Misije, kojima je dodijeljeno po 500 miliona američkih dolara (352 miliona funti), treba da započnu između 2028. i 2030. godine kako bi ispitale atmosferu i geološke karakteristike planete Venere.
Administrator NASA-e Bill Nelson rekao je da će misije pružiti "šansu da istraže planetu na kojoj nismo bili više od 30 godina".
Posljednja sonda koja je posjetila planetu bio je Magellanov orbiter 1990. godine.
Misije su odabrane prema postupku recenzije i odabrane na osnovu njihove potencijalne naučne vrijednosti i izvodljivosti njihovih razvojnih planova.
Američka svemirska agencija tvrdi da će dodijeliti 500 miliona dolara za razvoj svake misije, koje će se zvati Davinci+ (skraćenica za Duboko proučavanje plemenitih gasova Venere) i Veritas (Emisije, radio nauka, InSAR, topografija i spektroskopija Venere).
Davinci+ će mjeriti kompoziciju Venerine atmosfere, u nastojanju da proširi shvatanje kako je evoluirala, dok će Veritas mapirati površinu planete iz orbite da bi se shvatila njena geološka historija, ali i pomoglo zaključiti kako se razvila tako drugačije u odnosu na Zemlju.
Venera, druga planeta prema blizini Suncu, strukturom je slična Zemlji, ali je nešto manja od nje, sa prečnikom od oko 12.000 kilometara.
Iznad njenog krajolika je gusta i otrovna atmosfera koja se sastoji uglavnom od ugljen-dioksida, s oblacima kapljica sumporne kiseline.
Posljedica je odbjeglog efekta staklenika koji peče površinu Venere na temperaturama do čak 880 stepeni Celzija, dovoljno visokim da se istopi olovo.
U posljednje vrijeme, naučnici su Veneri posvećivali manje pažnje, dok je fokus bio na Marsu.
NASA-in svemirski brod Magellan 1990. je došao do Venere i napravio prvu mapu njene površine.
"Zapanjujuće je koliko malo znamo o Veneri, ali zajednički rezultati ovih misija reći će nam o planeti od oblaka na nebu preko vulkana na njenoj površini sve do same njene srži", rekao je Tom Wagner iz Nasin Odeljenje za planetarne nauke.
"Bit će to kao da smo ponovno otkrili planetu", dodao je.
