Milioni ljudi suočavaju se s glađu, a procjenjuje se da je milion djece u opasnosti da umre od teške akutne pothranjenosti.
Fond će biti osnovan u sklopu Islamske razvojne banke kako bi se usmjerila pomoć Afganistancima u koordinaciji s drugim međunarodnim partnerima, stoji u završnoj izjavi članova na sastanku u Pakistanu. Konferencija je uključila izaslanike iz Sjedinjenih Država, Kine, Rusije, Europske unije i Ujedinjenih naroda.
Konferencija predstavlja najveći međunarodni skup o pomoći Afganistanu otkako su talibani preuzeli vlast od vlade koju podržava Zapad u avgustu nakon što su strane trupe predvođene SAD-om napustile nakon 20 godina.
Ranije je talibanski vršitelj dužnosti ministra vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi uvjeravao skup OIC-a da će njihova vlada učiniti više na poboljšanju nacionalne političke uključenosti i promicanju ljudskih prava, uključujući prava žena. Talibani su pustili tekst Muttaqijevog govora na sjednici iza zatvorenih vrata.
“Spremni smo, kao član jedne obitelji, saslušati i prihvatiti sve zahtjeve, brige i savjete islamskih zemalja u vezi s Afganistanom koji mogu dovesti do ispravnog i pravednog plana puta i izvući nas iz trenutne krize”, rekao je Muttaqi.
“Ljudska prava, ženska prava i sudjelovanje svih sposobnih Afganistanaca iz raznih regija smatramo svojom dužnošću. Napravili smo mnogo u tom pogledu i nastavit ćemo poduzimati daljnje korake”, dodao je.
Glavni talibanski diplomat obnovio je protuteroristička jamstva svoje vlade, rekavši da nikome neće biti dopušteno koristiti afganistansko tlo protiv bilo koje zemlje.
Washington i zapadni saveznici blokirali su talibanima pristup afganistanskoj imovini od oko 9,5 milijardi dolara, koja se većinom drži u američkim Federalnim rezervama, nametnuli su finansijske sankcije i zaustavili nehumanitarnu pomoć ratom razorene zemlje koja je uglavnom ovisi o inozemnoj pomoći.
Muttaqi je ponovno zatražio odmrzavanje imovine i uklanjanje sankcija, rekavši da su one “dovele do toga da su zdravstvo, obrazovanje i socijalne usluge na rubu; sve je to samo naštetilo široj javnosti."
SAD i druge zemlje navode zabrinutost zbog terorizma i slabljenja ljudskih prava, posebno prava žena. Ta zabrinutost dijelom proizlazi iz prethodnog talibanskog režima od 1996. do 2001., kada je djevojkama bilo onemogućeno školovanje, a ženama da napuštaju dom osim u pratnji bliskog muškog rođaka.
Talibanski čelnici više puta su obećavali da njihova nova administracija neće vratiti oštru politiku njihove prethodne vladavine. Međutim, većini afganistanskih djevojaka diljem zemlje još uvijek nije dopušten povratak u školu, a većini državnih službenica zabranjeno je ponovno obavljanje svojih profesionalnih dužnosti.
Islamistička skupina još nije uključila ženu u vladu otkako je objavila svoju vladu u septembru.
Pakistanski premijer Imran Khan, otvarajući summit OIC-a, upozorio je da bi se humanitarna katastrofa koja se odvija u Afganistanu mogla pretvoriti u "najveću krizu koju je stvorio čovjek" ako svijet hitno ne poduzme korektivne korake. Pozvao je SAD da bezuvjetno ukinu sankcije Kabulu i odmrznu imovinu u korist olakšavanja humanitarne pomoći Afganistanima.
“Razgovaram posebno sa Sjedinjenim Državama; moraju odvojiti talibansku vladu od 40 milijuna afganistanskih građana čak i ako su u sukobu s talibanima 20 godina”, rekao je pakistanski čelnik. “Ali ovo je pitanje naroda Afganistana, 40 milijuna ljudskih bića.”
“Ukoliko se odmah ne poduzmu mjere, Afganistan ide u haos. … Ali haos nikome ne odgovara. To svakako ne odgovara Sjedinjenim Državama”, rekao je Khan. Dodao je da će haos koristiti transnacionalnim teroristima povezanim s Islamskom državom i značiti da će više izbjeglica krenuti prema Pakistanu, koji već ima 3 miliona afganistanskih izbjeglica.
Zamrznuta imovina i nagla obustava pomoći navodno su pogoršali afganistanske ekonomske potrese i povećale humanitarne potrebe u zemlji u kojoj dužnosnici UN-a kažu da se 23 miliona ljudi već suočava s glađu zbog godina rata, teške suše i visoke razine siromaštva.
"Zajedno osjećamo da moramo otključati financijske i bankarske kanale jer ekonomija ne može funkcionirati i ljudima se ne može pomoći bez bankarskih usluga", rekao je pakistanski ministar vanjskih poslova Shah Mehmood Qureshi novinarima zajedno s glavnim tajnikom OIC-a Hisseinom Brahimom Tahom nakon sastanka .
Na summitu je nazočio američki posebni predstavnik za Afganistan Thomas West.
"Današnja produktivna sjednica OIC-a s važnim ishodima - ne samo stvaranje humanitarnog fonda i imenovanje posebnog izaslanika OIC-a", napisao je West na Twitteru. "SAD toplo pozdravljaju ulogu i doprinos OIC-a."
Posebni izaslanik ima zadatak pratiti provedbu rezolucije OIC-a usvojene na nedjeljnom sastanku, posebno u vezi s koordinacijom napora za opskrbu humanitarnom pomoći afganistanskom narodu.
On je to opisao kao "pravovremenu i važnu inicijativu" u tvitu nakon što je sletio u Islamabad u subotu.
"Dok nastavljamo s jasnom diplomacijom s talibanima - o ljudskim pravima, terorizmu i pristupu obrazovanju, među mnogim drugim pitanjima - afganistanski narod ostat će u središtu naših razmatranja", napisao je West u subotu.
Qureshi je opisao govor američkog izaslanika na nedjeljnoj sjednici OIC-a iza zatvorenih vrata kao pun nade u smislu olakšavanja hitne pomoći Afganistanima.
West je rekao da ima jasan mandat od svog šefa, državnog tajnika Antonyja Blinkena, da surađuje s talibanima i da se susreo s talibanskom delegacijom na marginama ovdje, rekao je Qureshi. “Siguran sam da su oni (talibani) bili osjetljivi na očekivanja međunarodne zajednice.”
Pakistanski glavni diplomat citirao je riječi Westa koji je rekao da su SAD odlučile ne uvjetovati humanitarnu pomoć.
"Također je rekao, a to je vrlo nada, da postoji iznos neiskorišten s međunarodnim financijskim institucijama u iznosu od 1,2 milijarde dolara i sada mogu pronaći mehanizme za korištenje tog iznosa", dodao je Qureshi.
Sankcije i nedostatak diplomatskog priznanja talibanske vlade u Kabulu poremetili su afganistanski bankarski sustav, potkopavajući isporuku hitno potrebne humanitarne pomoći onima kojima je hitno potrebna. Diplomati priznaju da se suočavaju s delikatnim zadatkom usmjeravanja pomoći krizom pogođenom afganistanskom gospodarstvu, a da pritom ne podupiru tvrdokorne islamiste.
Šef humanitarne službe UN-a Martin Griffiths ponovio je tu zabrinutost dok je govorio na nedjeljnoj konferenciji u Pakistanu.
"Afganistansko gospodarstvo sada je u slobodnom padu i ako ne budemo djelovali odlučno i sa saosjećanjem, bojim se da će ovaj pad s njim povući cijelo stanovništvo", upozorio je Griffiths.
Griffiths je rekao da su zdravstvene ustanove prepune pothranjene djece, oko 70% učitelja nije plaćeno i da milioni afganistanske djece ne pohađaju školu, napominjući da cijene ključnih proizvoda i dalje rastu.
Cijena pšenice i goriva porasla je za oko 40 posto, a hrana sada čini više od 80 posto prosječne potrošnje kućanstva.
Griffiths je naglasio važnost "nastavka konstruktivnog angažmana" s talibanskom vladom "u procesu smislenog dijaloga kako bi se razjasnilo što očekujemo jedni od drugih".
