London (AFP) — 

Tenzije između Rusije i Zapada oko sukoba dostigle su strašne nivoe ove sedmice kada su se američki predsjednik Joe Biden i britanski premijer Keir Starmer sastali u Bijeloj kući kako bi razgovarali o tome da li da ublaže pravila o upotrebi oružja koje je Kijev isporučio sa Zapada.

"Mislim da ono što Putin radi baca prašinu u zrak", rekao je Lammy za BBC.

"Ima puno buke. To je njegov modus operandi. On prijeti tenkovima, prijeti projektilima, prijeti nuklearnim oružjem."

Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy mjesecima traži dozvolu da koristi britanske projektile Storm Shadow i rakete američke proizvodnje ATACMS za gađanje ciljeva dublje u Rusiji.

Biden i Starmer odgodili su odluku o tom potezu tokom sastanka u petak.

To je uslijedilo nakon što je Putin upozorio da bi zeleno svjetlo za korištenje oružja "značilo da su zemlje NATO-a, SAD, evropske zemlje u ratu s Rusijom".

"Ako je to slučaj, onda ćemo, uzimajući u obzir promjenu prirode sukoba, donijeti odgovarajuće odluke na osnovu prijetnji s kojima ćemo se suočiti", dodao je.

Ruski lider dugo je upozoravao zapadne zemlje da rizikuju da izazovu nuklearni rat zbog svoje podrške Ukrajini.

"Ne može nas imperijalistički fašista skrenuti sa kursa, zapravo, onaj koji želi da se useli u zemlje, htjeli ne htjeli", rekao je Lammy.

"Ako ga pustimo s Ukrajinom, vjerujte mi, neće stati na tome."

Lammy je rekao da će se razgovori između Starmera, Bidena i Zelenskog o upotrebi projektila nastaviti na skupu Generalne skupštine Ujedinjenih naroda u New Yorku kasnije ovog mjeseca.

Mosul, Iraq — 

Da su to pokušali učiniti prije nekoliko godina, grupa Iračanki koja uživa u noćnom izlasku u Mosulu vjerovatno bi riskirala strogu kaznu.

Sjeverni grad je bio pod oštrom vlašću Islamske države sve dok džihadisti nisu protjerani iz svog posljednjeg velikog iračkog bastiona 2017. godine.

Sedam godina kasnije, ulice Mosula ožive u sumrak, a stanovnici ponovo otkrivaju umjetnost dobrog provoda.

Amira Taha i njeni prijatelji došli su u restoran sa svojom djecom, kako bi uživali u hrani i muzici uživo -- zajedno sa pjevačima -- u noćnom izlasku koji bi bio nezamisliv pod vlašću IS.

"Došlo je do ogromnih promjena u Mosulu", kaže Taha za AFP. "Sada imamo slobodu i ovakvi izlasci su postali uobičajeni" zbog "veoma stabilne sigurnosne situacije".

Grad ima nove restorane, krstarenja rijekom Tigris i zabavne parkove koji privlače porodice koje žele da iskoriste novostečenu stabilnost.

Odjevena u plavu haljinu, 35-godišnja majka kaže da su "ljudi željeli da se otvore [svijetu] i uživaju".

Vladavina terora

Na bini se tri iračka pjevača u odijelima i zalizane kose izmjenjuju da zabavljaju goste iračkim i arapskim pop pjesmama.

Orkestar uključuje klavijaturistu, violinistu i muzičara koji svira darbuku, bubanj u obliku pehara.

Kada su džihadisti zauzeli Mosul 2014. godine, nametnuli su vladavinu čistog terora.

Muzika je bila zabranjena, kao i cigarete. Crkve i muzeji su opljačkani, a IS je javno kamenovao i odrubljivao glave prestupnicima.

Čak i nakon što je Mosul ponovo zauzet 2017. u destruktivnoj i dugotrajnoj borbi iračkih snaga i snaga međunarodne koalicije, trebalo je nekoliko godina da njegovi građani izađu iz godina traume.

Cijeli kvartovi su devastirani, a rekonstrukcija je postala dugotrajan proces.

Mine su morale biti očišćene prije nego što su kuće, infrastruktura i putevi mogli biti obnovljeni kako bi se stotinama hiljada ljudi omogućilo da se vrate u ono što je danas metropola od 1,5 miliona ljudi.

U prošlosti, kaže Taha, "ljudi bi odlazili kući, zatvarali vrata i onda išli u krevet" zbog straha od sigurnosti.

Ali sada, svuda oko nje na travnjacima restorana, porodice sjede za većinom stolova.

Ponekad muškarci i žene puše nargile a dok njihova djeca plješću i plešu.

Iznad restorana nalazi se potpuno novi most preko Tigrisa, ponosni simbol ponovnog rađanja Mosula.

Kockanje

Drugi gradovi u Iraku su u sličnoj situaciji, uživajući u povratku u normalnost nakon decenija obilježenih ratom, sektaškim nasiljem, otmicama, političkim sukobima i džihadističkim ekstremizmom.

Ahmed -- koji otkriva samo svoje ime -- otvorio je restoran pod nazivom "Chef Ahmed the Swede" u junu, nakon što je "polovinu svog života" proveo u Švedskoj i kockao se.

Sada svakodnevno poslužuje između 300 i 400 obroka, kaže Ahmed za AFP.

„Oduvijek sam sanjao da se vratim i pokrenem vlastiti posao“, kaže vlasnik, koji ima 40 godina.

„Ljudi žele da izađu, žele da vide nešto drugačije“, kaže on.

Ahmedovi gosti mogu birati između jela inspirisanih skandinavskom i evropskom kuhinjom, uz stara omiljene jela kao što su paste, pice i meso sa roštilja.

Khalil Ibrahim vodi zabavni park na obali rijeke.

"Grad je doživio radikalne promjene u posljednjih nekoliko godina", kaže on. "Prešli smo od uništenja do rekonstrukcije."

Petak je prvi dan vikenda, a veče je prožeto veselom vriskom i smijehom djece u autićima, panoramskom točku i drugim atrakcijama.

„Ljudi su ranije odlazili kući“, kaže Ibrahim za AFP. "Ali sada još uvijek stižu čak i u ponoć."

'Možemo disati'

Njegov park je otvoren 2011. godine, ali je u ratu "potpuno uništen".

"Počeli smo ponovo od nule" uz pomoć privatnih sredstava, kaže on.

Dok je Mosul još izlazio iz džihadističke noćne more, još jedna tragedija zadesila je grad.

U 2019. godini oko 100 ljudi, uglavnom žena i djece, poginulo je kada se prevrnuo trajekt koji je prevozio porodice preko rijeke u zabavni park.

Ali danas Tigrisom noću plove čamci za razonodu, a njihovi putnici se dive svjetlima restorana na obali rijeke i njihovom odrazu u mračnim vodama.

U malim kafićima klijenti igraju domine ili karte dok puše.

"Ovdje nam je udobno. Možemo disati. Imamo rijeku i to nam je dovoljno", kaže nadničar Jamal Abdel Sattar.

"Neke radnje ostaju otvorene do 3 sata ujutro, a neke se nikada ne zatvaraju", dodaje. "Kada su ljudi prvi put osjetili sigurnost, počeli su ponovo izlaziti."

PRAGUE — 

To odražava uvjerenja nekoliko američkih saveznika — iako se Bidenova administracija usteže da dozvoli Kijevu da to učini koristeći američko oružje.

"Svaka nacija koja je napadnuta ima pravo da se brani. I to pravo ne prestaje na granici vaše vlastite nacije", rekao je admiral Rob Bauer, govoreći na kraju godišnjeg sastanka komiteta, kojem je također prisustvovao američki general. CQ Brown, predsjedavajući Zajedničkog načelnika štabova.

Bauer iz Holandije je također dodao da nacije imaju suvereno pravo da ograniče oružje koje šalju Ukrajini. Ali, stojeći pored njega na brifingu za novinare, general-pukovnik Karel Řehka, načelnik Generalštaba čeških oružanih snaga, jasno je dao do znanja da njegova nacija ne postavlja takva ograničenja u pogledu oružja Kijevu.

"Vjerujemo da bi Ukrajinci sami trebali odlučiti kako će to koristiti", rekao je Řehka.

Njihovi komentari uslijedili su dok američki predsjednik Joe Biden vaga da li da dozvoli Ukrajini da koristi oružje dugog dometa koje je obezbijedila Amerika za udar duboko u Rusiju. I nagoveštavaju podjele oko ovog pitanja.

Biden se u petak sastao s britanskim premijerom Keirom Starmerom, nakon ovosedmične posjete Kijevu od strane njihovih najviših diplomata, koji su bili pod novim pritiskom da olabave ograničenja na oružje.

Američki zvaničnici upoznati s diskusijama rekli su da vjeruju da je Starmer tražio Bidenovo odobrenje da dozvoli Ukrajini da koristi britanske projektile Storm Shadow za proširene udare u Rusiji.

Bidenovo odobrenje može biti potrebno jer se komponente Storm Shadow proizvode u SAD. Zvaničnici, koji su govorili pod uvjetom anonimnosti kako bi podijelili status privatnih razgovora, rekli su da vjeruju da će Biden biti podložan, ali odluka još nije objavljena.

Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je u četvrtak da bi dozvoljavanje udara dugog dometa "značilo da su zemlje NATO-a, Sjedinjene Države i evropske zemlje, u ratu s Rusijom". Njegove primjedbe bile su u skladu s narativom koji je Kremlj promovirao od početka rata, optužujući zemlje NATO-a za de fakto učešće u sukobu i prijeteći odgovorom.

Pružanje dodatne podrške i obuke za Ukrajinu bila je ključna tema na sastanku šefova NATO-a, ali u subotu nije bilo jasno da li se raspravljalo o debati o američkim ograničenjima.

Mnoge evropske nacije snažno podržavaju Ukrajinu dijelom i zato što su zabrinute da li će biti sljedeća žrtva osnažene Rusije.

Na otvaranju sastanka, predsjednik Češke Republike Petr Pavel je pozvao vojne načelnike okupljene u prostoriji da budu "hrabri i otvoreni u artikuliranju vaših procjena i preporuka. Što su okrugliji i mekši, to će ih manje razumjeti političkom nivou."

Saveznici, rekao je, moraju "preduzeti prave korake i prave odluke da zaštite naše zemlje i naš način života".

Vojne vođe rutinski razvijaju planove i preporuke koje se zatim šalju civilnim sekretarima odbrane NATO-a na diskusiju, a zatim liderima nacija u alijansi.

SAD dopuštaju Ukrajini da koristi oružje koje je obezbijedila Amerika u prekograničnim napadima kako bi se suprotstavila napadima ruskih snaga. Ali to ne dozvoljava Kijevu da ispaljuje rakete dugog dometa, kao što je ATACMS, duboko u Rusiju. SAD tvrde da Ukrajina ima bespilotne letjelice koje mogu udarati daleko i da bi trebale koristiti ATACMS razumno jer imaju samo ograničen broj.

Ukrajina je pojačala svoje molbe prema Washingtonu da ukine ograničenja, posebno kada se zima nazire, a Kijev brine o ruskim dobitcima tokom hladnijih mjeseci.

„Želite da oslabite neprijatelja koji vas napada kako biste se borili ne samo sa strijelama koje vam dolaze, već i napali strijelca koji, kao što vidimo, vrlo često djeluje iz same Rusije u Ukrajinu“, rekao je Bauer. "Dakle, u vojnom smislu, postoji dobar razlog da se to uradi, da se oslabi neprijatelj, da se oslabe njegove logističke linije, gorivo, municija koja dolazi na front. To je ono što želite da zaustavite, ako je ikako moguće."

Brown je, sa svoje strane, rekao novinarima koji su putovali s njim na sastanak da američka politika o oružju dugog dometa ostaje na snazi.

Ali, dodao je, "na isti način, ono što želimo da uradimo je - bez obzira na tu politiku - da nastavimo da činimo Ukrajinu uspešnom sa sposobnostima koje su nam pružile" SAD i druge nacije u koaliciji, kao kao i oružje koje je Kijev mogao sam da napravi.

"Dokazali su se prilično efikasnim u izradi letjelica bez posade, u izradi dronova", rekao je Brown novinarima koji su putovali s njim na sastanke u Evropu.

Ministar odbrane Lloyd Austin iznio je slične stavove, tvrdeći da jedan sistem naoružanja neće odrediti uspjeh u ratu.

"Postoji niz stvari koje ulaze u ukupnu jednadžbu o tome da li znate ili ne želite da pružite jednu ili drugu sposobnost", rekao je Austin u petak. "Nema srebrnog metka kada su ovakve stvari u pitanju."

Takođe je napomenuo da je Ukrajina već bila u stanju da nanese udare unutar Rusije sopstvenim sistemima unutrašnje proizvodnje, uključujući dronove.

Kada njen suprug uključi televiziju da čuje vijesti o predstojećim predsjedničkim izborima, to je često signal za Lori Johnson Malveaux da napusti prostoriju.

Nekad joj je previše. Često ode do TV-a u drugoj prostoriji da pogleda film na Hallmark kanalu ili BET-u. Ona žudi za nečim utješnim i zabavnim. I u tome, ona ima društvo.

Dok otprilike polovina Amerikanaca kaže da “izuzetno” ili “veoma” prati političke vijesti, 6 od 10 kaže da treba ograničiti koliko informacija konzumiraju o vladi i politici kako bi izbjegli osjećaj preopterećenosti ili umora, prema novoj anketi Associated Press-NORC Centra za istraživanje javnih odnosa i USAFacts.

Nemojte pogriješiti: Malveaux planira glasati. Ona to uvijek radi. "Samo sam došla do tačke u kojoj ne želim da čujem retoriku", rekla je.

Ova 54-godišnja demokratkinja rekla je da joj najviše smeta kada čuje kako joj ljudi na vijestima govore da se nešto što je vidjela vlastitim očima - poput napada na američki Kapitol 6. januara 2021. - zapravo nije dogodilo.

„Osjećam se kao da me gase. To je način da se to izrazi”, rekla je.

Ponekad se čini kao 'bombardiranje'

Caleb Pack, 23, republikanac iz Ardmorea u Oklahomi, koji radi u IT-u, pokušava biti informiran putem vijesti na svom telefonu, koji je opskrbljen raznim izvorima, uključujući CNN, Fox News, The Wall Street Journal i The Associated Press.

Ipak, ponekad, kaže Pack, to izgleda kao bombardovanje.

„Dobro je znati šta se dešava, ali obje strane su pomalo ekstremne“, rekao je on. „Jednostavno se čini da je to posvuda dio razgovora i teško je pobjeći.”

Zamor od medija nije nova pojava. Istraživanje Pew Research Center provedeno krajem 2019. pokazalo je da se otprilike dva od tri Amerikanca osjeća iscrpljenim količinom vijesti, otprilike isto kao u anketi sprovedenoj početkom 2018. Tokom predsjedničke kampanje 2016., oko 6 od 10 ljudi se osjećalo preopterećeno vijestima iz kampanje.

Ali to može biti posebno akutno s vijestima vezanim za politiku. Anketa AP-NORC/USAFacts pokazala je da polovina Amerikanaca osjeća potrebu da ograniči potrošnju informacija vezanih za kriminal ili prekomorske sukobe, dok samo oko 4 od 10 ograničava vijesti o ekonomiji i poslovima.

Lako je razumjeti, s televizijskim kućama poput CNN-a, Fox News Channel-a i MSNBC-a punim političkih priča i širokog spektra političkih vijesti na internetu, ponekad komplikovanih dezinformacijama.

"Postoji prezasićenost informacijama", rekao je Richard Coffin, direktor istraživanja i zagovaranja za USAFacts, "i ljudima je teško shvatiti što je istina a šta ne."

Žene češće osjećaju potrebu da ograniče medije

U anketi AP-NORC-a, oko 6 od 10 muškaraca je reklo da prati vijesti o izborima i politici barem u poređenju sa otprilike polovinom žena. Za sve vrste vijesti, ne samo za politiku, žene češće nego muškarci prijavljuju potrebu da ograniče svoju medijsku potrošnju, pokazalo je istraživanje.

Odrasli bijelci također češće nego odrasli crnci ili latinoamerikanci kažu da trebaju ograničiti medijsku potrošnju politike, pokazala je anketa.

Kaleb Aravzo, 19, demokrata, dobija osnovne vijesti slušajući Nacionalni javni radio ujutro kod kuće u Loganu, Utah. Previše politike, posebno kada je na društvenim mrežama kao što su TikTok i Instagram, može izazvati anksioznost i depresiju.

"Ako se pojavi na mojoj stranici kada sam na društvenim mrežama", rekao je, "samo ću proći pored toga."

Dok tenzije između Istoka i Zapada oko Ukrajine ulaze u novu i opasnu fazu, britanski premijer Keir Starmer i američki predsjednik Joe Biden u petak u Washingtonu razgovaraju o tome da li da dozvole Kijevu da koristi američke rakete dugog dometa ATACMS ili britanske projektile Storm Shadow protiv ciljeva u Rusiji.

Predsjednik Putin, u svom najjasnijem do sada upozorenju, rekao je u četvrtak da će se Zapad direktno boriti protiv Rusije ako ona nastavi s takvim potezom, za koji je rekao da će promijeniti prirodu sukoba.

Obećao je "prikladan" odgovor, ali nije rekao šta će to podrazumijevati. U junu je, međutim, govorio o mogućnosti naoružavanja neprijatelja Zapada ruskim oružjem za napad na zapadne mete u inostranstvu i o raspoređivanju konvencionalnih projektila na udaljenosti od Sjedinjenih Država i njihovih evropskih saveznika.

Ulrich Kuehn, stručnjak za oružje na Institutu za istraživanje mira i sigurnosnu politiku u Hamburgu, rekao je da ne isključuje da je Putin odlučio poslati neku vrstu nuklearne poruke - na primjer, testiranje nuklearnog oružja u pokušaju da zastraši Zapad.

"Ovo bi bila dramatična eskalacija sukoba", rekao je on u intervjuu. "Zato što je poenta u tome kakve je to strijele gospodinu Putinu ostavio da ispali ako Zapad i dalje nastavi, osim stvarne nuklearne upotrebe?"

Rusija nije izvršila probu nuklearnog oružja od 1990. godine, godinu prije pada Sovjetskog Saveza, a nuklearna eksplozija bi označila početak opasnije ere, rekao je Kuehn, upozoravajući da bi se Putin mogao osjećati slabim u svojim odgovorima na povećanje podrške NATO-a Ukrajini.

"Nuklearna testiranja bi bila nova. Ne bih to isključio, i to bi bilo u skladu s Rusijom koja razbija niz međunarodnih sigurnosnih aranžmana koje je potpisala tokom decenija tokom posljednjih nekoliko godina", rekao je on.

Gerhard Mangott, stručnjak za sigurnost na Univerzitetu u Innsbrucku u Austriji, rekao je u intervjuu da također misli da je moguće, iako po njegovom mišljenju nije vjerovatno, da bi odgovor Rusije mogao uključivati neki oblik nuklearnog signala.

"Rusi bi mogli izvršiti nuklearni test. Napravili su sve potrebne pripreme. Mogli bi eksplodirati taktičko nuklearno oružje negdje na istoku zemlje samo da pokažu da (oni) to misle kada kažu da će na kraju pribjeći nuklearnom oružju."

Ruski ambasador u UN-u Vasilij Nebenzia rekao je u petak Vijeću sigurnosti UN-a da će NATO "biti direktna strana u neprijateljstvima protiv nuklearne sile", ako dozvoli Ukrajini da koristi oružje većeg dometa protiv Rusije.
"Ne treba zaboraviti na ovo i razmišljati o posljedicama", rekao je.

Rusija, najveća svjetska nuklearna sila, također je u procesu revizije svoje nuklearne doktrine – okolnosti u kojima bi Moskva koristila nuklearno oružje. Putina pritišću uticajni spoljnopolitički jastrebovi da ga učine fleksibilnijim kako bi otvorio vrata za izvođenje ograničenog nuklearnog napada na zemlju NATO-a.

UZVRAT BRITANCIMA

U slučaju Britanije, Moskva će vjerovatno izjaviti da je London prešao iz hibridnog proxy rata s Rusijom na direktnu oružanu agresiju ako dozvoli Kijevu da ispaljuje projektile Storm Shadow na Rusiju, rekao je bivši savjetnik Kremlja Sergej Markov na platformi društvenih medija Telegram na petak.

Rusija će vjerovatno zatvoriti britansku ambasadu u Moskvi i svoju u Londonu, udariti na britanske bespilotne letjelice i ratne avione u blizini Rusije, na primjer iznad Crnog mora, i možda ispaliti rakete na ratne avione F-16 koji nose Storm Shadows u svojim bazama u Rumuniji i Poljskoj, predvidio je Markov.

Putin je ranije pokušavao i nije uspio povući crvene linije za Zapad, što je navelo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog - koji poziva Zapad da bude manje oprezan kada je u pitanju suočavanje s Moskvom - da odbaci njihovu važnost.

Ali najnovije Putinovo upozorenje o raketama dugog dometa se u Rusiji i van nje doživljava kao nešto na šta će morati da reaguje ako London ili Vašington dozvole da se njihove rakete koriste protiv Rusije.

Mangott sa Univerziteta u Insbruku rekao je da je način na koji je Putinovo upozorenje više puta prikazano na ruskoj državnoj televiziji stvorilo očekivanje koje će on morati da ispuni.

Dmitrij Peskov, Putinov portparol, rekao je na brifingu za novinare u petak da je Putinova poruka bila "izuzetno jasna i nedvosmislena".

Markov, bivši savjetnik Kremlja, rekao je da je "Rusija odlučila prekinuti" strategiju "kuhanja žabe na laganoj vatri", misleći na postepeno povećanje pomoći Zapada Ukrajini s ciljem da se ne izazove oštar ruski odgovor.

"Korak koji Zapad sada planira sljedeći, to je mali korak, ali prelazi crvenu liniju na koju ćemo zapravo biti prisiljeni odgovoriti. Smatrat ćemo da ste u ratu s nama."

Sergej Mironov, lider prokremljske političke stranke, rekao je u izjavi za štampu u petak: „Trenutak istine je došao za Zapad, da li želi rat punog razmera sa Rusijom“.

ESKALACIJA UKRAJINE

Osim zveckanja nuklearnom sabljom ili udara na britansku imovinu, predvidljiviji odgovori mogli bi uključivati pojačanje napada Rusije na ukrajinsku civilnu infrastrukturu, rekao je Kuehn.

Mangott je predvidio da će Kijev snositi najveći teret ruskog vojnog odgovora ako mu Zapad da traženo zeleno svjetlo, a ne očekuje ruski vojni napad na teritoriju NATO-a.

Druga opcija bi bila da Rusija eskalira "hibridne" akcije poput sabotaže u Evropi ili uplitanja u američku izbornu kampanju, rekao je Kuehn.

Mangott je rekao da je opasnost za Zapad to što ne zna gdje su zaista Putinove crvene linije.

"Dozvoliti Ukrajini da koristi zapadno oružje, uz pomoć zapadnih satelitskih snimaka (i) zapadnih vojnih savjetnika je nešto što veoma zadire u vitalne ruske interese", rekao je.

"Tako da mislim da griješe oni (ljudi) koji kažu 'Pa ništa se neće dogoditi, hajde da uradimo to'."