"Znam da odluka o članstvu brine neke građane BiH. Razumijem da neki ljudi imaju emotivne probleme sa tim, da imaju istoriju koja ih tjera da osjećaju da to nije prava odluka, ali ta odluka je daleko u budućnosti", rekla je Cormack u intervjuu za agencije Srna i Fena.
Međutim, kako navodi, već postoji odluka Predsedništva i Parlamenta da BiH želi da postane članica NATO-a i sada je važno da to predstavlja i dalje dugoročni cilj.
Ona je dodala da bi do odlučivanja građana o ovom pitanju trebalo raditi na ispunjavanju uslova za aktiviranje Akcionog plana za članstvo /MAP/, koji postoji za BiH od ministarskog sastanka u Talinu 2010. godine.
"Dakle, ovo je samo jedna stepenica na putu koja će zahtijevati veoma mnogo posla prije nego što bude donesena konačna odluka", ocijenila je ambasador SAD u BiH i ponovila da je ta odluka na "svim građanima da je donesu zajedno".
Kormakova je izrazila očekivanje da će doći do aktiviranja MAP-a, ukoliko se ispune uslovi.
"Vidimo širom BiH da građani žele ekonomski razvoj i bezbjednost, a približavanje NATO-u obezbjeđuje jedan okvir za sigurnost koji će omogućiti ne samo građanima, već i firmama koje razmatraju situaciju u BiH da se osjećaju bezbjednije jer su njihova ulaganja zaštićena", smatra američka ambasadorica u BiH.
Prema tome, ocijenila je ona, to je bezbjednosna odluka, ali koja omogućava jači okvir za razvoj privrede u BiH. "U međuvremenu, ono što NATO nudi je mogućnost da se radi zajedno sa BiH, da se pomogne ovoj zemlji da se dalje razvija", kaže Cormack.
Na pitanje da li očekuje da BiH nastavi i naredne godine sa reformama, Cormack je odgovorila potvrdno, navodeći da SAD shvataju važnost reformi u BiH.
"Uskoro ćemo proslaviti godišnjicu administracije predsednika SAD-a, Donalda Trumpa i tokom proteklih godinu dana smo vidjeli značajan interes za BiH i Balkan", rekla je, podsjetivši na dugogodišnju posvećenost SAD prosperitetu, stabilnosti i napretku BiH.
Kormakova smatra da bi naredne godine fokus trebalo da bude na reformama Izbornog zakona, na ekonomskim i socijalnim reformama u BiH, kao i oblasti vladavine zakona.
"Reforma Izbornog zakona je ključni korak koji se mora preduzeti. Implementacija presude Ustavnog suda BiH u slučaju `Ljubić` mora biti sprovedena i mi radimo zajedno sa međunarodnim partnerima da podržimo taj proces. To odluka mora uključivati sve stranke u BiH, da bi prošla parlamentarnu proceduru i bila primijenjena", istakla je ona.
Cormack smatra da to mora biti otvorena diskusija koja će uzeti u obzir razna pitanja, kao što je izabrana budućnost BiH u EU.
"Bilo koja odluka koja se donosi mora se baviti odlukama Ustavnog suda, ali isto tako mora se uzeti u kontekstu odluka Evropskog suda za ljudska prava koje su donesene u prošlosti. Dakle, veoma smo posvećeni da podržimo lokalne aktere dok rade na rješavanju slučaja `Ljubić`", napomenula je američkka ambasadorica.
Ona je izrazila očekivanje da će biti riješeno i pitanje Mostara, ali i Kluba Srba u Parlamentu Federacije BiH.
"To je odluka koju politički lideri moraju donijeti. Istovremeno, ovo je zemlja gdje se gotovo pola budžeta koristi za plate javne administracije. Pet od svakih deset KM odlazi na plate javne administracije, što znači da ima resursa na raspolaganju da se riješi više od jednog pitanja", konstatovala je Cormack.
Na pitanje Srne da li je doprinijnela da SAD uvedu sankcije predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i, ako jeste, zašto, kao i da li namjerava da se sastane sa njim, budući da se nikada zvanično nisu sastali, ni prije sankcija, Cormack je odgovorila da pojedinci ne odlučuju u američkoj politici sankcija.
"O sankcijama odlučuje više agencija u SAD, to vodi Ministarstvo trezora i Kancelarija za kontrolu imovine stranaca i viši nivoi američke vlade. Shvatam da bi nekim ljudima bilo lakše da mogu reći da je to odluka pojedinca i da mogu mene kritikovati. Ali, to nije politika američke Vlade", kaže Cormack.
Ona tvrdi da je ta odluka donesena zato što je Dodik "narušio odluku Ustavnog suda BiH, nije poštovao vladavinu zakona i zato što je protiv Dejtonskog mirovnog sporazuma", te poručuje da odluka, koju podržava američka vlada, a ne pojedinac, ostaje važeća.
"Bilo bi nam veliko zadovoljstvo da vidimo da se predsjednik Dodik zalaže za istinsku implementaciju vladavine zakona, poštovanje Ustavnog suda i napretka u sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, što uključuje i teritorijalni integritet BiH, ali i da odbacuje bilo kakav govor o secesiji. Mi bismo to pozdravili, ali to je odluka koju on mora donijeti", zaključila je Kormakova.
Na pitanje da li je Jugoistočnoj Evropi, odnosno Balkanu, potrebno stalno američko vojno prisustvo, kako je nedavno predložila američka nevladina organizacija "Atlantski savjet", Koramakova je odgovorila da su članovi američke Vlade saopštili koji su joj ciljevi na Balkanu, a to je podrška građanima u regionu da ostvare ciljeve koji su sebi postavili.
"Američka administracija predsjednika Trumpa podržava rad širom Balkana kako bi se pomoglo ovim zemljama da napreduju ka ciljevima koje su odabrale. To odražava američku inostranu politiku i, također, odražava njegov osećaj da radi za interese američke spoljne politike, koji su zasnovani na izgradnji mirnog svijeta u kojem naša i sve druge zemlje mogu raditi na postizanju istih ciljeva na Balkanu", navela je Cormack u intervjuu za Srnu i Fenu.
Facebook Forum