U nauci, 2023. godinu obilježio je nastavak razvoja tehnologija dubokog učenja, jezičkih modela i umjetne inteligencije, ali i prvi pokušaji regulacije ove tehnologije. Javnost je mnogo govorila i o lijekovima za pretilost poput Ozempic i Wegovy. Naučnici su detektovali sitna mreškanja u svemiru izazvana gravitacionim valovima.
Pobjednik godine, ali sa sjenom uspjeha: lijekovi protiv pretilosti
Časopis Science koji izdaje Američko društvo za napredak u nauci (AAAS) je prozvao razvoj agonista glukagonu sličnog peptida-1 (GLP-1) - i otkriće ovih lijekova kao naučni proboj ove godine. Ovi lijekovi se danas koriste kao lijekovi za dijabetes tip 2 i za pretilost. Najpoznatiji lijekovi iz ove grupe su Ozempic, Wegovy i Mounjaro.
Pretilost predstavlja globalni zdravlje. Iako uzroci pretilosti obuhvataju različite genetičke, fiziološke, okolišne i socijalne faktore, rizici od medicinskih problema povezanih s pretilošću mogu biti ozbiljni i uključuju bolesti srca, dijabetes, artritis, bolesti jetre i određene vrste karcinoma.
Za mnoge ljude, ovo stanje može imati ogroman utjecaj na mentalno blagostanje zbog oštrih socijalnih stigmi povezanih s prekomjernom težinom. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, oko 13% globalne populacije je pretilo. I zaista, kada se uračunaju zdravstveni rizici povezani s pretilošću, postoji potreba za smanjenjem ovog rizika.
No postoji i druga strana medalje: ovi lijekovi regulišu dijabetes 2 i pretilost samo dok se koriste. I to nije sve - Novo Nordisk, proizvođać lijekva Ozempic i Wegovy platio je najmanje 25,8 miliona dolara američkim medicinskim stručnjacima tokom deset godina na osnovu naknada i troškova vezanih za svoje lijekove za mršavljenje, pokazala je analiza Reutersa. Ta sredstva su bila usmjerena na elitnu grupu specijalista za pretilost koji zagovaraju primjenu njihovih moćnih i skupih lijekova kod desetina miliona Amerikanaca.
Odobren lijek protiv Alzheimerove bolesti
Ove godine američka FDA je dala i puno odobrenja za lijek lecenemab, koji se prodaje pod imenom Leqembi, a koji je monoklonska terapija protiv beta-amiloidnog plaka karakterističnog za Alzheimerovu bolest. Poređeno s placebom, lijek usporava gubitak kognitivnih funkcija za 27% u 18-mjesečnom ispitivanju.
Iako istraživači, doktori i pacijenti oboljeli od Alzheimerove bolesti slave ovaj uspjeh, priča ima i tamnu stranu: rizik od oticanja mozga i krvarenja u mozgu izazvanog tretmanima, koji u rijetkim slučajevima može biti smrtonosan. Stoga su postojale kritike upućene na odobrenje ovog lijeka, za koji još nije jasno da li je usporavanje kognitivnog propadanja kod pacijenata veći benefit od rizika nuspojava.
Odobrena prva CRISPR terapija za ljude
Po prvi put u svijetu, regulator za lijekove Ujedinjenog Kraljevstva odobrio je sredinom novembra 2023. jednu CRISPR terapiju za uređivanje gena nazvanu Casgevy. Ona tretira anemiju srpastih ćelija i beta-talasemiju, stanja krvi uzrokovana neispravnim verzijama gena koji kodiraju protein hemoglobin koji prenosi kisik.
Terapija radi tako što potiče stvaranje fetalnog hemoglobina, koji bolje vezuje kisik, i na taj način poništava ili umanjuje djelovanje mutacija koje izazivaju srpastu anemiju i beta talasemiju. Terapija se temelji na CRISPR tehnologiji koja može izrezivati dijelove genoma.
Nobelove nagrade dodijeljene na svečanosti 10. decembra
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu su podijelili Katalin Karikó i Drew Weissman za ključna poboljšanja tehnologije koja je dovela do stvaranja mRNA/iRNK vakcina. Nobelovu nagradu za fiziku 2023. dobili su Pierre Agostini, Ferenc Krausz i Anne L’Huillier za eksperimentalne metode koje generišu atosekundne impulse svjetlosti za proučavanje dinamike elektrona u materiji. Nobelovu nagradu za hemiju 2023. primili su Moungi G. Bawendi, Louis E. Brus i Aleksej I. Ekimov, za njihovo pionirsko otkriće i sintezu kvantnih tačaka.
Imena ovogodišnjih laureata su, kako tradicija nalaže, objavljena početkom oktobra, a sama svečanost dodjele je bila u Stockholmu 10. decembra.
Svemir je poput želea: titra i komeša se usljed gravitacionih valova
Ove godine, astrofizičari su primijetili znakove slabašnog, dugo traženog kozmičkog šuma. To je zvuk gravitacijskih valova od supermasivnih crne rupe širom svemira koje se okreću jedna oko druge.
Međutim, snažni LIGO detektor, kojim su 2016. prvi put detektovani gravitacioni talasi, otkriće za koje su 2017. Kip Thorne, Rainer Weiss and Barry C. Barish dobili Nobelovu nagradu – ne može detektovati ove slabije gravitacione talase. Za to je potrebna čitava mreža detektora.
Naučnici iz Sjevernoameričkog nanohercnog opservatorija za gravitacijske valove (NANOGrav) su posmatrali pulsare, tip zvijezda koje pulsiraju radiovalovima u pravilnim razmacima. Koristeći 15 godina ove neobične neutronske zvijezde kao mrežu detektora, oni su u junu ove godine objavili kako su detektovali manje gravitacione talase koji rastežu vrijeme i prostor i tako miijenjaju vrijeme za koje signal s pulsara dođe do nas. Zapravo, pokazalo se da postoje i slabiji gravitacioni talasi koji mreškaju prostor i vrijeme, kao mali talasi na površini mirnog jezera ili blago trešenje želea.
Ledeni detektor „uhvatio“ neuhvatljive neutrino čestice
Gotovo u isto vrijeme grupa naučnika koji rade na IceCube detektoru na dalekom i hladnom Antarktiku, objavila je kako su detektovali neutrina, neobične čestice koje je jako teško „uloviti“ jer nemaju interakcija s materijom. IceCube je opservatorija koja koristi veliku količinu leda da bi uhvatila ove čestice.
Budući da su te interakcije rijetke i proizvode svjetlost koja se može protezati preko kilometra, IceCubeu je potrebno mnogo atoma leda da uhvati jedan jedini događaj. Ova detekcija neutrina na najjužnijem detektoru na Zemlji će pružiti uvide ne samo u prirodu Mliječnog puta, nego i u svojstva neutrina.
Detektovana visokoenergetska kosmička zraka koja je dobila ime po japanskoj božici Sunca
Krajem novembra ove godine, astronomi su otkrili rijetku visokoenergetsku česticu koja pada prema Zemlji, izazivajući zbunjenost u naučnoj zajednici jer dolazi iz navodno praznog dijela svemira. Čestica, nazvana Amaterasu po božici Sunca u japanskoj mitologiji, jedna je od kozmičkih zraka s najviše energije ikada detektovanih.
Smatra se da samo najmoćniji kozmički događaji mogu proizvesti takve energične čestice. Čestica Amaterasu ima energiju veću od 240 eksa-elektron-volta (EeV), što je milione puta više od čestica proizvedenih u Velikom hadronskom sudaraču, najmoćnijem akceleratoru ikada izgrađenom.
Problemi sa sondom Voyager 1
12. decembra 2023. objavljeno je kako NASA-ina sonda Voyager 1 ima smetnje koje uzrokuju slanje ponavljajućeg, besmislenog uzorka jedinica i nula natrag na Zemlju. To je i za očekivati i već se događalo da se ova sonda i njena bliznakinja Voyager 2 pokvare, pa ponovo počnu slati signal. Možda inženjeri NASA-e ipak uspiju pomoći sondi i
produžiti joj život. Obje sonde su lansirane 1977. i to prvo Voyager 2, 20.-og avgusta 1977. godine, dok je Voyager 1 lansirana 5.-og septembra 1977.
Nastavak razvoja umjetne inteligencije, ali i njene regulacije
Očekivano, u ovoj godini je došlo i do nastavka istraživanja i razvoja novih arhitektura modela dubokog učenja, poboljšanja performansi, smanjenja potrebnih resursa i rješavanja izazova poput interpretabilnosti modela.
Duboko učenje se sve više primjenjuje u različitim sektorima, uključujući zdravstvo, finansije, sigurnost, logistiku, umjetnu inteligenciju za igre i druge industrije. Naučnici u Google DeepMind razvili su sistem umjetne inteligencije koji koristi četiri decenije podataka o vremenu kako bi stvorio precizne prognoze za 10 dana u manje od minute. Nazvan GraphCast, ovaj AI model je nadmašio model prognoze zlatnog standarda iz Evropskog centra za prognoze vremena srednjeg roka (ECMWF).
Bilježi se i nastavak razvoja jezičnih modela s velikim brojem parametara, poput GPT (Generative Pre-trained Transformer) modela, za poboljšanje sposobnosti modela u razumijevanju i generisanju prirodnog jezika te razvoj modela koji stvaraju slike.
Međutim, ovaj napredak brine, tim prije što regulatori kaskaju za zakonima koji se odnose na ove modele. Pregovarači Evropske unije postigli su u decembru 2023. dogovor o prvim sveobuhvatnim pravilima o umjetnoj inteligenciji u svijetu, utirući put pravnom nadzoru AI tehnologije.
Za neke upotrebe umjetne inteligencije rizik se smatra neprihvatljivim i stoga će ti sistemi biti zabranjeni u EU-u. Privremeni sporazum zabranjuje kognitivnu bihevioralnu manipulaciju, neciljano brisanje slika lica s interneta, prepoznavanje emocija na radnom mjestu i u obrazovnim ustanovama, društveno bodovanje, biometrijsku kategorizaciju za izvođenje osjetljivih podataka, kao što su seksualna orijentacija ili religija i uvjerenja i neke slučajeve prediktivnog rada policije za pojedince, navodi se na stranicama European Council.
Nešto ranije, u oktobru 2023. američki predsjednik Biden izdao je sveobuhvatnu izvršnu naredbu o umjetnoj inteligenciji s ciljem promicanja „sigurnog, zaštićenog i pouzdanog razvoja i upotrebe umjetne inteligencije”. Jedna od stavki te izvršne naredbe je i „zaštita Amerikanaca od prevare i obmane omogućene umjetnom inteligencijom uspostavljanjem standarda i najboljih praksi za otkrivanje sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom i provjeru autentičnosti službenog sadržaja“.
