Sam Houston jedna je od najznacajnijih licnosti u americkoj povijesti. Bio je guverner dviju drzava, ostavio traga i na nacionalnoj sceni, a ipak mu je ime zauvijek vezano za Texas, drzavu u cijem je stvaranju on i pomogao. Ove godine, povjesnicari isticu njegovu povezanost sa dvije godisnjice: stjecanje nezavisnosti Texasa, prije 175 godina, i Gradjanski rat, koji je poceo 1861. godine. O Big Samu, kako su zvali dvometrasa Houstona, i neizbrisivom tragu koji je on ostavio na Texas, u prilogu Grega Flakusa.
Big Sam se jos uvijek nadvisuje nad drzavom koju je volio. Njegov kip u Huntsvilleu visi je od 20 metara i smatraju ga najvecim kipom jednog americkog junaka. Nekoliko kilometara dalje, u Sam Houston Memorial Museum, cuvaju se njegovi osobni predmeti i slavi i velica njegovo nasljedje. Direktor Patrick Nolan kaze da su Houstonova postignuca impresivna: "U nasoj povijesti, on je jedini koji je bio predsjednik jedne nezavisne zemlje, jedini koji je bio guverner dviju saveznih drzava, Tennesseeja i Texasa, americki senator iz Texasa, zapovjedajuci general u jednom vrlo uspjesnom ratu."
Do 1832., kad se prikljucio americkim naseljenicima na podrucju danasnjeg Texasa, tada sjeveroistocnom teritoriju Meksika, Sam Houston pretrpio je niz politickih i osobnih gubitaka. Dolazak u Texas oznacio je za njega novi pocetak. "Ideja je u njemu vec postojala, kako okrenuti novu stranicu u zivotu, zapoceti novu karijeru, Texas je za to bio prava prilika" - kaže Nolan.
U bitci kod San Jacinta, Houston je teksaske pobunjenike poveo protiv puno brojnije i jace meksicke vojske i izvojevao pobjedu s njima, u travnju 1836. godine. U nedavnoj rekonstrukciji bitke, istocno od grada koji nosi njegovo ime, Houston je opet bio junak dana. Pa ipak, 1861. godine, Houston je bio primoran napustiti guvernersku palacu u Austinu i povuci se na svoju farmu, u Huntsvilleu. Covjek koji se borio da Texas bude pripojen Sjedinjenim Drzavama odbio je potpisati prisegu konfederaciji juznih drzava, kaze Nolan: "Odbio je i povukao se. Zapravo, nije se ni povukao, bio je najuren prije davanja ostavke."
Gradjanski je rat jos uvijek bjesnio kad je Houston umro u svojem domu u Huntsvilleu, u srpnju 1863. godine. U mjestu Conroe, nedaleko Hunstvillea, biograf James Haley posjetio je novi park sa trinaest zastava vezanih za povijest Texasa. Haley kaze da su mnogi Juznjaci zamjerali Houstonu jer iako je sam drzao robove placao im je za ekstra poslove i protivio se sirenju robovlasnistva: "Svake godine krenuo bi uz rijeku Ohio do Pennsylvanije i dalje do New Yorka i gore, do drzava Nove Engleske i drzao govore. Tu je lezala njegova politicka snaga jer na Jugu nije bio popularan, zbog svog stava protiv robovlasnistva."
Houston je jos 1854. govorio o izbijanju gradjanskog rata u Americi; njegova su predvidjanja bila tocna: "Jug ce nestati, mislim da je tako rekao, nestati u moru dima i rusevina, bit ce to kraj Juga kakav znamo, a onda ce Sjever misliti da je odnio veliku pobjedu, ali Sjever ce to" - rekao je Houston - "skupo platiti, atentatom."
Tjedan dana nakon predaje vojske Juga, 1. travnja 1865. godine, predsjednik Abraham Lincoln je bio ubijen u atentatu.
Haley kaze da je Houston, prije svoje smrti, pustio na slobodu sve svoje robove, a novac koji im je davao za njihov rad pomogao je nekima da steknu obrazovanje i osnuju vlastite uspjesne biznise. Houston je takodjer stao u obranu prava hispanika i Indijanaca, s kojim je zivio neko vrijeme.
Sam Houston nastavlja inspirirati druge, njegovo je nasljedje u Texasu i dalje cvrsto prisutno.