Američka agencija za istraživanje svemira, NASA, dodijelila je ukupno 3 milijuna dolara u grantovima za 30 prijedloga kojima se istražuju nove ideje za slijedeću generaciju američkih svemirskih istraživanja. Prijedlozi – od kojih svaki u prvoj godini svog rada dobiva 100 tisuća dolara kako bi dokazao svoju vrijednost – odražavaju široki spektar vizija novih dizajna svemirskih brodova, novih mlaznih sustava, kao i proširenu prisutnost ljudi u svemiru.
NASA-in 'Program inovativnih naprednih koncepata' primio je stotine prijedloga. Direktor programa Jay Falker kaže da su oni predstavljali praktički svaki aspekt misije ove agencije: "Evo, na popisu su prijedlozi vezani uz rad ljudi u svemiru, zatim neki vezani uz sigurnost rada letjelice ili zaštite ljudi od zračenja, neki koji poboljšavaju koncept mlaznog pogona, neki koji bi nam omogućili vršenje misija kakve smo radili ranije – svemirsku postaju ili svemirski teleskop, recimo – ali daleko, daleko efikasnije zbog poboljšanja materijala, struktura i mehanizama, kao i proizvodnje energije."
Prijedlozi su došli iz akademskih ustanova, aeronautičke industrije, kao i iz same NASA-e. Falker kaže da, na primjer, NASA-in Centar Goddard za svemirske letove želi izgraditi svojevrsnu optičku 'pincetu' – lasersku napravu koja bi se koristila na sondama u dubokom svemiru za prikupljanje uzoraka svemirske prašine. Na istraživačkoj samohodnoj sondi na Marsu – poput rovera koji su već vršili ispitivanja – takva bi laserska pinceta služila umjesto sadašnje stvarne lopatice koja zagrabi uzorke. Pri preletu uz komete, prikupila bi neke od njihovih materijala, jednako kao i pri prilazu nekom planetu.
Jedan drugi koncept – kompanije Raytheon BBN Technologies – koristio bi zračni pištolj – podignut na velike visine balonom – za mijenjanje kursa potencijalno opasnog orbitalnog smeća, poput nefunkcionalnih satelita: "Ideja je da se jednostavno otpuhne ili zatalasa djelić atmosfere na put orbitirajućeg smeća. Taj bi valić atmosfere – ako ga ispravno usmjerimo – usporio ciljani otpad, koji bi potom upao u atmosferu i izgorio ... sve to brže nego što bi se normalno dogodilo. To bi nam isto tako omogućilo da spriječimo neželjene sudare u orbiti."
Drugi prijedlozi uključuju tijesno pripijeno svemirsko odijelo sa senzorima i malešnim zamašnjacima za stabilizaciju astronauta u mikrogravitaciji, zatim potisni sustav koji se temelji na divovskim jedrima za hvatanje solarnog vjetra, te korištenje tehnologije 3-D tiskača za izradu malih svemirskih letjelica ili dijelova neke planetarne postaje.
"Slijedeća razina ovog posljednjeg je da – kad u tome postanemo dobri! – ljudi će početi posve drugačije dizajnirati stvari jer nam neće trebati višegodišnji razvoj – od ideje do prototipa bit će vrlo kratko vrijeme, a potom se printeri pošalju u orbitu i na druga odredišta i tamo odštampaju potrebne dijelove," kaže Falker.
Tijekom slijedeće godine dana, znanstvenici će raditi na svojim zamislima, pa čak i razviti i testirati hardver potreban za njihove projekte. Što se tiče financiranja, Falker kaže da je 3 milijuna dolara kap u ukupnom proračunu NASA-e, koji iznosi 18 milijardi dolara, te će stoga preživjeti eventualne proračunske rezove.
Na kraju prve godine, znanstvenici mogu konkurirati za dodatna financijska sredstva kako bi svoj koncept, ako treba, dalje razvijali, s nadom da će ih na kraju integrirati u buduće svemirske misije.