Ipak, čak ni prvi boravak u svemiru Collinsa nije mogao spremiti na ono što ga je čekalo na Apollo 11. Naime, on je bio prvi astronaut koji je kružio oko udaljenog dijela Mjeseca, a pri svakom prolazu na suprotnoj strani, bio je odsječen od kontakta sa Zemljom jer nije bilo dostupnih satelita za prenošenje njegove komunikacije natrag na Zemlju. U tim trenucima, Collins je bio najusamljeniji čovjek na svijetu. Međutim, Collins se, prema njegovim vlastitim riječima nakon misije, nije osjećao beznadežno usamljenim. Ovo je njegova izjava dok je misija bila u toku:
„Daleko od toga da se osjećam usamljeno ili napušteno, osjećam da sam dio onoga što se događa na površini Mjeseca. Znam da bih bio lažljivac ili budala kad bih rekao da imam najbolju od tri pozicije na Apollo 11, ali mogu iskreno reći da sam savršeno zadovoljan s onim što imam. Ovaj poduhvat je bio strukturiran za trojicu ljudi, i smatram da je moja pozIcija važna kao i kao i druge dvije. Ne želim poricati osjećaj samoće. Ona je tu, ojačana činjenicom da se radio-kontakt sa Zemljom naglo prekida u trenutku kad ja nestanem iza Mjeseca, i tada sam sam, sasvim sam i apsolutno izoliran od bilo kojeg poznatog života.“
Ipak, u jednom razgovoru godinama nakon misije, Collins se našalio na račun previše ponavljanog tropa „najusamljenijeg čovjeka u usamljenom svijetu“ i rekao kako u tim trenucima nije bio baš sasvim sam nego se brinuo o koloniji bijelih miševa koji su poslani u misiju. Također, tom prilikom je rekao i kako mu je mir „s one strane Mjeseca“ čak i prijao, jer ga niko iz Kontrole misije nije govorio uradio-ovo i uradi-ono.
Također, malo je poznata činjenica da je čuveni amblem misije Apollo 11 kreirao upravo Collins. Slika orla je bila inspirisana crtežima velikog američkog prirodnjaka i ilustratora živog svijeta SAD, Waltera A. Webera.
Inače, Michael Collins je rođen 31. oktobra 1930. u Rimu, što nije nimalo neobično jer mu je otac bio oficir i vojni ataše u Italiji. Bio je pilot borbenih aviona i testni pilot. Prvi put je poželjeo letjeti u Puerto Ricu, gdje je njegova porodica živjela neko vrijeme, kada mu je pilot dozvolio da upravlja avionom jedan dio leta. Međutim, ubrzo nakon te kratke avanture, izbija Drugi svjetski rat i ColliNs će morati pričekati na ostvarenje svojih snova.
Kao pilot je uspio skupiti 1500 sati letenja, minimum koji je potreban da bi neko bio primljen na Eksperimentalnu školu za testne pilote američkog vojnog vazduhoplovstva. U tom periodu je John Glenn obavio let u projektu Mercury i postao prvi Amerikanac koji je bio u orbitalnom letu i peti čovjek u svemiru. Inspirisan Glennom te 1962. Collins donosi odluku da postane astronaut, što će da dovesti i do misija Gemini 10, na kojoj je imao čak dva izlaska u otvoreni svemir (EVA, Extravehicular activity) te misija Apollo 8 i Apollo 11.
Na Apollo 8 je bio CapCom, astronaut u Kontroli misiji koji komunicira sa astronautima u svemiru. U rezervnoj posadi za Apollo 8 bili su Neil Armstrong i Buzz Aldrin, koji su također bili i CapComs misije. Svo ovo iskustvo je proguralo Collinsa da postane naposljetku i dio Apollo 11 misije.
Njegov trening za misiju je bio ponešto drugačiji od Armstrongovog i Aldrinovog, jer je i njegov zadatak bio malo drugačiji. Na nekim od priprema je bio sam.
1974. izdata je njegova autobiografija Carrying the Fire: An Astronaut's Journeys.
