Svemirska sonda, nazvana Lucy, poletjela je u subotu prije zore s Cape Canaveral u Floridi. Kreće u 12-godišnju misiju, tokom koje će putovati više od 6 milijardi kilometara.
Lucy je prva svemirska misija pokrenuta za proučavanje trojanskih asteroida. Trojanci su mala tijela koja su ostaci našeg ranog Sunčevog sistema. Oni kruže oko Sunca u dvije labave grupe: jedna grupa ide ispred Jupitera u njegovoj orbiti, a druga zaostaje. U ovoj prvoj grupi, asteroidi nose imena po grčkim junacima („grčki tabor“), a u drugoj grupi po trojanskim ratnicima („trojanski tabor“), pa tako neki asteroidi nose imena Ahileja, Patrokla, Parisa, Agamemnona, Odiseja i Hektora. Međutim, interesantno je da su asteroidi 617 Patroklo i 624 Hektor imenovani prije nego što je stvorena pravila grčkog i trojanskog tabora, što je rezultovalo „grčkim špijunom", Patroklom, u trojanskom čvoru i „trojanskim špijunom", Hektorom, u grčkom čvoru.
Tokom svoje primarne misije, koja će trajati čak 12 godina, Lucy će istražiti rekordan broj asteroida koji se nalaze uz jedan asteroid glavnog pojasa i sedam „Trojanaca“.
Lucy je dobila ime po fosilnim ostacima ranog čovjeka otkrivenom, australopiteka u Etiopiji 1974.godine, koja je, opet, ime dobila po pjesmi Beatlesa iz 1967. godine, „Lucy in the Sky with Diamonds“. U instrumentima sonde postoje dijamanti koji će mjeriti temperaturu asteroida. Ovi dijamanti su vještački, stvoreni u laboratoriji, i dio su uređaja zvanog L'TES – termalnog infracrvenog spektrometra. Termalne karakteristike asteroida daju uvid u njihov sastav i strukturu.
Naučnici iz NASA kažu da će svemirska letjelica dati tragove o evoluciji Sunčevog sistema, baš kao što su ostaci ljudskog pretka Lucy bili važni u razumijevanju evolucije ljudi.
Naime, „Trojanci“ su neka vrsta „fosila“ našeg sistema – to su ostaci iz faze ranog Sunčevog sistema, kada su se planete tek formirale. Smatra se da ih ima više nego što mi sada znamo. Sami Trojanci su distribuirani oko dvije Lagrangeove tačke - L4 i L5. U Lagrangeovim tačkama se gravitacijske sile velikih tijela, u ovom slučaju Sunca i Jupitera te centrifugalna sila asteroida međusobno balansiraju.
Na misiji na Jupiteru, Lucy će izvesti tri leta za gravitacijski poticaj koji će je pogurati dalje u Sunčev sistem. Sonda ima dva masivna solarna panela, svaki po 7 metara, koji će joj osigurati snagu potrebnu za putovanje 850 miliona kilometara od Sunca. Zbog velikih ploča ova sonda neće biti dovoljno okretna za brze prilagodbe putanje.
Iako će misija trajati 12 godina, ukupno vrijeme posmatranja meta će biti svega oko 24 časa, pri čemu će uređaji Lucy bilježiti, pored temperature, i albedo ovih asteroida (refleksivnost površina), a razlike u ovoj osobini bi mogle biti indikatori razlika u sastavu asteroida.
Još jedna zanimljivost ove sonde je to što nosi zlatnu ploču, sličnu pločama koje imaju Voyager sonde, s datumom lansiranja, položajem planeta na datumu lansiranja, kontinentima Zemlje u trenutku lansiranja, nominalnom putanjom te dvadeset govora, pjesama i stihova pjesama ljudi poput kao Martin Luther King Jr., Carl Sagan, The Beatles i drugi. Budući da letjelica neće napustiti Sunčev sistem ili biti spuštena na neko planetarno tijelo, postoji šansa da će je buduće generacije čovječanstva uspjeti oporaviti kao historijski artefakt jednog vremena.
