Linkovi

Analize i istraživanja

Moguća je „generacijska katastrofa“, jer pandemija stvara krizu obrazovanja

Foxton Harding, left and Adison Pucci, both 12, who attend Northshore Middle School, which has moved to online schooling for two weeks due to coronavirus concerns, work on school assignments at their home in Bothell, Washington, March 11, 2020.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres kaže da u trenutku dok su škole primorane da zatvore svoja vrata zbog pandemije koronavirusa, svijet se suočava sa „generacijskom katastrofom“.

Guterres je to komentarisao u utorak tokom video-brifinga za pokretanje nove kampanje Ujedinjenih nacija pod nazivom "Spasimo našu budućnost", čiji je cilj obnova i jačanje formalnog obrazovanja u post-pandemijskom svijetu.

Šef ovog svjetskog tijela rekao je da od sredine jula više od milijardu djece, u najmanje 160 zemalja, propušta formalnu edukaciju, dok je najmanje 40 miliona djece propustilo predškolski odgoj.

United Nations Secretary-General Antonio Guterres.
United Nations Secretary-General Antonio Guterres.

Guterres je rekao da su studenti s invaliditetom, pripadnici manjina ili ugroženih zajednica, kao i izbjeglice i raseljena lica, među onima koji su u najvećem riziku da budu ostavljeni po strani.

Generalni sekretar je napomenuo da je svijet i prije pandemije bio u „krizi učenja“, sa 250 miliona djece širom svijeta izvan škole.

"Sada se suočavamo s generacijskom katastrofom koja bi mogla dovesti do neopisivog gubitka ljudskog potencijala, narušiti decenije napretka i pogoršati ukorijenjene nejednakosti", rekao je on.

Guterres je rekao da povratak učenika u učionice "mora biti glavni prioritet" nakon što pandemija bude stavljena pod kontrolu. Takođe je pozvao na veća ulaganja u obrazovanje, uključujući ulaganja u „digitalnu pismenost i infrastrukturu“.

FFairfax County Public School buses are lined up at a maintenance facility in Lorton, Va., Friday, July 24, 2020.
FFairfax County Public School buses are lined up at a maintenance facility in Lorton, Va., Friday, July 24, 2020.

Šef UN-a je takođe rekao da inicijative za obrazovanje moraju biti usmjerene prema onima koji su pod najvećim rizikom da budu ostavljeni.

Sa brojem potvrđenih slučajeva širom svijeta, koji kako izvještava Johns Hopkins Coronavirus Resource Center, prelazi 18,2 miliona - a broj smrtnih slučajeva približio se cifri od 700 hiljada - direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) upozorio je da možda nikada neće postojati "srebrni metak" za zaustavljanje širenja korona virusa.

Students wear face masks as a preventive measure against the spread of the COVID-19 coronavirus in their classroom at the Jean Benoit College in Yaoundé, Cameroon, on June 1, 2020.
Students wear face masks as a preventive measure against the spread of the COVID-19 coronavirus in their classroom at the Jean Benoit College in Yaoundé, Cameroon, on June 1, 2020.

Generalni direktor WHO, Tedros Adhanom rekao je novinarima u ponedjeljak da iako je jedan broj vakcina sada u završnoj fazi ispitivanja, sve zemlje i pojedinci trebaju primijeniti strategiju „uradi sve“ - popis testiranja, traženje kontakta, socijalno distanciranje i nošenje maski - kao neke od potrebnih stvari koje se moraju nastaviti raditi kako bi se zaustavilo širenje virusa.

Australija naređuje da se neesencijalni biznisi u Melbournu, njenom drugom najvećem gradu, zatvaraju na šest sedmica počevši od srijede, dok vlasti pokušavaju kontrolisati epidemiju koja bilježi nove slučajeve u skoro svim državama.

People line up to enter a supermarket hours before a citywide curfew is introduced in Melbourne, Sunday, Aug 2, 2020.
People line up to enter a supermarket hours before a citywide curfew is introduced in Melbourne, Sunday, Aug 2, 2020.

Zdravstveni zvaničnici izvijestili su u ponedjeljak o 429 novih infekcija i 13 smrtnih slučajeva u državi Victoria, što uključuje i Melbourne. Premijer države Victoria, Daniel Andrews, u nedjelju je proglasio Melbourne katastrofom COVID-19.

Pored zatvaranja većine trgovina, ostale djelatnosti poput građevinarstva i proizvodnje mesa moraće ograničiti svoje poslovanje od petka.

Premijer države Victoria, Daniel Andrews rekao je u utorak da će ove sedmice dodatnih 500 pripadnika vojske biti raspoređeno u državi kako bi pomogli lokalnim vlastima da izvrše nove naredbe o boravku kod kuće, uključujući i strogi policijski sat do zore.

Andrews je, takođe, rekao da će svi oni koji budu uhvaćeni u kršenju naredbi biti suočeni sa kaznom većom od 3.500 dolara.

Australijski premijer Scott Morrison rekao je u ponedjeljak da će radnici u Viktoriji koji nemaju plaćeno bolovanje, a moraju biti u izolaciji, ostvariti pravo na dobijanje iznosa u visini od 1000 dolara.

U SAD-u, koje bilježe oko četvrtinu od ukupno potvrđenih slučajeva koronavirusa u svijetu, u ponedjeljak su ponovno propali pregovori između Bijele kuće i kongresmena demokrata u cilju postizanja dogovora o novom paketu pomoći koji bi uključivao federalni novac za pomoć milionima ljudi koji su nezaposleni.

Mnogi Amerikanci su tokom pandemije izgubili posao, zbog restrikcija tokom zatvaranja i novih potrošačkih navika, koje su jako naštitile ekonomiji. Prethodni krug federalne pomoći koji je podrazumijevao 600 dolara nezaposlenim istekao je prošle sedmice.

Razgovori dolaze u trenutku kada se Sjedinjene Države suočavaju sa kontinuiranim rastom novih slučajeva od juna, što je natjeralo čelnike nekih država da vrate ograničenja koja su prethodno ukinuli, kada su se nadali da će vratiti ekonomske aktivnosti bez ponovnog širenja virusa.

Donald Trump
Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump rekao je novinarima u ponedjeljak da politika "trajnog zatvaranja" nije "održiv put naprijed" u borbi protiv pandemije koronavirusa. Napomenuo je da su druge zemlje zabilježile ponovni rast u slučajevima nakon gašenja.

Predsjednik se nešto ranije u ponedjeljak obrušio na dr. Deborah Birx, koordinatoricu za reagovanje na koronavirusa u Bijeloj kući, koja je rekla da su SAD ušle u "novu fazu" pandemije u intervjuu koji je dan ranije dala američkoj kablovskoj novinskoj mreži, CNN. Trump je rekao da su komentari dr. Birx da se koronavirus nekontrolisano širi trebali da umire predsjednicu Predstavničkog doma Nancy Pelosi, koja je kritikovala način na koji se administracija nosi sa krizom. Predsjednik je twitnuo da je Birx „zagrizla mamac“ i nazvao je „patetičnom“.

Dr. Anthony Fauci, director of the National Institute for Allergy and Infectious Diseases, adjusts his face mask during a House Subcommittee on the Coronavirus crisis hearing, Friday, July 31, 2020 on Capitol Hill in Washington.
Dr. Anthony Fauci, director of the National Institute for Allergy and Infectious Diseases, adjusts his face mask during a House Subcommittee on the Coronavirus crisis hearing, Friday, July 31, 2020 on Capitol Hill in Washington.

Dr. Anthony Fauci, najbolji nacionalni stručnjak za zarazne bolesti i član radne grupe za borbu protiv koronavirusa, zajedno s Birx, podržao je njenu opservaciju u ponedjeljak.

Fauci je rekao da se Birx osvrnula na "širenje u zajednici", što znači da se virus širi nasumično, umjesto da se koncentriše na jednom mjestu.

"Kada imate širenje u zajednici, mnogo je teže to obuhvatiti i kontrolisati", rekao je dr. Fauci.

See all News Updates of the Day

Kraj jedne ere: Merkel se povlači nakon 16 godina

German Chancellor Angela Merkel waves goodbye at the Defense Ministry during the Grand Tattoo (Grosser Zapfenstreich), a ceremonial send-off for her in Berlin on Dec. 2, 2021.

Angeli Merkel osigurano je mjesto u povijesnim knjigama čim je postala prva njemačka kancelarka 22. novembra 2005. godine. Tokom sljedećih 16 godina zaslužna je za podizanje profila i utjecaja Njemačke, radeći na održavanju nestabilne Europske unije, upravljajući nizom kriza i bila je uzor ženama.

Sada taj gotovo rekordan mandat završava njezinim napuštanjem ureda u 67. godini hvaljena iz inozemstva i trajno popularna kod kuće. Očekuje se da će njezin imenovani nasljednik Olaf Scholz preuzeti dužnost u srijedu.

Merkel, bivša naučnica koja je odrasla u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj, povlači se otprilike sedam dana manje od rekorda dugovječnosti koji je držao njezin nekadašnji mentor Helmut Kohl, koji je ponovno ujedinio Njemačku tokom svog mandata 1982.-1998.

Iako Merkel možda nedostaje spektakularno postignuće, demokršćanku desnog centra počeli su smatrati nezamjenjivim kriznim menadžerom i braniteljem zapadnih vrijednosti u turbulentnim vremenima.

Služila je uz četiri američka predsjednika, četiri francuska predsjednika, pet britanskih premijera i osam talijanskih premijera. Njezino kancelarsko mjesto obilježila su četiri glavna izazova: globalna financijska kriza, europska dužnička kriza, prilev izbjeglica u Europu 2015.-2016. i pandemija koronavirusa.

“Neosporno je da je Njemačkoj dala puno meke moći”, rekla je Sudha David-Wilp, zamjenica direktora njemačkog Marshallovog fonda u berlinskom uredu Sjedinjenih Država. “Nesumnjivo je podigla imidž Njemačke u svijetu.”

“Kada je prvi put izašla na scenu 2005. godine, puno ljudi ju je potcijenilo, ali je porasla zajedno s ulogom Njemačke u svijetu”, dodao je David-Wilp. Drugi u Europi i izvan nje "žele više aktivne Njemačke da igra ulogu u svijetu - to možda nije bio nužno slučaj prije nego što je ona bila na vlasti."

U videoporuci na posljednjem summitu EU-a Merkeline u listopadu, bivši američki predsjednik Barack Obama joj je zahvalio što je "zauzimala visoku poziciju toliko godina".

"Zahvaljujući vama, centar je izdržao mnoge oluje", rekao je.

Merkel je bila pokretačka snaga sankcija EU protiv Rusije zbog njezine aneksije Krima i potpore separatistima u istočnoj Ukrajini, a također je predvodila dosad nedovršene napore za postizanje diplomatskog rješenja tamo. Smatralo se da je "sposobna voditi dijalog s (ruskim predsjednikom Vladimirom) Putinom u ime Zapada", rekao je David-Wilp.

Bila je nepokolebljiva u traženju multilateralnih rješenja za svjetske probleme, princip koji je iznijela na vojnoj paradi njoj u čast, prošlog tjedna.

Globalna financijska kriza i priljev migranata "jasni su pokazali koliko ovisimo o suradnji izvan nacionalnih granica i koliko su nezamjenjive međunarodne institucije i multilateralni instrumenti da bismo se mogli nositi s velikim izazovima našeg vremena", rekla je Merkel, identificirajući ih kao klimatske promjene, digitalizaciju i migracije.

Taj je stav bio snažan kontrapunkt bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, s kojim je imala težak odnos. Na njihovom prvom sastanku u Bijeloj kući u martu 2017., kada su fotografi povikali da se rukuju, ona je tiho pitala Trumpa: "Želiš li se rukovati?" ali nije bilo odgovora predsjednika, koji je gledao naprijed.

Merkel je odbacila da je u tom razdoblju bila etiketirana kao "vođa slobodnog svijeta", rekavši da vodstvo nikada nije na jednoj osobi ili zemlji.

Ipak, na nju se gledalo kao na ključnog lidera u glomaznoj 27-članoj EU, poznatoj po svojoj izdržljivosti u nagovaranju na dogovore u maratonskim pregovorima.

“Ms. Merkel je bila kompromisni stroj”, rekao je nedavno luksemburški premijer Xavier Bettel. Kad su pregovori bili blokirani, “uglavnom je pronašla nešto što nas ujedinjuje da pomaknemo stvari”.

To je pokazano u julu 2020., kada su čelnici EU-a sklopili dogovor o proračunu od neviđenih 1,8 bilijuna eura (2 bilijuna dolara) i fondu za oporavak od koronavirusa nakon svadljivog četverodnevnog summita.

Na njezinom 107. i posljednjem summitu EU, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel rekao je Merkel: "Vi ste spomenik." Summit bez nje bio bi kao "Rim bez Vatikana ili Pariz bez Eiffelovog tornja", dodao je.

Uvažavanje od strane njezinih kolega bilo je iskreno, iako je tijekom godina bilo dosta trvenja. Merkel je uvijek nastojala održati EU što je moguće čvršću, ali je snažno branila interese Njemačke, sukobljavajući se s Grčkom tijekom dužničke krize i ne slažući se s Mađarskom, Poljskom i drugima oko njihovog odbijanja - za razliku od Njemačke - da ugosti migrante koji stižu u Europu.

Merkel je rekla da napušta EU "u situaciji koja definitivno daje razloga za zabrinutost".

“Uspjeli smo prebroditi mnoge krize u duhu poštovanja, u nastojanju da uvijek pronađemo zajednička rješenja”, rekla je. “Ali imamo i niz neriješenih problema, a za mog nasljednika postoje veliki nedovršeni zadaci.”

To vrijedi i kod kuće, gdje je njezin dosije - kojim dominiraju krize s kojima se bavila i uključujući pandemiju koja iznova bukti kad ona odstupi - neujednačen. Ona ostavlja Njemačku s nižom nezaposlenošću i zdravijim financijama, ali i s dobro dokumentiranim nedostacima u digitalizaciji - mnogi su zdravstveni uredi pribjegli faksovima za prijenos podataka u pandemiji - i ono što kritičari kažu da je nedostatak ulaganja u infrastrukturu.

Postigla je napredak u promicanju obnovljivih izvora energije, ali je i naišla na kritike zbog presporog pokretanja klimatskih promjena. Nakon što je 2018. objavila da se neće kandidirati za peti mandat, nije uspjela osigurati glatku tranziciju vlasti u svojoj stranci, koja je pala do poraza na septembarskim izborima u Njemačkoj.

Nova vladajuća koalicija pod vodstvom Scholza kaže da želi "napredak" za Njemačku nakon godina stagnacije.

No, čini se da je ukupna presuda Nijemaca i dalje povoljna. Tokom predizborne kampanje, iz koje je uglavnom bila odsutna, Merkelina popularnost nadmašila je ocjenu njezina tri potencijalna nasljednika. Za razliku od svojih sedam prethodnika u poslijeratnoj Njemačkoj, ona napušta dužnost u trenutku po svom izboru.

Merkelin govor tijela i izrazi lica ponekad su nudili uvid u njezine reakcije koji su nadilazili riječi. Jednom se požalila da ne može pokerati: “Odustala sam. Ne mogu to činiti.”

Nije se uplašila Putinovog stila. Ruski predsjednik jednom je 2007. doveo svog labradora na sastanak s Merkel, koja je kasnije rekla da je imala "određenu zabrinutost" za pse nakon što ju je jedanput ugrizao.

Nikada nije bila najglamurozniji politički operater, ali to je bio dio njezine privlačnosti - kancelarka je nastavila uživati u neglamuroznim šetnjama, povremeno je viđana kako kupuje u supermarketu i živjela je u istom berlinskom stanu kao i prije nego što je preuzela glavni posao.

Proglašena "najmoćnijom ženom svijeta" od strane magazina Forbes posljednjih 10 godina zaredom, Merkel se povlači s ostavke s naslijeđem probijanja staklenog stropa dominacije muškaraca u politici - iako se također suočila s kritikama što se nije više zalagala za više ravnopravnost spolova.

Obama je rekao da je "toliko ljudi, djevojaka i dječaka, muškaraca i žena, imalo uzora na kojeg su se mogli ugledati u izazovnim vremenima".

Bivši predsjednik George W. Bush, čiji se odnos s Merkelinim prethodnikom, Gerhardom Schroederom, pogoršao zbog njegovog protivljenja ratu u Iraku pod vodstvom SAD-a, rekao je da je "Angela došla i to potpuno promijenila".

"Angela Merkel donijela je klasu i dostojanstvo na vrlo važnu poziciju i donijela vrlo teške odluke... i učinila to na temelju principa", rekao je Bush njemačkom emiteru Deutsche Welle u julu. Opisao ju je kao “suosjećajnog vođu, ženu koja se nije bojala voditi”.

SAD se sjećaju Pearl Harbora na 80. godišnjicu napada

FILE - Part of the hull of the capsized USS Oklahoma is seen at right as the battleship USS West Virginia, center, begins to sink after suffering heavy damage, while the USS Maryland, left, is still afloat in Pearl Harbor, Oahu, Hawaii, Dec. 7, 1941.

"7. prosinca 1941. - datum koji će živjeti u sramoti", tako je tadašnji U.S. Predsjednik Franklin Roosevelt opisao je japanski napad na Pearl Harbor, američku pomorsku bazu u blizini Honolulua na Havajima.

U utorak se obilježava 80. godišnjica iznenadnog napada na Pacifičku flotu SAD-a u kojem je ubijeno više od 2400 pripadnika vojske i civila, ranjeno oko 1000 ljudi, te oštećeno ili uništeno gotovo 20 brodova i više od 300 zrakoplova u manje od dva sata.

Sljedećeg dana, Roosevelt je zatražio od Kongresa da objavi rat Japanu, a zastupnici su taj potez odobrili.

Samo tri dana kasnije, Njemačka i Italija, saveznice Japana, objavile su rat SAD-u. SAD je uzvratio, ušao u Drugi svjetski rat, koji je bjesnio u Europi više od dvije godine.

Otprilike 150 veterana Drugog svjetskog rata, uključujući oko 40 preživjelih u napadu na Pearl Harbor, prisustvuju ceremoniji sjećanja u utorak u Nacionalnom memorijalu Pearl Harbor na Havajima. Obilježavanje 80. Nacionalnog dana sjećanja na Pearl Harbor uključivat će trenutak šutnje u 7:55 ujutro, kada je točno počeo napad.

Održat će se uživo po prvi put od 2019. Prošlogodišnji događaj bio je virtualan zbog pandemije koronavirusa. Ovogodišnji događaj također će se prenositi uživo.

Preživjeli u napadu na Pearl Harbor sada su u kasnim 90-ima ili stariji.

Mnogi veterani stigli su na Havaje u petak iz Dallasa u Teksasu avionom unajmljenim za tu priliku. Podružnica ABC Newsa u Dallasu, WFAA, razgovarala je s veteranima u zračnoj luci u gradu.

Veteran mornarice, poručnik Cass Phillips, 101-godišnji preživjeli iz Pearl Harbora, rekao je "U to sam vrijeme imao 21 godinu."

John Pildner je rekao da je bio u vojsci prije nego što je uopće mogao glasovati, od 1944. do 1946. "Kad bih to mogao ponoviti, učinio bih", dodao je.

FILE - The capsized battleship USS Oklahoma is lifted out of the water at Pearl Harbor in Honolulu, Hawaii, May 24, 1943.
FILE - The capsized battleship USS Oklahoma is lifted out of the water at Pearl Harbor in Honolulu, Hawaii, May 24, 1943.

Također u utorak, američka vojska ponovno pokapa posmrtne ostatke vojnog osoblja ubijenog kada je USS Oklahoma napadnut u Pearl Harboru, nakon višegodišnjeg projekta identificiranja njihovih posmrtnih ostataka. Pokopi će biti na nacionalnom memorijalnom groblju Pacifika u Honoluluu.

Pentagonov projekt identificirao je gotovo 400 pripadnika službe s broda uz pomoć DNK tehnologije i zubnih zapisa, ostavljajući posmrtne ostatke samo 33 osobe s broda koji nisu pojedinačno identificirani, prema izvješću The Washington Posta.

Oklahoma je potopljena tijekom napada, koji su izvele japanske snage koje su uključivale 353 zrakoplova, 35 podmornica, dva bojna broda i 11 razarača, prema izvješću američkog popisa stanovništva.

"Potičem sve Amerikance da razmisle o hrabrosti koju su toga dana pokazali naši hrabri ratnici i prisjete se svojih žrtava", rekao je američki predsjednik Joe Biden ranije ovog mjeseca u proglasu za Nacionalni dan sjećanja na Pearl Harbor. "Molim nas sve da iskreno zahvalimo i zahvalimo preživjelima u tom nezamislivom danu."

SAD domaćin Samita za demokratiju, ali kakvo je stanje američke demokratije?

ARHIVA - Pripadnici Nacionalne garde čuvaju Kapitol 17. januara 2021, očekujući proteste pred inauguraciju predsjednika Džoa Bajdena u Vašingtonu.

Devetog i desetog decembra, predsjednik Joe Biden biće domaćin virtuelnog Samita za demokratiju, na kome će se okupiti svjetski lideri, predstavnici građanskog društva i privatnog sektora kako bi "formulisali afirmativnu agendu za obnovu demokratije i razmotrili najveće prijetnje sa kojima se demokratije danas suočavaju, putem kolektivne akcije."

Samit je doo Bidenovog predizbornog obećanja da će jačati demokratiju širom svijeta u vrijeme kada su autokratske vlade u usponu. Evo šta znamo o tom skupu:

Šta je cilj?

Ciljevi samita su jačanje demokratije, odbrana od autoritarizma, rješavanje problema korupcije i promovisanje ljudskih prava.

Prema Bidenovoj administraciji, lideri će biti podstaknuti da saopšte "konkretne akcije i obavežu se na stvarne, unutrašnje reforme", u skladu sa tim ciljevima.

Još nije izvjesno koliko će učesnika svoja obećanja i sprovesti na djelu. Dok njihove obaveze neće biti pravno obavezujuće, vladama će i dalje biti potrebna podrška njihovih građana, kao i resursi, da pretvore obećanja u nešto više od lijepih reči.

"Ako pogledate agendu, ona je zaista apstraktna", ističe Stejsi Godard, profesorka političkih nauka na Velsli koledžu. Godard je izjavila za Glas Amerike da želi da vidi praktičniji pristup, kao što je formiranje radnih grupa o bezbjednosti izbora.

Stiven Feldstin, visoki saradnik Karnegijeve zadužbine za međunarodni mir, kaže da skup "pokazuje prilično značajan raskid sa administracijom predsjednika Donalda Trumpa, i to je važno."

"MIslim da će naredna "godina akcije", kako je to najavila Bidenova administracija, biti pravi dokaz efikasnosti tog koncepta."

Kristofer Voker, potpredsjednik za studije i analizu u Nacionalnoj zadužbini za demokratiju, ima sličnu ocjenu.

"Mobilizacija i podizanje svijesti kao i fokus na kolektivno mišljenje o ovim važnim, demokratskim pitanjima je već pozitivan korak koji je načinila ova administracija", kaže on.

Voker dodaje da je jedan od ciljeva samita da se postigne i primijeni saradnja između vlada i civilnog društva, između ostalog u oblastima kao što je transnacionalna korupcija.

Jedan od prvih rezultata mogla bi da bude usmjerenija akcija od strane jedne manje grupe zemalja. Na brifingu za novinare krajem prošle nedelje, visoki zvaničnici administracije kažu da namjeravaju da objave spisak zemalja koje su obećale da će raditi zajedno na smanjivanju izvoza tehnologije koju represivne vlade i drugi mogu da iskoriste za kršenje ljudskih prava.

Administracija kaže da će u takozvanoj "godini akcije" biti održane i nove konsultacije da se razmotre preduzeti koraci. Biden kaže da za oko godinu dana biti domaćin samita uživo da bi se "procijenio postignuti napredak i odredio zajednički put naprijed."

Ko dolazi?

Više od 100 zemalja je pozvano, među kojima su liberalne demokratije, slabije demokratije, pa čak i nekoliko država sa autoritarnim karakteristikama.

Prema Indeksu demokratije Freedom Housea, 77 pozvanih zemalja je rangirano kao "slobodno" ili potpuno demokratsko, 31 je "delimično slobodna" a tri su "neslobodne".

"To je veoma široka skupina, u smislu kako je Bidenova administracija odlučila da organizuje samit", kazao je Feldstin za Glas Amerike. Ukazuje na tri pozvane zemlje koje je Freedom House svrstao u kategoriju "neslobodnih": Irak, Angolu i Demokratsku republiku Kongo.

ARHIVA - Zgrada Koalicije za demokratiju i pravdu u Sulejmaniji u Iraku 13. maja 2018.
ARHIVA - Zgrada Koalicije za demokratiju i pravdu u Sulejmaniji u Iraku 13. maja 2018.

Spisak pozvanih zemalja je otvorio pitanja - na primjer, zbog čega su neke zemlje pozvane a druge nisu. Bosna i Hercegovina, koja je ocijenjena sa 53 u Indeksu Freedom Housea, nije pozvana, ali je Kosovo sa ocjenom 54 pozvano zajedno sa još devet balkanskih zemalja. Pakistan, koji ima ocjenu 37, je dospio na listu pozvanih dok Šri Lanka, sa ocjenom 56, nije.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki izjavila je za Glas Amerike da pozivnica ne znači i odobrenje SAD.

"Svaka demokratija znači rad koji je stalno u toku. To ne znači da smo dali neku negativnu ocjenu ili ne odobravamo stanje u zemljama koje nisu pozvane. Ovaj skup je zamišljen da uključi raznovrsne glasove, zemlje koje mogu da svjedoče o našim globalnim naporima da se zaštiti demokratija", dodala je Psaki.

Nekoliko faktora ima ulogu u sastavljanju spiska gostiju, rekao je Feldstin, kao što su regionalna dinamika i američki strateški interesi, uključujući i korištenje samita da bi se podstaklo kretanje određene zemlje ka demokratiji.

Administracija je na samit pozvala i neke sasvim male države. Oko 30 zemalja koje imaju manje od milion stanovnika prisustvovaće skupu.

Da li je cilj ujedinjenje svijeta protiv Rusije i Kine?

Dok cilj samita nije samo da se zemlje svijeta okupe i ujedine protiv Rusije i Kine, to je prilika za Bidenovu administraciju da prikupi podršku za suprostavljanje nečemu što vidi kao sve jači ruski i kineski autoritarni uticaj, kaže Godard.

"To je meka verzija onoga: "sa nama ste ili protiv nas", kaže profesorka Godard. "Okupljanje demokratija je na razne načine strategija čiji je cilj da se povuče linija između SAD i njihovih saveznika, i Rusije i Kine, i da se pokuša da se apeluje na zemlje da, bar malo, izaberu stranu."

Poziv Tajvanu je izazvao posebnu frustraciju Kine, koja smatra ostrvo svojom otcijepljenom provincijom.

ARHIVA - Studenti iz Hong Konga i drugi aktivisti za ljudska prava ispred zgrade parlamenta u Taipeiju, 1. oktobra 2021.
ARHIVA - Studenti iz Hong Konga i drugi aktivisti za ljudska prava ispred zgrade parlamenta u Taipeiju, 1. oktobra 2021.

U novembru, ambasadori Rusije i Kine u SAD, Anatolij Antonov i Ćin Gang objavili su, što je neoubičajeno, zajednički autorski tekst u kome su napali samit kao "očigledan proizvod američkog mentaliteta hladnog rata", koji bi mogao da "postakne ideološku konfrontaciju i rascjep u svijetu" i stvori "nove linije razdvajanja."

Odgovarajući na kritike da samit izaziva podjele i čini da se države koje njeguju duboke veze sa Kinom - kao što su Južna Koreja i Njemačka - osjećaju neprijatno, Psaki je rekla da će SAD uvijek nastaviti da jačaju demokratiju širom svijeta.

"Nećemo se izvinjavati zbog toga", rekla je.

Ali, zar SAD nemaju sopstvene probleme sa demokratijom?

Prvi put do sada, SAD su označene kao "demokratija u nazadovanju" u izvještaju za 2021 koji je objavio Međunarodni institut za demokratiju i izbornu pomoć.

Evropski think tank je spustio SAD na demokratskoj skali, navodeći da se istorijska prekretnica dogodila kada je bivši predsjednik Trump neosnovano dovodio u pitanje rezultate izbora 2020, što je kulminiralo upadom pristalica bivšeg predsjednika u zgradu američkog Kapitola 6. januara.

ARHIVA - Pristalice američkog predsednika Donalda Trampa upadaju u zgradu Kapitola 6. januara 2021.
ARHIVA - Pristalice američkog predsednika Donalda Trampa upadaju u zgradu Kapitola 6. januara 2021.

Sličan pesimizam po pitanju američke demokratije ogleda se u novoj anketi Instituta za politiku Kenedi škole pri Univerzitetu Harvard. Prema anketi, 52% mladih u SAD vjeruju da je američka demokratija "u problemima", ili da je "neuspješna." Samo 7% je stanje demokratije ocijenilo kao "zdravo."

Neki su doveli u pitanje da li SAD imaju dovoljno moralnog ugleda da bi bile domaćin samita.

"Američki rezultati u demokratiji su daleko od blistavih. Upad u Kapitol je svima još svjež u pamćenju", rekao je zamjenik kineskog ministra spoljnih poslova Li Jučeng.

Administracija navodi da je upravo sposobnost da se priznaju nesavršenosti i da se sa njima suoči na transparentan način - snaga svojstvena demokratiji i nešto što samit želi da istakne.

Odlazak Bob Dolea: Ikona američke politike i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine

Bob Dole o BiH: Oni od nas traže šansu da se brane
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:35 0:00

Dugogodišnji američki senator i član Republikanske stranke, Bob Dole, preminuo je u nedjelju ujutro, u 98-oj godini života. Dole je jedan od najuticajnijih američkih političara prošlog stoljeća, a između ostalog, istakao se po podršci Bosni i Hercegovini devedesetih godina, a posebno se zalagao za hapšenje ratnih zločinaca i podizanje embarga na oružje.

Bob Dole je predstavljao saveznu državu Kansas u Kongresu od 1961. do 1996. godine, te je bio jedna od ikona američke političke scene u prošlom stoljeću. Prvih osam godina proveo je u Zastupničkom domu, a narednih 27 godina kao Senator.

U Senatu je obnašao niz važnih pozicija, a u posljednjih 11 godina mandata je bio lider Republikanaca. Ovaj dom Kongresa je napustio kako bi 1996. godine bio predsjednički kandidat, na izborima na kojima ga je porazio Bill Clinton. U dva navrata prije toga je neuspješno tražio predsjedničku nominaciju Republikanske stranke, a na izborima 1976. godine je bio potpredsjednički kandidat Geraldu Fordu, također neuspješno, jer je predsjednik postao Jimmy Carter.

In this Oct. 22, 1986, file photo, lawmakers watch closely as President Ronald Reagan signs into law a landmark tax overhaul on the South Lawn of the White House in Washington.
In this Oct. 22, 1986, file photo, lawmakers watch closely as President Ronald Reagan signs into law a landmark tax overhaul on the South Lawn of the White House in Washington.

Dole je teško ranjen u Drugom svjetskom ratu prilikom oslobađanja Italije od fašista, a od tada nije mogao koristiti desnu ruku. Kao ratni veteran, dobar dio karijere je posvetio borbi za prava veterana, te očuvanju uspomena na američke napore u Drugom svjetskom ratu. Borio se za prava osoba sa invaliditetom, te je zaslužan za njihovu zaštitu od diskriminacije pri zapošljavanju u obrazovanju i javnim službama. Osim toga, ostavio je snažan zakonodavni trag u oblasti poreza i programa za poljoprivredu i prehranu.

Kao jedan od najuticajnijih političara svoje generacije, imao je reputaciju pragmatične osobe, koja je uvijek nastojala postići kompromis, čak i kad je to značilo suprotstavljanje stavovima vlastite stranke.

Devedesetih godina u Kongresu se istakao kao veliki prijatelj Bosne i Hercegovine i borio se za njene interese. Protivio se politici Bijele kuće o zadržavanju embarga na oružje za Bosnu i Hercegovinu, te je smatrao da je umjesto neefikasnih stranih trupa bolje dozvoliti bosanskohercegovačkoj strani da sama nabavi oružje.

Moj pogled je da bismo trebali urgirati našim kolegama, Francuzima, Britancima, Holanđanima i drugima, da odu, podignu embargo i omoguće Bosancima da se bore za sebe.“, rekao je Bob Dole pred Kongresom SAD tada.

Nedugo nakon ovih njegovih riječi, Senat je, nasuprot željama Clintonove administracije, glasao da se embargo na oružje podigne.

Tom prilikom Dole je rekao:

Ne znam kako ćete Amerikanizirati rat ako povučete zaštitne snage i podignete embargo na oružje. Demokratski lideri su rekli da čim se to dogodi, tamo će se pojaviti američke trupe. Ko je to rekao? Pretpostavljam da će predsjednik doći u Kongres. Oni od nas ne traže da umiremo za Bosnu, oni od nas traže da im damo šansu da se brane, a oni će umirati za svoju zemlju.“

Dole je Bosnu i Hercegovinu posjetio u više navrata, uključujući i dolazak ratne 1994. godine sa tadašnjim senatorom, a sadašnjim predsjednikom Sjedinjenih Država, Joe Bidenom. Osim sastanka sa političkim liderima, oni su tada obišli i bolnice, te mjesto masakra na tržnici Markale.

Nakon rata je insistirao na hapšenju ratnih zločinaca, kako prilikom dolazaka u Bosnu i Hercegovinu, tako i u američkoj javnosti.

„Danas smo ovdje da pozovemo predsjednika Clintona da se pobrine da svi ratni zločinci u bivšoj Jugoslaviji budu uhapšeni i privedeni pravdi. Danas smo ovdje da kažemo da ima još mnogo toga da se uradi kako bismo postigli stabilan, pravedan i istinski mir u Bosni. Ako ne uhapsimo počinioce ovih zločina genocida, rizikovat ćemo investiciju od milijardi dolara, trenutno je to oko sedam miliardi dolara, zatim hiljade vojnog i civilnog osoblja, kao i naš prestiž i uticaj kao najveće nacije na planeti zemlji.“, govorio je Dole u julu 1995.

Bob Dole je proglašen počasnim građaninom Sarajeva, a 2019. godine mu je uručen Ključ grada Sarajeva.

Preminuo je u snu, u nedjelju ujutro.

New York uvodi obaveznu vakcinaciju u privatnom sektoru

FILE - People wait to receive a COVID-19 vaccine booster shot at a mobile vaccination site near Central Park in New York City, Dec. 2, 2021.

Svi privatni poslodavci u New Yorku moraće da zahtijevaju od svojih radnika da se vakcinišu protiv COVID19, saopštio je u ponedeljak gradonačelnik Bil de Blazio.

De Blazio se odlučio na taj potez u trenutku kada broj zaraženih kovidom u Sjedinjenim Državama ponovo raste, a širi se i zabrinjavajući omikron soj.

"U Njujorku smo se odlučili na preventivni udar da bi zaista uradili nešto smjelo i zaustavili dalje širenje kovida i opasnost od toga po sve nas", poručio je gradonačelnik najvećeg američkog grada,

De Blazio, demokrata koji položaj gradonačelnika Njujorka napušta za nekoliko sedmica, rekao je da će odluka o obaveznoj vakcinaciji stupiti na snagu 27. decembra.

De Blazio je u intervjuu za kablovsku mrežu MSNBC rekao da je cilj odluke o obaveznoj vakcinaciji da se suzbije rast zaraženih za vrijeme zimskih mjeseci kada se porodice okupljaju za vrijeme praznika, a građani provode više vremena u zatvorenom prostoru gdje se virus brže širi.

Pravila o vakcinaciji različita su širom američkih država i gradova. Pojedine države se opiru obaveznoj imunizaciji, dok neke zahtijevaju da zaposleni u vladi ili u određenim sektorima, kao što je zdravstvena zaštita, prime vakcinu.

Međutim, većina zvaničnika do sada nije zahtijevala obaveznu vakcinaciju u privatnom sektoru.

Predsjednik Joe Biden je to pokušao da uvede na nacionalnom nivou i naložio obaveznu vakcinaciju u kompanijama sa 100 ili više radnika, ali su federalni sudovi privremeno blokirali sprovođenje te odluke uoči roka 4. januara.

De Blazio je rekao da očekuje da njegov potez neće biti osporen pred sudom. Njegov portparol naveo je da će se odnositi na oko 184.000 preduzeća u gradu sa 8,8 miliona stanovnika.

Imunizacija protiv kovida u Njujorku već je obavezna za zaposlene u bolnicama i staračkim domovima, kao i u gradskim službama, uključujući nastavnike, policajce i vatrogasce. Prošle nedjelje je uvedena i obavezna vakcinacija u privatnim i vjerskim školama.

Gradonačelnik je objavio i da će svi stariji od 12 godina, koji žele da idu u restoran, teretanu, bioskop ili pozorište morati da pokažu dokaz da su primili dvije doze vakcine. Do sada je bila dovoljna jedna doza. Dokaz o primljenoj jednoj dozi biće potreban za djecu od 5 do 11 godina.

De Blazia će na položaju gradonačelnika zamijeniti demokrata Erik Adams koji će, kako je saopštio njegov portparol, "razmotriti današnju odluku o obaveznoj vakcinaciji i sve druge strategije za borbu protiv kovida i donijeti odluke zasnovane na nauci, efikasnosti i savjetu zdravstvenih profesionalaca".

Omikron manje opasan od delte?

Američki zdravstveni zvaničnici su u nedelju rekla da je omikron varijanta koronavirusa, iako se brzo širi u zemlji, prema ranim nagovještajima manje opasna od delte, koja i dalje podstiče rast broja hospitalizacija.

Glavni zdravstveni savjetnik predsjednika Bidena i vodeći američki epidemiolog, doktor Entoni Fauči, rekao je za kablovsku mrežu CNN da je naučnicima potrebno više informacija prije nego što donesu zaključke o o tome koliko je omikron opasan.

"Za sada, ne izgleda kao da postoji veliki stepen opasnosti. Međutim, moramo da budemo oprezni prije nego što utvrdimo da je manje opasan ili ne izaziva teške oblike bolesti, u poređenju sa deltom", naglasio je Fauči.

Dodao je i da Bidenova administracija razamtra ukidanje putnih ograničenja za strance koji ulaze u SAD iz nekoliko afričkih zemalja, uvedenih zbog širenja omikrona.

Omikron je do nedelje registrovan u trećini američkih država. Međutim, delta je i dalje dominantna varijanta i čini više od 99 odsto slučajeva.

Američki zvaničnici pozivaju građane da se vakcinišu ili prime boostere, te poštuju mjere kao što je nošenje maski u zatvorenom prostoru.

Kovid 19 je odnio više od 780.000 života u Americi, a dnevno umire oko 860 ljudi. Svakog dana ima i više od 6.600 hospitalizacija, dok je novozaraženih dnevno najmanje 86.000.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG