Naime, primijećeno je da su obrazovni programi opterećeni obaveznim nastavnim sadržajima što ostavlja malo vremena studentima za praćenje toga što je trenutno aktuelno na polju nauke. Vrlo često studenti ostaju uskraćeni za ovakve informacije, a finansijski nisu u mogućnosti pratiti dostupnu naučnu literaturu, poput časopisa sa visokim impakt faktorom (IF). Također, razmjena iskustva i širenje informacija i znanja je često marginalizovana čak i na liniji komunikacije između naučnika iz različitih, a srodnih naučnih oblasti i upravo su skupovi ovakve vrste način da se uspostavi komunikacija i razmotre mogućnosti interdisciplinarnog pristupa rješavanju nekog problema.
Život čine male genetičke stvari
Skup je otvorio prof.dr. Naris Pojskić, naučni savjetnik i direktor INGEBA. U pozdravnom govoru, Pojskić je sažeo bit odnosa genetike i našeg doba: „Kada sam ja studirao, genetika je bila jedna egzotična nauka, predmet koji smo morali položiti kako bi stekli diplomu, a danas je ona ušla u sve pore svakodnevnog života i ima veliki preduzetnički potencijal.“
I zaista, prije samo dvadesetak godina, primjena genetike je u našem regionu bila značajno ograničena, prije svega zbog nedostupnosti određenih tehnologija potrebnih za rad u eksperimentalnim uslovima. Ipak, sve do sekvencioniranja ljudskog genoma, koje se nije desilo tako davno, genetika i molekularna biologija su je bile nauke rezervirane samo za veoma napredne centre. Danas imamo kućne testove DNK, metode citogenetike, biohemije i molekularne biologije se koriste za dijagnostiku, u pravu, za vještačenja, u analizi ispravnosti hrane te niza drugih stvari koje su nam itekako važne i čine naš život.
Pokazati mladima šta se sve može raditi sa genetikom
Jedna od ideja vodilja organizacije ovog skupa bilo je i to da se studentima pokaže kako se zanimljive stvari u prirodnim naukama ne dešavaju samo izvan granica BiH te da postoji mogućnost da mladi imaju karijeru i ovdje.
„Svjesni činjenice da mladi ne mogu čuti o nekim drugim perspektivama i steći uvid u stvarni smisao interdisciplinarnosti, saradnje struka, odlučili smo da organizujemo ovakav skup“, govori dr. Anja Haverić, naučna saradnica na INGEB i jedan od glavnih „krivaca“ što se nešto ovako dogodilo.
Kod nas još uvijek kao da postoji jedan jaz između teoretskog znanja i njegove primjene, između „posjedovanja diplome“ i toga šta se sa tom diplomom može uraditi. Viđamo sve više i više IT startup-ova, jer se dosta radilo na promociji informacionih tehnologija i mladima je jasno pokazano kako sa znanjima ove oblasti mogu imati i zanimljiv i relativno dobro plaćen posao ili čak započeti biznis. U tom smislu treba naročito izdvojiti i inicijativu IT girls koja je učinila jedan gigantski korak u promociji informacionih tehnologija djevojkama.
Ipak, takve inicijative na planu promocije biotehnologije i potencijala biotehnoloških start-upova, potencijala dobro ispoliranih poslovnih ideja iz oblasti biotehnologija rijetkost su čak i u regionu. U BiH skup „Genetika mladima“ je praktično prvi korak promocije genetike i tehnologija koje se vezuju za genetiku kao privredni potencijala.
Jedan dio skupa je bio posvećen upravo translaciji znanja iz oblasti genetike u medicinu i zdravstvo, odnosno o procesu kada bazične nauke i njihove grane daju stečena znanja primijenjenim naukama. Tada znanje postaje „živo“ jer se počinje primjenjivati za poboljšanje svakodnevnog života. Upravo je drastičan primjer takve tehnologije i CRISPR-Cas9 tehnologija editovanja gena, koja je počela kao otkriće jedne vrste odbrambenog sistema bakterija, pa je našla potencijalnu primjenu u terapijama budućnosti.
Međutim, nije potrebno da otkrijete jednu takvu metodu da biste uradili nešto veliko za poboljšanje svakodnevnog života: često je unapređenje neke dijagnostičke metode ili prelazak sa vrlo bolne i invazivne metode na neinvazivnu dijagnostičku metodu sasvim dovoljno.
„Glavni cilj ovog skupa bilo je motivirati i inspirirati mlade ljude za samostalnu istraživačku aktivnost i preduzetništvo te osnažiti vezu između nauke i preduzetništva“, naglasila je dr. Lejla Pojskić, naučna savjetnica pri INGEB.
Zainteresirani studenti
Na skupu je učestvovalo oko 40 studenata, a sam sastav, kako nam je rekla dr. Haverić, bio je vrlo šarolik – od studenata biologije do studenata farmacije, poljoprivrede i sličnih fakulteta.
Jedna od učesnica je bila i Adna Hrustemović, studentica druge godine prvog ciklusa na Odsjeku za biologiju pri Prirodno-matematičkom fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Za skup je, kao i većina drugih prisutnih učesnika, saznala preko FB stranice Instituta za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju.
„Za ovaj skup sam se prijavila jer smatram da će mi dosta pomoći u sticanju novih znanja i upoznavanju novih ljudi ljudi koje također zanima ova naučna oblast“, govori ona.
Jedna od zanimljivih stvari na skupu bila je i obilazak laboratorija INGEB-a, gdje su studenti, pod vođstvom uposlenika ove institucije mogli čuti ponešto o tehnologijama koje ne izučavaju na studiju ili ih se samo ovlaš dotaknu. Za mnoge je ove bio veoma uzbudljiv posjet prostorijama u koje se inače ne ulazi, sa neobičnim aparatima koji su, uz spretne i iskusne ruke znalca, krucijalni za uspjeh eksperimenta i analize.
Također, na skupu su bili predstavljeni aktuelni projekti INGEB-a i određene metode poput barkodinga u prikupljanju podataka o genetičkom biodiverzitetu, vrijednosti RNK markera u dijagnostici, komplementarnih metoda u analizi genske ekspresije i metodama detekcije ćelijske smrti u tumorskim ćelijskim linijama.
Ovaj skup je podržalo Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo.
