Linkovi

Teme

Moguća je „generacijska katastrofa“, jer pandemija stvara krizu obrazovanja

Foxton Harding, left and Adison Pucci, both 12, who attend Northshore Middle School, which has moved to online schooling for two weeks due to coronavirus concerns, work on school assignments at their home in Bothell, Washington, March 11, 2020.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres kaže da u trenutku dok su škole primorane da zatvore svoja vrata zbog pandemije koronavirusa, svijet se suočava sa „generacijskom katastrofom“.

Guterres je to komentarisao u utorak tokom video-brifinga za pokretanje nove kampanje Ujedinjenih nacija pod nazivom "Spasimo našu budućnost", čiji je cilj obnova i jačanje formalnog obrazovanja u post-pandemijskom svijetu.

Šef ovog svjetskog tijela rekao je da od sredine jula više od milijardu djece, u najmanje 160 zemalja, propušta formalnu edukaciju, dok je najmanje 40 miliona djece propustilo predškolski odgoj.

United Nations Secretary-General Antonio Guterres.
United Nations Secretary-General Antonio Guterres.

Guterres je rekao da su studenti s invaliditetom, pripadnici manjina ili ugroženih zajednica, kao i izbjeglice i raseljena lica, među onima koji su u najvećem riziku da budu ostavljeni po strani.

Generalni sekretar je napomenuo da je svijet i prije pandemije bio u „krizi učenja“, sa 250 miliona djece širom svijeta izvan škole.

"Sada se suočavamo s generacijskom katastrofom koja bi mogla dovesti do neopisivog gubitka ljudskog potencijala, narušiti decenije napretka i pogoršati ukorijenjene nejednakosti", rekao je on.

Guterres je rekao da povratak učenika u učionice "mora biti glavni prioritet" nakon što pandemija bude stavljena pod kontrolu. Takođe je pozvao na veća ulaganja u obrazovanje, uključujući ulaganja u „digitalnu pismenost i infrastrukturu“.

FFairfax County Public School buses are lined up at a maintenance facility in Lorton, Va., Friday, July 24, 2020.
FFairfax County Public School buses are lined up at a maintenance facility in Lorton, Va., Friday, July 24, 2020.

Šef UN-a je takođe rekao da inicijative za obrazovanje moraju biti usmjerene prema onima koji su pod najvećim rizikom da budu ostavljeni.

Sa brojem potvrđenih slučajeva širom svijeta, koji kako izvještava Johns Hopkins Coronavirus Resource Center, prelazi 18,2 miliona - a broj smrtnih slučajeva približio se cifri od 700 hiljada - direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) upozorio je da možda nikada neće postojati "srebrni metak" za zaustavljanje širenja korona virusa.

Students wear face masks as a preventive measure against the spread of the COVID-19 coronavirus in their classroom at the Jean Benoit College in Yaoundé, Cameroon, on June 1, 2020.
Students wear face masks as a preventive measure against the spread of the COVID-19 coronavirus in their classroom at the Jean Benoit College in Yaoundé, Cameroon, on June 1, 2020.

Generalni direktor WHO, Tedros Adhanom rekao je novinarima u ponedjeljak da iako je jedan broj vakcina sada u završnoj fazi ispitivanja, sve zemlje i pojedinci trebaju primijeniti strategiju „uradi sve“ - popis testiranja, traženje kontakta, socijalno distanciranje i nošenje maski - kao neke od potrebnih stvari koje se moraju nastaviti raditi kako bi se zaustavilo širenje virusa.

Australija naređuje da se neesencijalni biznisi u Melbournu, njenom drugom najvećem gradu, zatvaraju na šest sedmica počevši od srijede, dok vlasti pokušavaju kontrolisati epidemiju koja bilježi nove slučajeve u skoro svim državama.

People line up to enter a supermarket hours before a citywide curfew is introduced in Melbourne, Sunday, Aug 2, 2020.
People line up to enter a supermarket hours before a citywide curfew is introduced in Melbourne, Sunday, Aug 2, 2020.

Zdravstveni zvaničnici izvijestili su u ponedjeljak o 429 novih infekcija i 13 smrtnih slučajeva u državi Victoria, što uključuje i Melbourne. Premijer države Victoria, Daniel Andrews, u nedjelju je proglasio Melbourne katastrofom COVID-19.

Pored zatvaranja većine trgovina, ostale djelatnosti poput građevinarstva i proizvodnje mesa moraće ograničiti svoje poslovanje od petka.

Premijer države Victoria, Daniel Andrews rekao je u utorak da će ove sedmice dodatnih 500 pripadnika vojske biti raspoređeno u državi kako bi pomogli lokalnim vlastima da izvrše nove naredbe o boravku kod kuće, uključujući i strogi policijski sat do zore.

Andrews je, takođe, rekao da će svi oni koji budu uhvaćeni u kršenju naredbi biti suočeni sa kaznom većom od 3.500 dolara.

Australijski premijer Scott Morrison rekao je u ponedjeljak da će radnici u Viktoriji koji nemaju plaćeno bolovanje, a moraju biti u izolaciji, ostvariti pravo na dobijanje iznosa u visini od 1000 dolara.

U SAD-u, koje bilježe oko četvrtinu od ukupno potvrđenih slučajeva koronavirusa u svijetu, u ponedjeljak su ponovno propali pregovori između Bijele kuće i kongresmena demokrata u cilju postizanja dogovora o novom paketu pomoći koji bi uključivao federalni novac za pomoć milionima ljudi koji su nezaposleni.

Mnogi Amerikanci su tokom pandemije izgubili posao, zbog restrikcija tokom zatvaranja i novih potrošačkih navika, koje su jako naštitile ekonomiji. Prethodni krug federalne pomoći koji je podrazumijevao 600 dolara nezaposlenim istekao je prošle sedmice.

Razgovori dolaze u trenutku kada se Sjedinjene Države suočavaju sa kontinuiranim rastom novih slučajeva od juna, što je natjeralo čelnike nekih država da vrate ograničenja koja su prethodno ukinuli, kada su se nadali da će vratiti ekonomske aktivnosti bez ponovnog širenja virusa.

Donald Trump
Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump rekao je novinarima u ponedjeljak da politika "trajnog zatvaranja" nije "održiv put naprijed" u borbi protiv pandemije koronavirusa. Napomenuo je da su druge zemlje zabilježile ponovni rast u slučajevima nakon gašenja.

Predsjednik se nešto ranije u ponedjeljak obrušio na dr. Deborah Birx, koordinatoricu za reagovanje na koronavirusa u Bijeloj kući, koja je rekla da su SAD ušle u "novu fazu" pandemije u intervjuu koji je dan ranije dala američkoj kablovskoj novinskoj mreži, CNN. Trump je rekao da su komentari dr. Birx da se koronavirus nekontrolisano širi trebali da umire predsjednicu Predstavničkog doma Nancy Pelosi, koja je kritikovala način na koji se administracija nosi sa krizom. Predsjednik je twitnuo da je Birx „zagrizla mamac“ i nazvao je „patetičnom“.

Dr. Anthony Fauci, director of the National Institute for Allergy and Infectious Diseases, adjusts his face mask during a House Subcommittee on the Coronavirus crisis hearing, Friday, July 31, 2020 on Capitol Hill in Washington.
Dr. Anthony Fauci, director of the National Institute for Allergy and Infectious Diseases, adjusts his face mask during a House Subcommittee on the Coronavirus crisis hearing, Friday, July 31, 2020 on Capitol Hill in Washington.

Dr. Anthony Fauci, najbolji nacionalni stručnjak za zarazne bolesti i član radne grupe za borbu protiv koronavirusa, zajedno s Birx, podržao je njenu opservaciju u ponedjeljak.

Fauci je rekao da se Birx osvrnula na "širenje u zajednici", što znači da se virus širi nasumično, umjesto da se koncentriše na jednom mjestu.

"Kada imate širenje u zajednici, mnogo je teže to obuhvatiti i kontrolisati", rekao je dr. Fauci.

See all News Updates of the Day

Srbija dala državljanstvo odbjeglom Mirku Vrućiniću pred izricanje presude za ratne zločine u BiH

Mirko Vrućinić (desno) sa advokatom. (Foto: BIRN BiH)

Srbija je Mirku Vrućiniću dala državljanstvo dva mjeseca prije nego je pobjegao iz Bosne i Hercegovine gdje mu se završavalo petogodišnje suđenje za ratne zločine u Sanskom Mostu, što je prema mišljenju svjedoka iz ovog postupka ponižavajuće za žrtve i ujedno obmana njih i pravosuđa.

Kako je potvrđeno iz Državnog suda za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), Vrućinić je u evidenciju državljana Srbije upisan u septembru 2020. na osnovu rješenja Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Srbije iz juna te godine.

Posljednjeg dana mjeseca augusta 2020. Vrućinić se nije pojavio pred Sudom BiH gdje je njegova Odbrana nakon petogodišnjeg postupka trebala iznijeti završne riječi, poručivši po advokatu Branku Gudalu da je otišao u Srbiju zbog nepoštenog suđenja.

Nakon što je Sud obaviješten o njegovom odlasku u Srbiju, utvrđeno je da je 30. augusta u 13:25 sati prešao granični prelaz “Rača”.

Vrućiniću, nekadašnjem načelniku Stanice javne bezbjednosti i članu Kriznog štaba u Sanskom Mostu, sudilo se za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu u sklopu kojeg su vršena ubistva, prisilna preseljenja, protivzakonita zatvaranja i prisilni nestanci. Suđenje mu je počelo 22. aprila 2015. godine.

Tužiteljica Eldina Biuk je na ročištu 31. augusta prošle godine navela da je Tužilaštvo BiH više puta od Srbije i putem Interpola tražilo informaciju o dvojnom državljanstvu i da li je Vrućinić podnio zahtjev za srbijansko državljanstvo, ali da iz te države nisu htjeli odgovoriti.

Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH, kaže da je ova institucija u više navrata, u skladu sa Memorandumom o saradnji, slala upit Tužilaštvu za ratne zločine Srbije o državljanstvu i prebivalištu optuženog na području ove države.

"Pomoć smo tražili i putem Interpola. Pomoć i koordinaciju u novembru 2020. godine pružio je Ured tužitelja u Den Haagu, te smo od Tužilaštva za ratne zločine Srbije dobili odgovor da ima državljanstvo Srbije i prijavljeno prebivalište na području te države", naveo je Grubešić u pisanom odgovoru.

Sud BiH je 4. aprila 2021. dobio odgovor od Ministarstva pravde Srbije po zamolnici poslanoj gotovo pet mjeseci ranije u kojoj je pitano da li Vrućinić ima državljanstvo te države.

BIRN je podatke o državljanstvu Vrućinića pokušao da dobije u dva navrata tokom nekoliko mjeseci od MUP-a, ali su zahtjevi odbijeni.

"Budući da postupak u BiH nije okončan, a pošto se ne vodi u Srbiji, ne možemo znati da li su sva njegova prava poštovana, a naročito pravo na fer i pošteno suđenje, imajući u vidu sve objektivne okolnosti procesuiranja pripadnika srpskog naroda za krivična dela počinjena za vreme rata u BiH, a koje su vršile institucije BiH i međunarodni sudovi", navedeno je u odgovoru MUP-a Srbije.

Iz MUP-a nisu odgovorili na dodatni zahtjev za komentar o davanju državljanstva optuženom za ratne zločine na samom kraju suđenja.

Nemogućnost suđenja u odsustvu

Interpolova potjernica za Mirkom Vrućinićem
Interpolova potjernica za Mirkom Vrućinićem

Iz Suda su ranije potvrdili da je 1. septembra 2020. doneseno rješenje o određivanju pritvora i naredba o raspisivanju potjernice za Vrućinićem, te da je odbijen zahtjev Tužilaštva BiH da se suđenje okonča i izrekne presuda bez prisustva optuženog za kojim je Interpol raspisao potjernicu.

"Rješenje je postalo pravosnažno 2. decembra 2020. godine nakon što je Apelaciono odjeljenje odbilo žalbu Tužilaštva kao neosnovanu", odgovoreno je iz Državnog suda, uz objašnjenje da se Vrućiniću, prema Zakonu o krivičnom postupku BiH, ne može suditi u odsustvu.

Sudija Faris Vehabović govori da je Evropski sud za ljudska prava u više predmeta zauzeo stav da onaj kome se sudilo u odsustvu nije imao jednakost oružja, te su zbog toga mnoge zemlje napustile tu mogućnost.

Vehabović ističe da čak tamo gdje se može suditi u odsustvu, obaveza je ponovno suđenje ukoliko osoba postane dostupna organima te države.

Esad Fejzagić, advokat i bivši sudija Suda BiH, smatra da su materijalni zakoni u BiH manjkavi i da se radi o kompleksnom problemu koji se ne može nikako samo adresirati na sudije i tužioce.

"Ranije je to postojalo s tim što je postojala mogućnost čim bude dostupan taj optuženi organima pravosuđa u toj zemlji, taj postupak se stavlja van snage i počinje suđenje iznova", kaže Fejzagić.

Vehabović navodi da sudovi mogu da koriste mjere pritvora i drugih zabrana koje osiguravaju prisustvo optuženog na suđenju, dok Fejzagić smatra da su uprkos njima "granice šuplje".

"Oduzmu se svi putni dokumenti, naredi im se javljanje u policijsku upravu. Međutim, naše granice su šuplje kao švajcarski sir i može svako živ proći u svaka doba", kaže Fejzagić, dodajući da u Zakonu o krivičnom postupku postoje ograničenja o trajanju pritvora.

Obmana pravosuđa i žrtava

Adil Draganović, advokat koji bio svjedok Tužilaštva u postupku protiv Vrućinića, smatra da je njegov bijeg ponižavajući za žrtve.

"Bio je svjestan da će biti osuđen. Obmanuo je naše pravosuđe, branio se sa slobode. Ni Tužilaštvo ni Sud sigurno nisu imali informacije da bi mogao pobjeći iz BiH u Srbiju i pozivati se na državljanstvo", kaže Draganović.

Kako navode u Državnom sudu, ugovorom između BiH i Srbije o izručenju od 5. septembra 2013. godine propisano je da se odredbe o izručenju sopstvenih državljana ne primjenjuju na krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina, zbog čega optuženi sa dvojnim državljanstvom Srbije napuštaju BiH.

"Vrućinić je odlaskom u Srbiju, čiji je državljanin, postao nedostupan organima gonjenja BiH, s obzirom da ni BiH ni Srbija ne izručuju vlastite državljane u predmetima genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina", navedeno je iz Suda.

Iz Suda dodaju da veliki broj optuženih koji se trenutno procesuiraju pred Sudom BiH zbog ratnih zločina posjeduju dvojno državljanstvo BiH i Srbije ili Hrvatske.

"Oni koji ne posjeduju dvojno državljanstvo prije početka glavnog pretresa isto ostvare tokom trajanja glavnog pretresa", kažu u Sudu.

Sudija Evropskog suda za ljudska prava Vehabović ističe da ukoliko saradnja nije moguća, onda postoje sredstva u zakonu koja se mogu iskoristiti da bi se osiguralo nečije prisustvo.

"To prije svega treba rješavati na bilateralnom nivou između dvije države da se naprave odgovarajući ugovori koji bi osigurali da se priznaju presude ili da se može suditi uz punu saradnju one druge države", smatra Vehabović.

Angela Stent: Kako probiti led između SAD i Rusije

Angela Stent, direktorica Centra za Evroaziju, Rusiju i Istočnu Evropu na Univerzitetu Georgetown i visoka saradnica Instituta Brookings u Washingtonu.

Pojedini analitičari smatraju eskalaciju tenzija između Rusije i Ukrajine, pokušajem Moskve da testira koliko je daleko predsjednik Joe Biden spreman da ide u odbrani američkog saveznika i suprotstavi se Rusiji, koja gomila vojsku i oružje na istočnoj granici Ukrajine. 

U međuvremenu, Biden je izazvao buru negodovanja u Kremlju pošto se nedavno složio sa opisom Putina kao "ubice" (u razgovoru sa Georgeom Stephanopoulosom, voditeljem TV političkog programa "This Week", prim. nov).

Ubrzo poslije toga američka strana zavela je nove sankcije Moskvi, da bi Biden kasnije istog dana rekao da je poželjan razgovor za istim stolom sa Putinom.

Angela Stent, jedna od vodećih američkih eksperata za Rusiju, ukazuje na uočljivu kontradiktornost Bidenovih izjava:

"Neposredno pred izbijanja nasilja u istočnoj Ukrajini i prije početka gomilanja ruske vojske i oružja na granici prema Ukrajini, Putin i Biden su u zajedničkom telefonskom razgovoru razmatrali mogućnost zakazivanja američko-ruskog samita. Međutim, agresivan stav prema Ukrajini koji je uslijedio sa ruske stane, naveo je američku administraciju da zavede dodatne sankcije protiv Moskve, takođe propraćene prilično oštrom izjavom predsjednika Bidena. Kasnije tog istog dana Biden se još jednom oglasio, ali ovog puta pomirljivo, rekavši 'želimo predvidljiv odnos sa Rusijom - bez obzira na sankcije moramo da razgovaramo'".

Odgovor Kremlja za sada je slično neprecizan, smatra Stent:

"Naša strana je prva najavila protjerivanje oko deset članova ruskog diplomatskog osoblja. Oni su potom najavili protjerivanje deset američkih diplomatskih službenika. Rekli su da će dodatno zatvoriti neke nevladine organizacije, podržane od strane SAD. Što je još zanimljivije, saopštili su američkom ambasadoru u Moskvi Johnu Sullivanu da treba da se vrati na konsultacije u Sjedinjene Države. Poslije izjave predsjednika Bidena o 'ubici', ruski ambasador Anatolij Antonov pozvan je u Moskvu na konsultacije i još je tamo. Većina ljudi nikada nije čula da jedna država stranom ambasadoru kaže da treba da se vrati kući. Izgleda kao da su ga izbacili, iako to nije zvanično rečeno''.

Američke sankcije mogle su da budu i teže i permanentnije, nastavlja naša sagovornica.

"Američke sankcije samo na prvi pogled izgledaju oštro, u stvari su prilično blage. Američkim bankama, na primjer, više nije dozvoljeno da se bave ruskim državnim obveznicama iskazanim u ruskim rubljama ili na neki drugi način. Ali veliku većinu ruskog državnog duga drže ruske ili evropske banke. Takođe, Rusi pod najnovijim sankcijama su iste osobe, koje su ionako pod američkim sankcijama".

Stent, međutim, ne isključuje zavođenje trajnijih kazni ruskoj strani u slučaju novih ruskih vojnih akcija protiv Ukrajine:

"Neke od mojih kolega koje se bave pitanjem ruskih oružanih snaga navode da se nastavlja pomjeranje dodatnih ruskih trupa i opreme u tom području. Rusi izgleda namjeravaju da presjeku Kerč, odnosno moreuz između Azovskog i Crnog mora, kako bi prekinuli komunikaciju Ukrajine sa svojim susjedima. Mislim da situacija nije stabilna. Mislim da ne znamo šta su tačno ruske namjere. Vjerujem da ruska strana to namjerno zamagljuje. Možda će po završetku manevara vojska otići ili je ovo tek uvod u nešto drugo".

Upitana šta je pravi povod ruskih neprijateljskih poteza prema Ukrajini, Stent odgovara:

"Vjerujem da su pojedini uticajni Rusi nezadovoljni što je predsjednik (Volodimir) Zelenski preduzeo akciju protiv proruskih oligarha i proruskih medija u Ukrajini. Mislim da je u pitanju i kažnjavanje same Ukrajine i vjerujem da takođe stavljaju na probu administraciju predsjednika Bidena, ali možda postoje i drugi ciljevi uključujući, ako ne pravu invaziju na Ukrajinu, nekakav potez koji bi mogao da promijeni situaciju na terenu, u Donbasu".

Na pitanje zbog čega se na spisku američkih sankcija ne nalazi i gasovod Sjeverni tok 2, koji uveliko doprinosi poslovanju Rusije - Stent podsjeća:

"Već smo uveli niz sankcija zbog tog gasovoda. Pitanje je da li preostaje ijedna stopa više za izgradnju. Takođe treba imati u vidu da bi i dodatne sankcije gotovo isključivo pogodile evropske kompanije koje ga grade".

Sporni gasovod finansiraju vodeće energetske kompanije Francuske, Njemačke, Holandije, Velike Britanije i Austrije. Riječ je o investicijama od više milijardi eura, koje uključuju više od 200 kompanija iz 17 zemalja u svijetu.

Ključno pitanje za Ukrajinu je ne samo da li će i dalje uživati solidarnost SAD već i ispunjavanje mirovnog sporazuma Minsk 2 iz 2015, postignutog poslije propalog prethodnog sporazuma iz Minska iz 2014. Rusija je te iste godine napala svog susjeda da bi zaustavila ukrajinsko zapadno prestrojavanje i konsolidaciju unutrašnjeg pokreta za oslobađanje od proruskih političkih snaga.

Prema riječima naše sagovornice:

"Sporazum iz Minska se ne pomjera s tačke. Trenutno vlada opšta nesloga o redoslijedu poteza - zato sve stoji u mjestu. Neki smatraju da sporazum treba odbaciti i zamijeniti ga nečim drugim. Sankcije protiv Rusije uvedene još 2014. godine, mnoge evropske države sada žele da ukinu, uključujći Italiju i Mađarsku. EU nije u mogućnosti da zavede dodatne sankcije Rusiji, zbog brojnih unutrašnjih podjela. Jedino što preostaje i što mogu da pokušaju jeste da primoraju strane da primjene sporazum Minsk 2, što je veoma teško postići u odsustvu dovoljnog uticaja na Rusiju".

Kratkoročno gledano, Stent predviđa nastavak američko-ruskih tenzija. Što duže budu trajale, kaže ona, Kremlj će sve više jačati savezništvo sa Kinom.

Dvije posljednje američke administracije proglasile su Rusiju, poslije Kine, glavnim suparnikom SAD.

"Mislim da bi bilo pametnije preispitati takav stav. To se vrlo teško može postići ukoliko se Rusiji nametne još više sankcija", zaključuje Stent.

Ozbiljne razlike između SAD i Irana u vezi nuklearnog sporazuma iz 2015.

Iranski predsjednik Hassan Rouhani pregledava nova iranska postignuća Irana tijekom iranskog Nacionalnog dana nuklearne energije u Teheranu, Iran, 10. travanj 2021.

I dalje postoje ozbiljne razlike između Sjedinjenih Država i Irana oko načina na koji bi mogli nastaviti poštivati iranski nuklearni sporazum iz 2015. godine, unatoč tome što su postigli određeni napredak u svojim posljednjim neizravnim pregovorima u Beču, rekao je u srijedu visoki američki dužnosnik.

Za razgovore će vjerojatno trebati nekoliko rundi, njihov ishod i dalje je neizvjestan i nisu bili blizu završetka, rekao je novinarima visoki dužnosnik američkog State Departmenta u konferencijskom pozivu.

Glavne razlike su oko toga koje sankcije će Sjedinjene Države trebati ukloniti i koje će korake Iran trebati poduzeti da bi preuzeo svoje obveze suzbijanja nuklearnog programa, rekao je dužnosnik koji je govorio pod uvjetom da ostane anoniman.

"Još uvijek postoje neslaganja, a u nekim slučajevima i prilično važna", rekao je. "Nismo blizu završetka ovih pregovora. Ishod je još uvijek neizvjestan. Postigli smo određeni napredak."

Iran i svjetske sile Britanija, Kina, Francuska, Njemačka i Rusija sastale su se u Beču kako bi napravili korake potrebne za oživljavanje sporazuma koji je 2018. godine napustio bivši američki predsjednik Donald Trump.

Razgovori će se nastaviti sljedeći tjedan. Američko izaslanstvo nalazi se na odvojenom mjestu u Beču, omogućavajući predstavnicima pet sila da budu između obje strane jer je Iran odbio izravne razgovore.

Glavno je pitanje koje američke sankcije koje je Trump uveo bi trebale biti uklonjene i koje bi korake Iran trebao poduzeti da bi zaustavio svoja naknadna kršenja ograničenja pakta u vezi s kapacitetom za obogaćivanje uranijuma.

U najnovijem primjeru takvih kršenja, Iran je instalirao izuzetno napredne centrifuge u svom podzemnom postrojenju za obogaćivanje uranijuma u Natanzu koje je prošli tjedan pogodila eksplozija, pokazalo je izvješće UN-a.

Wall Street Journal citirao je dvoje ljudi koji su upoznati s tim pitanjem i oni su rekli kako je Washington otvoren za ublažavanje terorističkih sankcija protiv iranske središnje banke, nacionalnih naftnih i tankerskih kompanija i ključnih sektora, uključujući čelik i aluminij.

Analitičari su rekli da je neizbježno da bi Sjedinjene Države morale ublažiti neke od sankcija povezanih s terorizmom ako žele doći do obnove sporazuma, jer bez toga Iran ne bi mogao nastaviti izvoziti naftu.

Novine su citirale jednog visokog europskog dužnosnika da je Washington također signalizirao potencijalno ublažavanje sankcija za sektore, uključujući tekstil, automobile, brodarstvo i osiguranje.

Sekretarijat za pravosuđe otvorio istragu rada policije Minneapolisa

Policija Minneapolisa u sukobu sa demonstrantima poslije protesta zbog policijskog ubistva Dauntea Wrighta u Brooklyn centru, 11. april 2021.

Američki sekretar za pravosuđe Merrick Garland u srijedu je pokrenuo brzu istragu policijske prakse u Minneapolisu, poslije presude da je bivši policajac Derek Chauvin kriv za ubistvo Georgea Floyda.

Tokom istrage će se ispitati da li u policiji Minneapolisa postoji praksa upotrebe prekomjerne sile, i neustavnih i nezakonitih postupaka. Biće obuhvaćena kompletna struktura policije, a istraga bi mogla da dovede do velikih promjena u načinu rada policije.

Ispitaće se način na koji policija Minneapolisa koristi silu, uključujući i za vrijeme protesta, kao i da li je diskriminisala građane, i na koji način postupa prema ljudima sa psihološkim problemima, saopštio je Garland.

Presuda protiv Chauvina je prekretnica u bolnoj historiji rasnih odnosa u Sjedinjenim Državama, i predstavlja ukor za policiju i način na koji tretira crne Amerikance.

Garland je ranije izjavio da će suzbijanje prestupa policije biti jedan od prioriteta njegovog Sekretarijata.

Američki predsjednik Joe Biden nazvao je presudu Chauvinu "džinovskim korakom" ka pravdi u SAD.

Sekretarijat za pravosuđe je prethodno saopštio da će otvoriti istragu o tome da li su policajci koji su učestvovali u Floydovom hapšenju prekršili njegova građanska prava.

Sekretarijat je u petak ukinuo politiku koja je uvedena za vrijeme administracije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa a kojom su ograničeni mehanizmi kojima je raspolagala federalna vlada u pokušaju da nadzire i istražuje prestupe policajaca.

U memorandumu koji je uputio osoblju, Garland je saopštio da će se sekretarijat vratiti tradicionalnoj praksi istrage državnih i lokalnih policija.

Putin upozorio da će Rusija žestoko odgovoriti ako Zapad pređe "crvene linije"

Putinovo godišnje obraćanje naciji, 21. april 2021.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin upozorio je da će Rusija odgovoriti "brzo i žestoko" na provokacije i upozorio Zapad da ne prelazi ruske "crvene linije".

Putin se obratio naciji u momentu kada su odnosi Amerike, Evrope i Rusije zategnuti zbog Ukrajine gdje Moskva raspoređuje svoju vojsku, i zdravstvenog stanja opozicionara Alekseja Navalnog.

"Želimo dobre odnose, nećemo da rušimo mostove. Ali, ako neko naše dobre namjere protumači kao nezainteresovanost ili slabost i želi da raznese mostove, onda treba da znaju da će odgovor Rusije biti asimetričan, brz i žestok", rekao je Putin na godišnjoj konferenciji za novinare.

Dodao je da će Rusija u svakom pojedinačnom slučaju odrediti šta su crvene linije.

Washington je prošle nedjelje uveo nove sankcije Rusiji zbog optužbi za hakovanje i miješanje u izbore, a Češka je u međuvremenu optužila Moksvu za umiješanost u eksploziju u magacinu oružja 2014. I SAD i Češka su protjerale ruske diplomate, a Moskva je odgovorila istom mjerom.

Na godišnjoj konferenciji Putin nije pominjao Navalnog koji je u zatvoru i štrajkuje glađu već tri nedjelje. Njegovi saradnici su za vrijeme Putinovog govora protestovali širom zemlje, a dvoje ih je uhapšeno.

Ruslan Šavedinov, jedan od saradnika Navalnog, napisao je na Twitteru da privode demonstrante širom zemlje i da je reč o "neprihvatljivoj represiji".

Aleksej Navalni je u lošem zdravstvenom stanju poslije štrajka glađu. Opozicionar je počeo štrajk jer je tvrdio da mu nije pružena adekvatna medicinska pomoć zbog bolova u nogama i leđima.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG