Linkovi

Njemačka fizičarka Sabine Hossenfelder: planove za izgradnju novog sudarača pri CERN treba odgoditi


Overview of the first element (L) of the huge magnet of the CMS (Compact Muon Solenoid) experimental site at the European Organization for Nuclear Research CERN (Centre Europeen de Recherche Nucleaire) before its lowering on Thursday in the French village

Nisu svi oduševljeni idejom izgradnje novog, većeg sudarača čestica pri CERN, Evropskom vijeću za nuklearna istraživanja, i projekat vrijedan oko 21 milijardu eura je već kritikovan.

CERN je u junu ove godine objelodanio dokument kojim pokazuju svoju rješenost da izgrade novi, 4 puta veći i potencijalno oko 7 puta jači sudarač čestica koji bi zamijenio sadašnji, Veliki hadronski sudarač (Large Hadron Collider-LHC). Odluka je da bi se najvjerovatnije gradio novi kružni sudarač, projekt nazvan FCC (Future Circular Collider).

Međutim, iako bi se s gradnjom krenulo tek 2038. neki stručnjaci smatraju da ova ideja i posljedično ogromno ulaganje nisu dobra odluka. U izjavi za Nature Magazine, poznata njemačka fizičarka dr. Sabine Hossenfelder s Frankfurt Institute for Advanced Studies izrazila je mišljenje kako „trenutno nema dovoljno naučnog potencijala za tu vrstu istraživanja“.

S obzirom da je CERN i naučno i ekonomski značajna evropska institucija, jer zapošljava oko 3000 osoba, što naučnika, što tehničkog osoblja, a broj korisnika premašuje 10 000, upitali smo dr. Hossenfelder da podrobnije objasni svoj stav.

„Trošak postizanja veće energije s većim sudaračima čestica sada je dosegao nekoliko desetaka milijardi eura, dok društvena relevantnost ovog istraživanja nikada nije bila manja nego prije“, govori za Glas Amerike dr. Hossenfelder. Zaista, nakon uspjeha iz 2012. kada je detektovan Higgsov bozon, CERN nije imao ovako velikih uspjeha, ali se institucija usmjerila na proučavanje ove čestice i podataka koje su dobili prilikom ovih sudara. CERN-u se otvaraju nova polja istraživanja, poput hipotetske supersimetrije i organizacija već radi eksperimente na energijama sudara višim od onih na kojima je detektovan Higgsov bozon. Ova istraživanja su relevantna i važna, ali nisu tako spektakularna kao detekcija „Božije čestice“.

CERN particle accelerator
CERN particle accelerator

„To dolazi u vrijeme kada se svijet nalazi u ekonomski teškoj situaciji zbog pandemije, a potrošnja se mora ublažiti i prilagoditi klimatskim promjenama“, naglašava dr. Hossenfelder. „Planove većih sudara treba odgoditi sve dok tehnološki napredak ne vrati troškove na razumnu razinu“, veoma racionalno poentira Hossenfelder. Ona smatra kako bi bilo bolje razvijati tehnologiju koja bi spustila cijenu izgradnje i rada sudarača čestica u nešto razumniji okvir.

Dr. Hossenfelder naglašava i to kako, premda su nova istraživanja u fizici čestica usmjerena na to da se razjasne neke nejasnoće oko Standardnog modela (to je teorija kojom danas opisujemo fundamentalne sile kosmosa i čestice), da bi to učinili, institucije poput CERN bi morale praviti sudare na energijama čak višim od onih koje bi proizvodio planirani FCC.

Jasno je da će svijet pogoditi ekonomska kriza koja će se odraziti i na ulaganja u nauku, te je skepsa prema tome da li postoji stvarna potreba za izgradnjom 100km dugog kružnog sudarača zaista opravdana.

Hossenfelder ističe i kako u spomenutu cijena izgradnje od 21 milijarde eura nisu uračunati i troškovi rada ovog sudarača, a već sada su troškovi električne energije CERN-a enormni. Hossenfelder ne govori kako izgradnja novog sudarača nikako nije dobra ideja i da nije potrebno, nego naglašava kako sada nije dobro vrijeme za to. Iako se izgradnja planira za 2038. godinu, vrlo brzo će se morati početi s prikupljanjem finansijskih sredstva za planiranje i izgradnju projekta. Istovremeno, u doba pandemije, ni CERN ni njegovi uposlenici ne mogu raditi punim kapacitetom.

Međutim, ovo je i ulaganje u dugoročnu budućnost evropske fizike i dio napora da Evropa ostane u samom vrhu istraživanja iz oblasti fizike visokih energija, odnosno fizike čestica. CERN je postao ikonična naučna institucija, kao i njegov CMS detektor te teško da će se odreći svojih planova ili ih odložiti na neko vrijeme.

Hossenfelder se bavi fenomenologijom kvantne gravitacije, a dobitnica je nekoliko istraživačkih stipendija u SAD. Također je poznata po javnom angažmanu u popularizaciji nauke, naročito fizike i filozofije nauke i smatra se jednim od velikih autoriteta u oblasti moderne fizike.

Komentari

XS
SM
MD
LG