Zabrana prisustva događajima, prijetnje, vulgarna vrijeđanja, samo su neki od ovogodišnjih primjera u Bosni i Hercegovini (BiH) u kojima su novinari i njihova profesija bili ugroženi.
Banjalučki novinar Slobodan Vasković prošle sedmice vratio se svojoj kući, nakon što je neko vrijeme proveo izvan države zbog, kako tvrdi, prijetnji po život koje su mu nedavno upućene.
„Mi, nažalost, imamo situaciju u kojoj je pola države okrenuto ka zapadu, a druga polovina se okreće prema istoku, odnosno Rusiji. Posljedica toga je niz problema i političkih sukoba kojima je inače Bosna i Hercegovina opterećena, a jedna od najznačajnijih posljedica su stalni napadi na novinare“, kaže Vasković za Glas Amerike.
U neugodnoj situaciji našao se i Boris Nogo, novinar Novinske agencije agencije Republike Srpske (SRNA). On nije mogao obaviti svoj zadatak, jer ga je radnik obezbjeđenja, kako kaže, istjerao uoči sjednice Zajedničke komisije Vijeća naroda i Narodne skupštine Republike Srpske (RS).
Sredinom oktobra Udruženje BH Novinari uputilo je protest Vladi Tuzlanskog kantona radi uskraćivanja prava ostalim medijima na pristup javnom događaju na kojem je potpisan ugovor između Elektroprivrede BiH i Rudnika Banovići o formiranju nove kompanije TTU Energetic.
Vlada je na ovaj događaj pozvala samo Radio-televiziju Tuzlanskog kantona, čiji su snimci kasnije proslijeđeni ostalim medijima, a iz Udruženja kažu da se radi o drastičnom primjeru kršenja prava na slobodu izražavanja i pristupa informacijama, te miješanju vlasti u način i sadržaj informacija koje će biti proslijeđene građanima.
Političko-psihološki pritisak
Prema Indeksu slobode štampe Reportera bez granica, BiH je ove godine zauzela je 68. mjesto na globalnom nivou po medijskim slobodama. U njemu stoji da su novinari često meta prijetnji i političkog pritiska.
U izvještaju Evropske komisije za ovu godinu navodi se da su oblasti slobode izražavanja, BiH nije ostvarila napredak te se od nadležnih zahtijeva rješavanje problema političkog pritiska na medije kao i zastrašivanja novinara.
Boro Kontić, dugogodišnji novinar i direktor Mediacentra u Sarajevu, kaže za Glas Amerike da je BiH poprište ogromnog političko-psihološkog pritiska na novinare kao i pritiska političkih partija na medije.
„Između ostalog to proizvodi dvije strane. S jedne strane, proizvodi strah da se nešto objavi, a iza toga ide ova druga teska kazna, a to je autocenzura, gdje novinari znaju da ne smiju, da ne mogu i da ne trebaju“, smatra Kontić.
Razlog tome su, kaže on, niska primanja novinara, ali bez obzira na to, dodaje da ipak postoje medijske kuće koje važe za primjer slobodnog novinarstva.
Zakoni o medijskim slobodama dobri, a pritisak na novinare sve veći
Kada je riječ o zemljama regije, u Hrvatskoj je u proteklih godinu dana registovano više od 70 slučajeva fizičkih i verbalnih napada, prijetnji i vanjskih pritisaka na novinare.
Trend napada je u porastu u Makedoniji i Srbiji, navodi se u izvještaju „Sloboda medija i sigurnost novinara na Zapadnom Balkanu”.
Navedeno je da su medijski zakoni u balkanskim zemljama usaglašeni sa evropskim standardima, ali da je njihova primjena loša, čime su ugrožene novinarske slobode.
Dunja Mijatović, predstavnica OEBS-a za slobodu medija, optužila je političare u regionu Zapadnog Balkana da se pred stranim zvaničnicima predstavljaju kao demokrate, dok u svojim državama vrše sve veći pritisak na medije.
Pokušaje zastrašivanja osjetile su i novinarke beogradskog Centra za istrazivačko novinartvo (CINS) kada su ih u oktobru ove godine pratili i fotografisali muškarci sumnjivog izgleda.
Branko Čečen, direktor CINS-a, u intervjuu za N1, rekao je da je skeptičan po pitanju zaštite novinara te da bi država trebala napade na novinare prepoznati kao stvaran problem.
„Ne samo da ne vidimo neku zaštitu, već u suštini imamo vidimo predstavnike vlasti koji se agresivno, uvredljiivo i cinično obraćaju novinarima“, rekao je on.
Za razliku od regije gdje se unazad 20 godina desilo sedam ubistava novinara, u svijetu se taj broj samo ove godine popeo na 66. Tek jedno od deset slučajeva biva riješeno, podaci su Međunarodne federacije novinara (IFJ).
Boro Kontić smatra da sve što se dešava u svijetu, ima refleksiju i na ostale dijelove
„Vi nikada niste u ovoj profesiji izdvojeni iz onoga što se zbiva. Ako nema ubistava novinara na ulici u BiH, postoje fizičke prijetnje i napadi. To je sve uvod u nešto što može da eskalira. Ukoliko se ne obrati pažnja na to, ukoliko se to ne spriječi, naredni korak je sigurno ono što se dešava u drugim dijelovima svijeta“, kaže on.
Krivična prijava zbog vrijeđanja
Centar za istraživačko novinarstvo iz Sarajeva se odlučio za krivičnu prijavu protiv Emira Talirevića, vlasnika zdravstvene ustanove Moja Klinika, zbog najgrubljeg vrijeđanja njihove novinarke koja je istraživala način poslovanja ove klinike.
Direktorica ove medijske kuće Leila Bičakčić za Klix je izjavila da je neophodno da se ovakve stvari sankcionišu.
U razgovoru za Glas Amerike Boro Kontić kaže: "Ono što se zove sloboda izražavanja i novinarska sloboda nije nešto što je dato ili nešto što zauvijek postoji, pa samo sa tacne treba da je uzmete. To je jednostavno proces u kojem stalno morate da osvajate tu slobodu i da se borite za nju, što nije uvijek lako i jendostavno. To najbolje znaju ljudi koji se time svakodnevno bave objavljujući tekstove i trudeći se da javnost u BiH zna u kakvom društvu živi“.
