Linkovi

Aktuelno

Budućnost NATO saveza: Uvjeriti skeptike da je i dalje relevantan

NATO danas: Nužne su dobre ideje za NATO sutra

NATO je savez demokratskih država i lideri mnogih članica imaju teškoća ubijediti parlamentarce i građane svojih zemalja da je potrebno trošiti novac za odbranu i u, kako se čini, vrijeme trajnog mira u Evropi.

Hladni rat između nekadašnjeg sovjetskog Istoka i evropsko-američkog Zapada okončan je prije više od 20 godina. Od tada do danas NATO, Sjevernoatlantski savez, nastoji redefinirati vlastitu poziciju. Dio tih nastojanja su brojna proširenja članstva i preuzimanje novih misija, ali kriza indentiteta NATO-a, sada organizacije sa 28 zemalja-članica, i dalje je prisutna i uočljiva. U procesu je finalizacija Strategijskog koncepta Saveza, kao osnove kojom će NATO biti vođen u novoj deceniji.

Šta je neposredna budućnost NATO-saveza?

Svo vrijeme dok je Zapad smatrao Sovjetski Savez prijetnjom, NATO-a je bio prirodan odgovor na tu prijetnju i osnova očuvanja ravnoteže. Padom Berlinskog zida i raspadom Sovjetskog Saveza 1989. godine nestalo je najvećeg dotadašnjeg razloga postojanja NATO-a.

Od tada do sada 13 bivših sovjetskih republika primljeno je u članstvo, a snage NATO-a našle su se u mirovnim misijama na Balkanu i u Afganistanu. Za mnoge skeptične građane zapadnoevrospkih zemalja to nije dovoljno uvjerljiv dokaz opravdanosti daljeg postojanja NATO-a.

“Relevantan i danas ili ostatak prošlosti.... može biti pitanje samo ako NATO čeka da odbrani granice Evrope. Ali uloga NATO nije samo to” - kaže američki admiral James Stavridis, zapovjednik vojnih snaga Saveza. Na nedavnom skupu o budućnosti NATO-saveza u Washingtonu on je istakao da Savez čini bitne korake da preduprijedi i mnoge konvecionalne prijetnje i mnoge moderne, kao što su terorizam, piratstvo i napadi na kompjuterske sisteme.

Admiral Stavridis priznaje da NATO nije dobar u jednoj stvari:

“Dobri smo u lasiranju raketa. Ali, moramo biti dobri i u lansiranju ideja.”

Najveći izazov je uvjeriti žitelje zemalja-članica, naročito zapadnoevropskih, da je NATO bitan za njihovu budućnost.

Tim kojim je predsjedavala bivša američka državna tajnica Madeleine Albright zvršio je prvu verziju nacrta novog strategijskog koncepta NATO-a i prezentirao je zvaničnicima Saveza. Taj dokument trebalo bi da bude prihaćen na novembarskom okupljanju lidera zemalja-članica, a svrha mu je podstaknuti podršku misijama NATO-a.

“Mislim da moramo objasniti zašto je dalje postojanje Saveza, koji je uspostavljen prije 60 godina u sasvim drugačijim okolnostima, izuzetno bitno i danas” - istakla je gospođa Albright.

NATO je savez demokratskih država i lideri mnogih članica imaju teškoća ubijediti parlamentarce i građane svojih zemalja da je potrebno trošiti novac za odbranu i u, kako se čini, vrijeme trajnog mira u Evropi.

Damon Wilson, analitičar Atlantskog vijeća smatra da novi Strategijski koncept vjerojatno neće promijeniti takva shvatanja:

“To neće biti dokument koji će privući evropsku javnost, ili plijeniti maštu Amerikanaca. Ali .... trebalo bi da sadrži osovne, svima prihvatljive tačke da bi lideri zemalja-članica, predsjednici i premijeri, imali dokument, jednu stranicu zajedničkih tačaka o kojima bi mogli govoriti u svojim zemljama i objasniti svojim građanima zašto je postojanje NATO-a bitno.”

NATO je temeljni oslonac stabilnosti u svijetu punom tenzija i nesigurnosti, kaže se u dokumentu koji je pripremio tim predvođen gospođom Albright, i ističe da Savez mora biti spreman brzo odgovoriti na nove i kompleksne izazove. To znači bolje planiranje, razmjenu informacija, fokusiranje na nova pitanja, poput sistema protiv-raketne odbrane....

Sally McNamara, ekspert za evropsku sigurnosti pri fondaciji Heritage slaže se takvim ocjenama i ističe da godinu dana kosultacija nije ono što je NATO trebao:

“Mislim da je konsenzus nešto na čemu se mora raditi i da će se zajedničkom aktivnošću doći do toga.”

Ona smatra da bi zvaničnici NATO-saveza trebalo da na praktičan način dokažu opravdanost postojanja NATO-a osiguravajući snage, instruktore, opremu i tehniku potrebnu za uspjeh u Afganistanu, a ne da troše vrijeme na razgovore o konceptima sa kojima se većina zemalja-članica već ranije složila.

See all News Updates of the Day

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Protesti pred Parlamentom FBiH nakon potresnih fotografija o odnosu prema štićenicima u Zavodu u Pazariću

Protestno okupljanje građana pred Parlamentom FBiH, 20. novembar 2019.

Pred Parlamentom FBiH okupilo se nekoliko desetina građana nakon objavljenih potresnih fotografija zlostavljanja štićenika u Zavodu u Pazariću.

Fotografije i snimke sa medijima je podijelila zastupnica u Parlamentu FBiH Sabina Ćudić.

„Mnoga od te djece sama pružaju ruke da im se ruke vežu, zato što su navikli da i po 14 sati budu vezanih ruku i nogu (…)”, kaže Ćudić.

U Zavodu u Pazariću: Djeca vezana za radijator, namještaj...
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:30 0:00

Mediji izvještavaju da je Ćudić zatražila u Parlamentu da se na dnevnom redu nađu i informacije o stanju u Pazariću, ali je ta njena inicijativa većinom glasova odbijena.

Građani okupljeni ispred Parlamenta traže odgovornost i da se utvrdi kada su snimci nastali.

„Ovo se mora riješiti odmah, ne za sedam dana, već odmah. Grozno je da se iživljavaju ovako nad ljudskim bićima, posebno djecom. Nama su, nažalost, ruke svezane, a parlamentarci su radi nas i moraju raditi za dobrobit građana”, kazali su okupljeni građani.

Protestno okupljanje građana ispred Parlamenta FBiH, 20. novembar 2019.
Protestno okupljanje građana ispred Parlamenta FBiH, 20. novembar 2019.

Aktuelni direktor Zavoda Redžep Salić tvrdi da su snimci nastali prije njegovog dolaska na tu poziciju.

Portal Klix javlja da je Parlament FBiH naložio da se u narednih sedam dana izvrše provjere.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike je hitno zatražilo od nadležnih institucija - svih kantonalnih ministarstava za socijalni rad da djeluju na području svoje mjesne nadležnosti, ukoliko imaju smještene svoje štićenike u Zavodu Pazarić, a federalne i kantonalne uprave za inspekcijske poslove da hitno izvrše nadzor i utvrde činjenice te poduzmu odgovarajuće zakonske mjere.

Fotografije i snimci su objavljeni na Međunarodni dan djeteta.

Za sutra su najavljeni protesti pred Vladom FBiH.

Sondland kaže da je radio po Trumpovom naređenju i da je bilo "usluge za uslugu", Trump to negira

U.S. Ambassador to the European Union Gordon Sondland is sworn in to testify before the House Intelligence Committee on Capitol Hill in Washington, Nov. 20, 2019, during a public impeachment hearing of President Donald Trump.

Američki ambasador pri Evropskoj uniji ​Gordon Sondland rekao je u svedočenju pred Odborom za obavještajna pitanja Predstavničkog doma, u istrazi o opozivu Donalda Trumpa, da je sve radio u skladu sa "Trumpovim naređenjima", a implicirao je i da su sa pritiscima na Ukrajinu bili upoznati i državni sekretar Mike Pompeo i potpredsjednik SAD Mike Pence.

Sondlend je kazao da je po "Trumpovim naređenjima" radio i sa Trampovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem koji je pritiskao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da pokrene istragu o kompaniji "Burisma" i navodnom ukrajinskom miješanju u američke izbore 2016.

Ambasador SAD u EU je rekao da je to bilo povezano sa dolaskom Zelenskog na sastanak u Belu kuću i da je to bila "usluga za uslugu".

U istom danu planirano je da javno svjedoče još dva američka zvaničnika – Laura Cooper, zamjenica pomoćnika državnog sekretara odbrane i Daivd Hale, službenik State Departmenta.

Gordon Sondland, jedan je od važnijih diplomata u administraciji Donalda Trumpa i jedan od značajnijih donatora predsjednika države iz redova republikanaca. U okviru istrage o opozivu, koju sprovodi većinski demokratski Predstavnički dom, jedan je od najintrigantnijih zvaničnika, zbog revizije izjave koju je dao o tom slučaju.

Taj američki diplomata je sredinom oktobra iza zatvorenih vrata dao iskaz u kojem je tvrdio da dodijeljivanje vojne pomoći Ukrajini u iznosu od 400 miliona dolara i pokretanje istrage o bivšem potpredsjedniku SAD-a Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru Bidenu nisu povezane.

Potom je početkom novembra Sondlandov advokat predao odborima Predstavničkog doma novu izjavu u kojoj diplomata potvrđuje sumnje o Trumpovom pritisku na Ukrajinu da se obaveže na sprovođenje istrage sa političkom konotacijom.

U dodatku na prethodno svjedočenje, Sondland je naveo da je visoko pozicioniranom ukrajinskom zvaničniku prenio da stotine miliona dolara vojne pomoći, najvjerovatnije neće biti isplaćene, dok Ukrajina ne pristane da se oglasi antikorupcijskom izjavom - koju su dvije strane razmatrale.

Svjedoci koji su do sada prisustvovali javnom pretresu ili svjedočili iza zatvorenih vrata, čiji su transkripti objavljeni, govorili su o zajedničkom djelovanju Trumpa i Sondlanda u tom slučaju.

Tako je David Holmes, zvaničnik američke ambasade u Kijevu, bez prisustva javnosti i u sjenci javnog svjedočenja bivše američke ambasadorice Mari Jovanovič, prošlog petka govorio o telefonskom razgovoru Trumpa i Sondlanda, koji se dogodio 26. jula 2019.

Prema detaljima Holmsovog svjedočenja, koji su procurili u javnost, a objavila ih agencija Reuters, američki predsjednik interesovao se za spremnost Ukrajine da sprovede istragu o Joeu Bidenu i njegovom sinu Hunteru – koji je bio član Upravnog odbora jedne ukrajinske energetske kompanije.

Telefonski razgovor dogodio se dan poslije telefonske konverzacije američkog i ukrajinskog predsjednika - centralne tačke istrage o opozivu Donalda Trumpa.

“Dakle, sprovešće istragu?”, bilo je pitanje koje je, prema tvrdnjama svjedoka Davida Holmesa, Donald Trump uputio Gordonu Sondlandu, aludirajući na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

“Učiniće to”, odgovorio je Sondland, naveo je Holmes, dodajući da je ukrajinski predsjednik spreman da učini sve što se od njega bude zatražilo.

Svjedočenje Davida Holmesa, pomoćnika američkog diplomate Williama Taylora, koji je u srijedu bio na javnom pretresu u Predstavničkom domu Kongresa, direktnije povezuje Trumpa sa kampanjom pritisaka na Ukrajinu da se podrobnije istraži porodica Biden - predvođena predsjednikovim ličnim advokatom Rudyjem Giulianijem.

Holmesova izjava suprotstavljena je svjedočenju koje je Gordon Sondland dao pod zakletvom - u kojem nije pominjao telefonski razgovor sa Trumpom, koji je prema tvrdnjama američkog diplomate Holmesa, održan 26. jula 2019.

Poslije Sondlanda, Cooper i Halea, ostalo je da u četvrtak pred Odborom za obavještajna pitanja Predstavničkog doma svedoči Fiona Hill, bivša zvaničnica Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Do sada je pred tim tijelom govorilo šestoro diplomata ili vojnih zvaničnika - William Taylor, George, Kent, Mari Jovanovič, Jennifer Williams, Alexsander Vindman, Kurt Volker i Tim Morrison.

Senat SAD podržao demokratiju u Hongkongu

Police officers stand guard in front of a street scattered with umbrellas outside Hong Kong Polytechnic University (PolyU) in Hong Kong, China, November 19, 2019. Picture taken November 19, 2019. REUTERS/Thomas Peter

Senat SAD odobrio je zakon koji podržava ljudska prava u Hongkongu, nakon nekoliko mjeseci nasilnih protesta na toj teritoriji.

"Hongkonški zakon o ljudskim pravima i demokratiji", kako javlja novinska agencija AP, sada ide u Predstavnički dom.

Zakonom je predviđeno da SAD svake godine potvrđuju visok stepen autonomije Hongkonga kako bi opravdao poseban trgovinski status te teritorije kao i sankcije kineskim i hongkonškim zvaničnicima ako bi suzbijali slobode na toj teritoriji.

Republikanski senator Marko Rubio rekao je da će zakon poslati poruku podrške stanovnicima Hongkonga, koji mjesecima protestuju sa zahtjevima za osnovne slobode usprkos ugnjetavanju kineske vlade.

Kina je upozoravala ostale zemlje da se ne miješaju, navodeći da je situacija u Hongkongu njena unutrašnja stvar te je kao odgovor obećala još uvijek neodređene kontramere.

Protesti u Hongkongu traju od početka juna. Izbili su zbog prijedloga zakona o ekstradiciji koji je predviđao izručenje osumnjičenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i očuvanje građanskih sloboda koje su Hongkongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

Irak: U novim sukobima ranjeno najmanje 27 demonstranata

Iraqi riot police fire tear gas while blocking al-Rashid Street during clashes with anti-government demonstrators in al-Rashid Street, in Baghdad, Iraq, Nov. 17, 2019.

Irački bezbjednosni zvaničnici saopštili su da je najmanje 27 demonstranata ranjeno u toku noći u novim sukobima u Bagdadu.

Iračke snage bezbjednosti bacile su suzavac kako bi spriječile demonstrante da udju u Zelenu zonu, sjedište vlade.

Najmanje 320 demonstranata ubijeno je, a hiljade su ranjene od kada su počeli nemiri 1. oktobra.

Desetine hiljada demonstranata od tada izlaze na ulice ogorčeni zbog korupcije i loših uslova za život uprkos ogromnom naftnom bogatstvu Iraka.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG