ljude koji su "vojno sposobni i većina su muškarci".
"Meni to izgleda kao da pokušavaju da naprave malu vojsku u našoj zemlji?", rekao je na mitingu Trump.
Liza kaže da ljudi iz Kine i dalje žele da odlaze u Ameriku zato što se ekonomija ne popravlja, kao ni situacija sa nedostatkom slobode govora. Formirala je nekoliko grupa na Telegramu na kojima se raspravlja o ilegalnoj imigraciji. Liza kaže da se članstvo tih grupa svakodnevno povećava.
Prema njenim riječima, Kinezi nemaju teškoća da uđu u Meksiko. Pokazala je novinarki Glasa Amerike pečate u pasošima nekoliko njenih klijenata.
Ona preporučuje svojim klijentima da avionom stignu u Tihuanu u Meksiku, preskoče zid na granici i pređu u San Dijego u Kaliforniji. San Dijego je blizu Los Anđelesa, gdje živi velika kineska populacija. Liza primjećuje da je mnogo teže ući u Ameriku sada, i da se ljudi u imigracionim centrima drže duže nego prije godinu dana.
Veng Žonvei, 33-godišnji tražilac azila i aktivista, poznat među kineskim migrantima, kaže za Glas Amerike da ljudi mjesecima razmatraju nove puteve bilo preko Kube ili Bolivije, ali vrlo malo ljudi je uspjelo da dođe do SAD na taj način.
"Skoro svi ljudi koji su ušli u zemlu odletjeli su iz Japana u Meksiko a onda prešli zid sa Amerikom", rekao je za Glas Amerike.
Guo Bin iz provincije Guangši stigao je u Sjedinjene Države preko južne granice prošle godine, sa svojom 12-godišnjom kćerkom. Kaže da je u posljednja dva do tri meseca manje ljudi pokušalo da putuje iz Kine za Tursku, pa zatim preko Ekvadora do zemalja Centralne Amerike i Meksika, kako bi stigli u Sjedinjene Države.
Guo prati razgovore na kanalima na društvemin mrežama unutar zajednica kineskih migranata koji su prešli ili pokušali da pređu južnu američku granicu.
"Ljudi koji sada prelaze američku granicu su oni koji su bili zaglavljeni na putu posljednja dva do tri mjeseca, a ne oni koji su se tek uputili iz Kine. Mnogi ljudi su sada zaglavljeni u Meksiku, Ekvadoru i Turskoj. Neki su ostali bez novca na pola puta, neke su obmanuli krijumčari, tako da su morali da ostanu tamo gdje su se zatekli, i rade, pa nastavljaju put kada prikupe dovoljno novca nakon što su radili nekoliko mjeseci", priča Guo.
Broj migranata iz Kine koje američki agenti susreću na južnoj granici opao je od decembra 2023, kada je iznosio blizu 6.000 ljudi. U septembru, broj kineskih ilegalnih imigranata se spustio na nešto više od 1.300, prema statistikama američke carinske i granične službe.
Visoka cifra iz decembra je u skladu sa ukupnim brojem dolaska ilegalnih imigranata, koje je Bidenova administracija opisala kao "najveći broj nelegalnih prelazaka granice u istoriji."
U junu, Biden je objavio uredbu kojom se privremeno ograničava mogućnost predaje zahtjeva za azil na američko-meksičkoj granici kada god broj migranata koji pređu granicu bez dokumenata dostigne dnevni prosjek od 2.500.
Meksička vlada je takođe pojačala svoju zaštitu granice punktovima na glavnim putevima, i povećala je broj patrola na graničnim prelazima u SAD.
Guo kaže da komentari kineskih migranata na društvenim mrežama otkrivaju da su neki od Kineza koji su uspjeli da uđu u SAD bez viza - deportovani.
"Neki su vraćeni zato što su članovi Komunističke partije, i ne bi prošli intervju", rekao je Guo.
U julu, SAD su objavile polazak prvog velikog čarter leta od 2018, kojim su deportovani građani vraćeni u Kinu.
“Nastavićemo da sprovodimo imigracione zakone i vraćamo pojedince koji nemaju pravnog osnova da budu u Sjedinjenim Državama", poručio je sekretar za unutrašnju bezbjednost Alehandro Majorkas. “Ljudi ne treba da vjeruju lažima krijumčara."
Vijest o Trumpovoj pobjedi na izborima uplašila je mnoge kineske migrante u SAD, rekao je Veng za Glas Amerike.
"U trenutku kada su objavljeni rezultati, grupe gdje razgovaraju imigranti pretvorile su se u grozničave diskusije a mnogi su počeli da brinu. Malo me brine kakva će biti nova politika", kaže.
Trumpova "retorika o masovnim deportacijama uticala je na sve koji nisu dobili legalni status, uključujući one koji su ilegalno prešli južnu granicu, i one koji su došli sa legalnom vizom a sada se prijavljuju za azil", kaže Veng.
Zahtjev za azil obično sadrži dva koraka - pretres pred početak procesa na koji se obično čeka oko tri godine, i pojedinačni pretres na koji se čeka manje od pet godina.
U ovom trenutku, Veng je prošao prvi korak, a njegov pojedinačni slučaj biće razmotren u februaru. Slučaj mu se odvija relativno brže i lakše nego kod ostalih kineskih migranata, kažu imigracioni advokati, ali ne zna se kakve promjene mogu da uslijede pod novom Trumpovom administracijom.
Adriana Ženg iz Mandarinskog servisa Glasa Amerike je doprinijela pisanju ovog teksta a dio materijala je preuzet od agencije Reuters.
