Izdvojeno
Murphy u Banjaluci: Brinu me postupci o paralelnim institucijama
Američki ambasador u BiH Michael Murphy je tokom posjete Banjaluci rekao da ga brinu postupci i izjave predstavnika vlasti o povlačenju iz državnog nivoa vlasti i uspostavljanja paralelnih institucija u entitetu RS.
"SAD podržavaju teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karakter BiH. Ono što je potrebno državi su funkcionalne, efikasne i odgovorne državne institucije u kojima lideri i predstavnici svih strana rade u duhu saradnje i prijateljstva", rekao je Murphy na konferenciji za novinare ispred američkog kutka u Banjaluci.
"Isto tako, želimo da vidimo funkcionalne, efikasne i odgovorne entitete koji će svojim građanima omogućiti demokratsku i prosperitetnu budućnost kakvu zaslužuju. Ni SAD, ni ja nismo ovdje kako bi smo ukidali RS i bio sam veoma jasan u vezi toga, za razliku od onoga što sam čuo da pojedini ljudi govore. Isto tako, sam izrazio zabrinutost zbog izjava i postupaka pojedinih predstavnika vlasti koji su ovdje preduzimali u posljednje vrijeme. Konkretno mislim na odluke o povlačenju iz rada državnih institucija kao i uspostavljanju paralelnih institucija u RS. Nismo presretni zbog usvajanja Zakona o državnoj imovini što se kosi sa Ustavom BiH i Dejtonskim sporazumom", rekao je Murphy.
Američki ambasador je odgovarajući na novinarsko pitanje o mogućim, budućim, potezima Ambasade SAD-a u BiH saopštio da postoji niz sredstava "koja će ako bude potrebno koristiti" ne precizirajući konkretno na šta misli.
Murphy je izrazio očekivanja da će se pitanje državne imovine rješavati u okviru državnih institucija uključujući sve zainteresovane strane.
"Ukoliko je imovina potrebna državi za obavljanje funkcija, država zadržava tu imovinu, a ako to nije slučaj imovina prelazi na etntitet, kanton i opštine", rekao je on.
Osvrćući se na pitanje da li je Rusija i dalje članica Savjeta za provođenje mira u BiH (PIC), Murphy je odgovorio da ova zemlja više ne učestvuje na sastancima ambasadora i na Upravnom odboru PIC-a, da nije platila članarinu za OHR te da na osnovu toga pretpostavlja da je Rusija odlučila da napusti Savjet za implementaciju mira.
See all News Updates of the Day
Bidenova administracija izdvaja 106 miliona dolara za reforme na Balkanu
U prijedlogu budžeta State Departmenta i za fiskalnu 2023. godinu u dijelu u kome se predviđa pomoć za inostrane operacije, za Zapadni Balkan planirano je 106, 2 miliona dolara.
Kako se navodi u zvaničnom dokumentu State Departmenta, predviđena je američka pomoć za Kosovo, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Crnu Goru za podršku ulasku u EU i reforme koje se u skladu tim moraju sprovesti, kao i za napore da se suprotstavi ruskom i kineskom uticaju i dezinformacijama, sa posebnim naglaskom na jačanju vladavine prava i tranparentnosti u vladi, borbi protiv korupcije, osnaživanju građanskog aktivizma i obezbeđivanju dinamičnog nezavisnog medijskog sektora.
"Predviđeni programi bi uključili i jačali lokalne vlasti i omladinu da se podstakne ekonomski rast, zaustavi odliv mozgova i promoviše pomirenje među različitim etničkim zajednicama", navodi se u prijedlogu budžeta.
Program bi ojačao odgovornost vlade kroz fiskalnu transparentnost i dao mogućnost građanima da motivišu predstavnike da budu odgovorni prema građanskom društvu.
Kako se navodi u prijedlogu budžeta, finansiranje bi promovisalo da privatni sektor vodi ekonomski rast, energetsku sigurnost i čistu energiju, cyber bezbjednost, stabilan finansijski i regulatorni ambijent za investicije, i podržalo dijalog pod pokroviteljstvom EU o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije.
Ove investicije bi stimulisale ekonomski oporavak od Covida 19, navodi se u prijedlogu budžeta State Departmenta u dijelu o stranim operacijama. Taj budžet predložio je američki predsjednik Joe Biden, a njegovim dijelovima se raspravlja pred odborima Senata i Predstavničkog doma.
U programu za Evropu i Evroaziju, predviđeno je 108,7 miliona dolara. Američka pomoć bi podržala partnere da se suprotstave ruskim dezinformacijama i pruže otpor pojačanoj ruskoj agresiji, protiv demokratije, ljudskih prava, svjetskog poretka, vladavine prava i miroljubive koegzistencije.
"Američka pomoć bi podržala programe koji diversifikuju izvore zelene energije i smanjuju zavisnost od ruske energije, promovišu stabilnost demokratije i da pomognu da se smanji pritisak na evropske vlade i lokalne zajednice koje pomažu izbjegle od ruske ničim izazvane, neopravdane i već isplanirane dalje invazije na Ukrajinu. Podrška inicijativama za borbu potiv korupcije , promovisanje regionalne saradnje i ekonomskih integracija, pogotovo na Zapadnom Balkanu, podrška prekograničnim energetskim povezivanjima, promovisanje razvoja građanskog društva, jačanje profesionalnog istraživačkog novinarstva pogotovo kroz regionalne novinarkse mreže", navodi se u prijedlogu budžeta u programu za Evropu i Evroaziju.
Narodna skupština RS prihvatila kriminalizaciju klevete uprkos kritikama
Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske usvojili su četvrtak izmjene krivičnog zakona prema kojima je kriminalizovana kleveta, neprihvatajući domaće i strane kritike.
Ovim zakonom, kleveta postaje krivično djelo i odluka o pokretanju postupka predata je ruke tužilaca. Zaprijećene su visoke novčane kazne, i sežu do 120.000 KM.
Tokom rasprave u Narodnoj skupštini ove sedmice, poslanici koji se protive kriminalizaciji klevete rekli su „svjesni smo da živimo u društvu gdje nemamo pravnu sigurnost i gdje ne možemo poći od toga da će za sve ljude važiti ista prava” i da je pravi cilj zastrašivanje javnosti.
„ (...) Mi stalno zaboravljamo da smo upravo mi političari oni koji smo najviše zastupljeni javnom prostoru i da je kleveta, uvreda i sav neprimjeren i jezik i izražavanje i komunkacija, da sve to potiče upravo od nas”, rekla je poslanica Mirna Savić-Banjac.
Oni koji brane kriminalizaciju klevete kažu da su izmjene krivičnog zakona predložene zbog zaštite ugleda, ličnog i porodičnog života, i da je cilj prevencija, nikako cenzura.
Zakonske izmjene Krivičnog zakona RS sada treba da potvrdi Vijeće naroda RS.
Kleveta u Bosni i Hercegovini je izuzeta iz krivčnih zakona prije dvadesetak godina. Nakon toga, oštećeni je mogao u građansko parničnom postupku podnijeti tužbu za klevetu pred nadležnim sudom i tražiti obeštećenje zbog štete.
Kriminalizaciju klevete je Republici Srpskoj je predložila Vlada. Entitetski predsjednik Milorad Dodik, čija stranka sa kaolicionim partnerima ima većinu u donošenju odluka, ranije je, braneći kriminalizaciju klevete, novinarima poručio: „Ja očekujem da vi to podržite. Sve strahove koje ima medijska zajednica i mediji, mi ćemo eliminisati. Objasnićemo. Ovo treba da bude naša zajednička priča.”
Vlasti u Republici Srpskoj, očekivano, oglušile su se na novinarske i međunarodne kritike nakon najave da kriminaliziraju klevetu.
„Pisanje vijesti biće nemoguća misija, istraživačko novinarstvo više neće postojati, i svaki građanin će to osjetiti na svojoj koži”, rekao je Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka, tokom novinarskog protesta u Banja Luci održanog 14. marta.
Američka ambasada u BiH je navela 10. marta da bi se kriminalizacijom klevete i najavljenim zakonom o stranim agentima drastično narušila prava i slobode ljudi u Republici Srpskoj.
„Predloženi zakoni stigmatizirali bi i ušutkali nezavisne glasove u Republici Srpskoj koji žele izgraditi demokratsku i prosperitetnu budućnost za njene stanovnike”, stoji u saopštenju Ambasade Sjedinjenih Američkih Država.
Posljednjih dana je napeta atmosfera u Banja Luci, dok se nižu incidenti. Prvo je Dodik novinare nazvao „spodobama”, dan poslije su dvojici novinara izgrebani automobili, dok su proteklog vikenda napadnuti LGBT aktivisti i novinari tokom privatnog skupa.
Bh. povorka ponosa najavila je krivične prijave protiv Dodika i gradonačelnika Banja Luke Draška Stanivukovića zbog, kako kažu, huškanja na LGBT populaciju.
Građani New Yorka o mogućoj optužnici protiv Trumpa
U New Yorku u blizini Trumpovog nebodera, Glas Amerike je upitao prolaznike za njihova mišljenja o mogućem podizanju optužnice i suđenju Trumpu u vezi sa novčanim isplatama porno zvijezdi Stormy Daniels.
Colorado Springs - grad koji je prepolovio broj beskućnika
Većina gradova širom svijeta ima populaciju beskućnika. U nekim gradovima živjeti na ulici je nelegalno, dok neki drugi gradovi dozvoljavaju podizanje šatorskih naselja za tu populaciju. Novinarka Glasa Amerike Caroline Presutti nas vodi u američki grad koji je smanjio broj beskućnika za pola.
- Steve Herman
SAD : Kina bi trebala pritisnuti Rusiju da okonča rat u Ukrajini
Američki zvaničnici reagovali na zajedničku izjavu Kine i Rusije o ruskom ratu protiv Ukrajine. Saopćenje je izdato u utorak u Moskvi, gdje je kineski predsjednik Xi Jinping održao dvodnevne razgovore sa svojim domaćinom, ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby u utorak je rekao da nema ničega iz razgovora i dogovora između kineskih i ruskih lidera što daje nadu da će se rat u Ukrajini uskoro završiti.
„Ako Kina želi da igra konstruktivnu ulogu ovdje u ovom sukobu, onda bi trebalo da pritisne Rusiju da povuče svoje trupe iz Ukrajine i ukrajinske suverene teritorije”, rekao je Kirbi. „Oni bi trebali pozvati predsjednika Putina da prestane bombardirati gradove, bolnice i škole, zaustaviti ratne zločine i zvjerstva i okončati rat danas.”
Kirby je dodao da, iako se Kina ne bi trebala smatrati neutralnom stranom, Sjedinjene Države nisu vidjele nikakve naznake da su Kinezi spremni da Rusima daju smrtonosno oružje.
