Linkovi

Teme

Moguća je „generacijska katastrofa“, jer pandemija stvara krizu obrazovanja

Foxton Harding, left and Adison Pucci, both 12, who attend Northshore Middle School, which has moved to online schooling for two weeks due to coronavirus concerns, work on school assignments at their home in Bothell, Washington, March 11, 2020.

Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres kaže da u trenutku dok su škole primorane da zatvore svoja vrata zbog pandemije koronavirusa, svijet se suočava sa „generacijskom katastrofom“.

Guterres je to komentarisao u utorak tokom video-brifinga za pokretanje nove kampanje Ujedinjenih nacija pod nazivom "Spasimo našu budućnost", čiji je cilj obnova i jačanje formalnog obrazovanja u post-pandemijskom svijetu.

Šef ovog svjetskog tijela rekao je da od sredine jula više od milijardu djece, u najmanje 160 zemalja, propušta formalnu edukaciju, dok je najmanje 40 miliona djece propustilo predškolski odgoj.

United Nations Secretary-General Antonio Guterres.
United Nations Secretary-General Antonio Guterres.

Guterres je rekao da su studenti s invaliditetom, pripadnici manjina ili ugroženih zajednica, kao i izbjeglice i raseljena lica, među onima koji su u najvećem riziku da budu ostavljeni po strani.

Generalni sekretar je napomenuo da je svijet i prije pandemije bio u „krizi učenja“, sa 250 miliona djece širom svijeta izvan škole.

"Sada se suočavamo s generacijskom katastrofom koja bi mogla dovesti do neopisivog gubitka ljudskog potencijala, narušiti decenije napretka i pogoršati ukorijenjene nejednakosti", rekao je on.

Guterres je rekao da povratak učenika u učionice "mora biti glavni prioritet" nakon što pandemija bude stavljena pod kontrolu. Takođe je pozvao na veća ulaganja u obrazovanje, uključujući ulaganja u „digitalnu pismenost i infrastrukturu“.

FFairfax County Public School buses are lined up at a maintenance facility in Lorton, Va., Friday, July 24, 2020.
FFairfax County Public School buses are lined up at a maintenance facility in Lorton, Va., Friday, July 24, 2020.

Šef UN-a je takođe rekao da inicijative za obrazovanje moraju biti usmjerene prema onima koji su pod najvećim rizikom da budu ostavljeni.

Sa brojem potvrđenih slučajeva širom svijeta, koji kako izvještava Johns Hopkins Coronavirus Resource Center, prelazi 18,2 miliona - a broj smrtnih slučajeva približio se cifri od 700 hiljada - direktor Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) upozorio je da možda nikada neće postojati "srebrni metak" za zaustavljanje širenja korona virusa.

Students wear face masks as a preventive measure against the spread of the COVID-19 coronavirus in their classroom at the Jean Benoit College in Yaoundé, Cameroon, on June 1, 2020.
Students wear face masks as a preventive measure against the spread of the COVID-19 coronavirus in their classroom at the Jean Benoit College in Yaoundé, Cameroon, on June 1, 2020.

Generalni direktor WHO, Tedros Adhanom rekao je novinarima u ponedjeljak da iako je jedan broj vakcina sada u završnoj fazi ispitivanja, sve zemlje i pojedinci trebaju primijeniti strategiju „uradi sve“ - popis testiranja, traženje kontakta, socijalno distanciranje i nošenje maski - kao neke od potrebnih stvari koje se moraju nastaviti raditi kako bi se zaustavilo širenje virusa.

Australija naređuje da se neesencijalni biznisi u Melbournu, njenom drugom najvećem gradu, zatvaraju na šest sedmica počevši od srijede, dok vlasti pokušavaju kontrolisati epidemiju koja bilježi nove slučajeve u skoro svim državama.

People line up to enter a supermarket hours before a citywide curfew is introduced in Melbourne, Sunday, Aug 2, 2020.
People line up to enter a supermarket hours before a citywide curfew is introduced in Melbourne, Sunday, Aug 2, 2020.

Zdravstveni zvaničnici izvijestili su u ponedjeljak o 429 novih infekcija i 13 smrtnih slučajeva u državi Victoria, što uključuje i Melbourne. Premijer države Victoria, Daniel Andrews, u nedjelju je proglasio Melbourne katastrofom COVID-19.

Pored zatvaranja većine trgovina, ostale djelatnosti poput građevinarstva i proizvodnje mesa moraće ograničiti svoje poslovanje od petka.

Premijer države Victoria, Daniel Andrews rekao je u utorak da će ove sedmice dodatnih 500 pripadnika vojske biti raspoređeno u državi kako bi pomogli lokalnim vlastima da izvrše nove naredbe o boravku kod kuće, uključujući i strogi policijski sat do zore.

Andrews je, takođe, rekao da će svi oni koji budu uhvaćeni u kršenju naredbi biti suočeni sa kaznom većom od 3.500 dolara.

Australijski premijer Scott Morrison rekao je u ponedjeljak da će radnici u Viktoriji koji nemaju plaćeno bolovanje, a moraju biti u izolaciji, ostvariti pravo na dobijanje iznosa u visini od 1000 dolara.

U SAD-u, koje bilježe oko četvrtinu od ukupno potvrđenih slučajeva koronavirusa u svijetu, u ponedjeljak su ponovno propali pregovori između Bijele kuće i kongresmena demokrata u cilju postizanja dogovora o novom paketu pomoći koji bi uključivao federalni novac za pomoć milionima ljudi koji su nezaposleni.

Mnogi Amerikanci su tokom pandemije izgubili posao, zbog restrikcija tokom zatvaranja i novih potrošačkih navika, koje su jako naštitile ekonomiji. Prethodni krug federalne pomoći koji je podrazumijevao 600 dolara nezaposlenim istekao je prošle sedmice.

Razgovori dolaze u trenutku kada se Sjedinjene Države suočavaju sa kontinuiranim rastom novih slučajeva od juna, što je natjeralo čelnike nekih država da vrate ograničenja koja su prethodno ukinuli, kada su se nadali da će vratiti ekonomske aktivnosti bez ponovnog širenja virusa.

Donald Trump
Donald Trump

Američki predsjednik Donald Trump rekao je novinarima u ponedjeljak da politika "trajnog zatvaranja" nije "održiv put naprijed" u borbi protiv pandemije koronavirusa. Napomenuo je da su druge zemlje zabilježile ponovni rast u slučajevima nakon gašenja.

Predsjednik se nešto ranije u ponedjeljak obrušio na dr. Deborah Birx, koordinatoricu za reagovanje na koronavirusa u Bijeloj kući, koja je rekla da su SAD ušle u "novu fazu" pandemije u intervjuu koji je dan ranije dala američkoj kablovskoj novinskoj mreži, CNN. Trump je rekao da su komentari dr. Birx da se koronavirus nekontrolisano širi trebali da umire predsjednicu Predstavničkog doma Nancy Pelosi, koja je kritikovala način na koji se administracija nosi sa krizom. Predsjednik je twitnuo da je Birx „zagrizla mamac“ i nazvao je „patetičnom“.

Dr. Anthony Fauci, director of the National Institute for Allergy and Infectious Diseases, adjusts his face mask during a House Subcommittee on the Coronavirus crisis hearing, Friday, July 31, 2020 on Capitol Hill in Washington.
Dr. Anthony Fauci, director of the National Institute for Allergy and Infectious Diseases, adjusts his face mask during a House Subcommittee on the Coronavirus crisis hearing, Friday, July 31, 2020 on Capitol Hill in Washington.

Dr. Anthony Fauci, najbolji nacionalni stručnjak za zarazne bolesti i član radne grupe za borbu protiv koronavirusa, zajedno s Birx, podržao je njenu opservaciju u ponedjeljak.

Fauci je rekao da se Birx osvrnula na "širenje u zajednici", što znači da se virus širi nasumično, umjesto da se koncentriše na jednom mjestu.

"Kada imate širenje u zajednici, mnogo je teže to obuhvatiti i kontrolisati", rekao je dr. Fauci.

See all News Updates of the Day

Hoće li Biden promijeniti Trumpovu politiku prema Kini?

Naslovna strana kineskog Global Timesa sa novom američkom administracijom na naslovnoj strani.

Kina se sprema za dogovor sa novom američkom administracijom nakon nazadovanja diplomatskih odnosa zbog pandemije, trgovinskog rata i kršenja ljudskih prava.

Pitanje je da li će se kineski predsjednik Xi Jinping bolje slagati sa novim američkim predsjednikom Joeom Bidenom, nego sa njegovim prethodnikom Donaldom Trumpom.

Većina analitičara kaže da Biden neće žuriti da promijeni Trumpovu politiku prema Kini, i da će biti mnogo više fokusiran na pitanja ljudskih prava i strateške probleme, nego na otežavanje poslovanja kineskim kompanijama.

"U Washingtonu postoji dvostranački konsenzus o čvrstoj politici prema Kini", kaže Zhiqun Zhu​, šef odjeljenja za međunarodne odnose na Univerzitetu Bucknell.

Kandidat za novog državnog sekretara Antony Blinken​ rekao je da se slaže sa politikom svog prethodnika Mikea Pompea prema Kini.

"Mislim da treba da pazimo da ne uvozimo robu koja je proizvod prisilnog rada u Šinđangu. Takođe, moramo da vodimo računa da ne izvozimo tehnologije i znanje koje dalje mogu koristiti za to. To je početak", rekao je Blinken.

Postoje, međutim, i druge stvari koje će uticati odnose SAD i Kine.

Kineski lideri ne žele da rade ono što im Washington kaže po pitanjima koje smatraju osjetljivim, kao što su Tajvan, Tibet i ljudska prava, a pošto je Blinken najavio da će demokrate pokrenuti upravo ta pitanja - tenzije bi mogle da porastu.

Uprkos tome što neće lako ukinuti Trumpove mere, Bidenova administracija je suočena sa činjenicom da je za više od tri godine trgovinski rat nanio više štete američkim potrošačima, nego kineskim kompanijama.

Trgovinski deficit SAD sa Kinom, na kraju Trumpove administracije, bio je oko 300 milijardi dolara - skoro isti kao na kraju mandata Baracka Obame.

"Većinu tereta tarifa snose amerčki uvoznici i potrošači, a ne kineski izvoznici", kaže Scott Kennedy​ iz Centra za međunarodne i strateške studije. "Ali, očekujem da će Bidenova administracija malo popustiti u nekim stvarima, na primjer kada je riječ o novinarima ili nekim tarifama, ali samo ako Kina uzvrati istom mjerom i pozabavi se uzrokom problema."

Zhiqun Zhu​ kaže da ima oblasti u kojima je lakše popustiti, kao što je obnova Fulbright stipendija u Kini i Hong Kongu, dolazak kineskih studenata i naučnika u SAD, povratak mirovnih trupa u Kinu i moguće otvaranje američkog konzulata u gradu Čengdu, kao i kineskog konzulata u Houstonu.

Očekuje se da Kina pokuša da izbjegne veliki sukob sa SAD zbog diplomatskih udaraca koje je pretrpjela u 2020.

"COVID-19 je zaista pogoršao sliku Kine. Mnoge zemlje je i dalje krive što nije bila dovoljno transparentna i nije spriječila virus da se proširi", kaže Zhu.

Istovremeno, Kina je postigla uspjeh na drugim poljima i postigla trgovinski dogovor sa EU.

Kina sada pokušava da popravi ugled izvozom vakcina protiv COVID-19, koje doduše nisu dobile odobrenje za korištenje širom svijeta.

"Uzimajući u obzir manju efikasnost kineske vakcine, pitanje je koliko će biti potrebe za njom. Ne samo u svijetu, nego i u Kini", smatra Kennedy.

Zhu kaže da Kina očigledno želi da popravi svoj međunarodni imidž, čemu će pomoći i izvoz vakcina i medicinske opreme zemljama u razvoju.

Bidenovi prvi razgovori sa stranim liderima

Joe Biden

Britanski premijer Boris Johnson rekao je u subotu predsjedniku SAD Joe Bidenu da je nestrpljiv da sklopi novi američko-britanski trgovinski sporazum.

Johnsnovo nagovaranje na dogovor uslijedio je tokom razgovora dvojice lidera o širokom dijapazonu tema, koji se dotakao i globalnog odgovora na pandemiju koronavirusa, kao i najave Bidenove administracije ove nedjelje da će se Sjedinjene Države ponovo pridružiti Pariškom klimatskom sporazumu i Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, saopšteno je iz Downing Streeta.

Novi trgovinski sporazum između saveznika za Johnsona je veći prioritet nego za Bidena. Britanija je povratila kontrolu nad nacionalnom trgovinskom politikom početkom mjeseca nakon završetka prelaznog perioda Brexita.

Boris Johnson
Boris Johnson

Sekretarica za štampu Bijele kuće Jen Psaki izjavila je u petak da administracija nije imala vremenski okvir za pisanje novog trgovinskog sporazuma, jer je Bidenova pažnja uglavnom bila usmjerena na to da se pandemija koronavirusa stavi pod kontrolu i na pritisak na Kongres da usvoji predsjednikov plan za ublažavanje posljedica koronavirusa od 1,9 hiljada milijardi dolara.

Telefonski razgovor sa Johnsonom bio je najmanje treći Bidenov razgovor sa inostranim kolegama od petka. Predsjednik SAD je u petak uveče razgovarao sa kanadskim premijerom Justinom Trudeauom ​i meksičkim predsjednikom Andresom Manuelom Lopezom Obradorom.

Pomoć za zaustavljanje imigracije

U subotu je Lopez Obrador rekao da mu je Biden rekao da će SAD poslati četiri milijarde dolara kao pomoć za razvoj Hondurasa, Salvadora i Gvatemale, zemalja čije su nedaće iznjedrile plimu migranata koji kroz Meksiko idu ka Sjedinjenim Državama.

Lopez Obrador je rekao da su tokom poziva u petak dvojica predsjednika razgovarali o imigraciji i potrebi da se riješe glavni uzroci zašto ljudi migriraju.

Andres Manuel Lopez Obrador
Andres Manuel Lopez Obrador

Meksiko je zaustavio nedavne pokušaje karavana srednjoameričkih migranata da pređu Meksiko.

Bidenov razgovor sa Lopezom Obradorom uslijedio je u napetom trenutku, nekoliko dana nakon što je meksički predsjednik optužio američku Upravu za borbu protiv droge (DEA) da je izmislila optužbe za šverc droge protiv bivšeg ministra odbrane te zemlje.

Ali Lopez Obrador je u izjavi od petka rekao da je razgovor sa Bidenom bio "prijateljski i pun poštovanja".

Bidenov poziv premijeru Kanade uslijedio je nakon što je Trudeau ove nedjelje javno izrazio razočaranje Bidenovom odlukom da izda uredbu o zaustavljanju izgradnje naftovoda Keystone XL.

Predviđalo se da će dugo sporni projekat nositi oko 800.000 barela nafte dnevno od katranskog pijeska Alberte do obale zaliva Texasa, prolazeći kroz Montanu, Južnu Dakotu, Nebrasku, Kansas i Oklahomu.

Biden je rekao premijeru Kanade da je izdavanjem uredbe slijedio obećana data u kampanji, rekao visoki zvaničnik kanadske vlade za AP.

Zvaničnik je govorio pod uslovom anonimnosti.

Bijela kuća je saopštila da je Biden primio k znanju razočaranje Trudeaua zbog odluke.

"Savršeno poravnanje" je rijetkost

Justin Trudeau
Justin Trudeau

Trudeau je rekao novinarima prije poziva u petak da neće dozvoliti da njegove razlike sa Bidenom oko projekta postanu izvor napetosti u američko-kanadskim odnosima.

"Neće uvijek biti savršeno usklađivanje sa Sjedinjenim Državama", rekao je Trudeau. "To je slučaj sa bilo kojim predsjednikom, ali mi smo u situaciji kada smo mnogo više usklađeni sa vrijednostima i fokusom. Veoma se radujem saradnji sa predsjednikom Bidenom".

Biden i Trudeau takođe su razgovarali o izgledima da se Kanada snabdijeva vakcinom protiv COVID-19 iz pogona farmaceutskog giganta Pfizer u Kalamazoou, Michigan, rekao je drugi visoki zvaničnik kanadske vlade, koji je govorio pod uslovom anonimnosti.

Kanada je uzimala sve svoje doze vakcine iz Pfizerovog postrojenja u Belgiji, ali je Pfizer obavijestio Kanadu da sljedeće nedjelje neće dobiti nikakve doze i da će tokom naredne tri nedjelje dobiti 50 odsto manje od očekivanog.

Premijer Ontarija Doug Ford javno je tražio od Bidena da podijeli milion doza napravljenih u Pfizerovom pogonu u Michiganu.

Američka federalna vlada ima sporazum sa kompanijom Pfizer prema kojem će prvih 100 miliona doza vakcine proizvedene u SAD biti u vlasništvu američke vlade i distribuiraće se u SAD.

Dvojica lidera takođe su naširoko razgovarali o trgovinskim, odbrambenim i klimatskim pitanjima.

Trudeau je takođe pokrenuo slučajeve dvojice Kanađana zatvorenih u Kini u potezu očigledne odmazde zbog hapšenja izvršnog direktora Hauweija u Kanadi na zahtjev američke ekstradicije, saopštio je kabinet premijera.

I saveznici i protivnici pozdravili novog predsjednika SAD

I saveznici i protivnici pozdravili novog predsjednika SAD
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

Senat potvrdio imenovanje prvog Afroamerikanca za šefa Pentagona

Defense Secretary Lloyd Austin, right, greets Chairman of the Joint Chiefs of Staff Mark Milley as he arrive at the Pentagon, Friday, Jan. 22, 2021, in Washington. (AP Photo/Alex Brandon)

Senat SAD u petak je potvrdio imenovanje penzionisanog generala Lojda Ostina (Lloyd Austin) za novog sekretara za odbranu. Ostinova kandidatura potvrđena je sa 93 glasa za, a dva protiv. Ostin je prvi Afroamerikanac na tom položaju.

U Pentagon je došao odmah nakon potvrde u Senatu i već bi poslijepodne predsjedavao sastankom sa ostalim liderima Sekretarijata za odbranu o pandemiji koronavirusa. Planiran je i telefonski razgovor Ostina i generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga.

Ostin je na Twitteru napisao da je ponosan što je prvi afroamerički sekretar za odbranu.

Senatori iz obje stranke pozdravili su potvrdu Ostinove kandidature za šefa Pentagona, samo dva dana nakon inauguracije predsjednika Joe Bidena.

Demokratski senator Džek Rid (Jack Reed), novi predsjedavajući Odbora za oružane snage, rekao je da se zemlja suočava sa nizom izazova, među kojima su pandemija koronavirusa i nadmetanje sa Kinom i Rusijom.

"General Ostin je lider sa izuzetnim kvalifikacijama i dugom i istaknutom karijerom u američkoj vojsci", rekao je Rid uoči glasanja.

Direktorica Nacionalne obavještajne službe (DNI) Avril Haines postala je prva od predsjednikovih namještenika koja je preuzela funkciju. Prva žena na čelnoj poziciji DNI, položila je zakletvu rano u četvrtak, manje od 24 sata nakon što ju je Senat potvrdio glasovima 84-10.

Ubrzo nakon polaganja zakletve, Hajnes je učestvovala u predsjednikovom svakodnevnom obavještajnom brifingu i obratila se članovima obavještajnih agencija u zemlji, rekavši u izjavi da njihov rad "nikada nije bio vitalniji za bezbjednost ili prosperitet naše države".

President-elect Joe Biden’s pick for national intelligence director Avril Haines speaks during a confirmation hearing before the Senate intelligence committee on Tuesday, Jan. 19, 2021, in Washington. (Joe Raedle/Pool via AP)
President-elect Joe Biden’s pick for national intelligence director Avril Haines speaks during a confirmation hearing before the Senate intelligence committee on Tuesday, Jan. 19, 2021, in Washington. (Joe Raedle/Pool via AP)

Brza potvrda postavljenja Haines u Senatu izazvala je pohvale republikanaca i demokrata, koji su naglasili da zemlja nema vremena za bacanje.

"Sretan sam što su mi se kolege iz Senata pridružili i brzo potvrdili direktorku Hajnes“, rekao je Marko Rubio, najviši republikanac u Odboru Senata za obavještajne poslove, prije nego što je završen konačni rezultat glasanja. "Naši protivnici neće stajati po strani i čekati da nova administracija postavi ljude na ključne pozicije".

Vodeći demokrata u odboru, senator Marc Warner, takođe je pohvalio dvopartijske napore da potvrdi postavljenje Hajnesove, rekavši da je njena uloga najviše obavještajne zvaničnice u državi od "kritične važnosti".

"Nakon što je četiri godine namjerno podrivana, obavještajna zajednica zaslužuje snažnog lidera koji je potvrdio Senat da je vodi i oživljava", rekao je Vorner.

"Čak i dok se vlast prenosi sa jedne adminstracije uprave na drugu, rad na održavanju naše nacije ne smije biti zaustavljen ili poremećen", rekao je u četvrtak novi lider nove većine u Senatu, demokrata Čak Šumer, pozivajući Senat da žurno krene u potvrđivanja postavljenja za najviše pozicije u odjeljenjima za nacionalnu bezbjednost, državu i trezor. "Strani protivnici će pokušati da iskoriste ovaj period tranzicije i ne možemo dozvoliti da američka vojna, obavještajna i nacionalna bezbjednosna politika budu narušene zbog odlaganja popunjenja".

Očekuje se da će Senat takođe preći na druge ključne kandidate, poput bivšeg ambasadora Vilijema Bernsa, imenovanog za vođenje Centralne obavještajne agencije (CIA), glavne špijunske agencije u Vašingtonu.

Ruske prijetnje

Bidenov tim za nacionalnu bezbjednost već se suočava sa nekim ključnim izazovima, od pandemije koronavirusa, do američkih protivnika.

Bidenova administracija objavila je u četvrtak da traži petogodišnje produženje novog START-a, jednog od posljednjih preostalih ugovora o kontroli naoružanja sa Rusijom.

Ugovor, koji ograničava Sjedinjene Države i Rusiju na razmeštanje ne više od 1.550 strateških nuklearnih bojevih glava i ograničava sisteme za isporuku raketa, ističe u februaru.

Sekretarka za štampu Bijele kuće Džen Psaki takođe je u četvrtak potvrdila da je Biden tražio od obavještajne zajednice procjene sumnjivih ruskih akcija, uključujući cyber hakovanje SolarVinds, akciju miješanja u predsjedničke izbore u novembru, upotrebu hemijskog oružja protiv opozicionog lidera Alekseja Navalnog i navodne ucjene raspisane za ubistva američkih vojnika u Afganistanu.

Hajnes, bivši zamjenica direktora CIA i bivša pomoćnica u Bijeloj kući, rekla je zakonodavcima tokom saslušanja za potvrdu postavljenja u utorak da je posebno zabrinjavajuća ruska upotreba operacija uticaja.

"Svakako sam vidjela rusku upotrebu aktivnih mjera u raznim kampanjama za pogoršanje podjela u ovoj zemlji i promovisanje ekstremizma, u izvjesnom smislu", rekla je Hajnes.

Tokom saslušanja za svoje postavljenje u utorak, Ostin je takođe upozorio na Kremlj, rekavši da, iako je Rusija sila "u opadanju", i dalje može da nanese "veliku štetu" u cyber prostoru.

Pogled unutra

I Hajnes, i Ostin, rekli su zakonodavcima da će im veći dio pažnje biti usmjeren ka tome da nastoje da pomognu povratku povjerenja u obavještajnu zajednicu i vojsku.

"Da bi bila efikasna, DNI nikada ne smije da zazire od toga da govori istinu vlastima. Nikada. Naročito kada može biti nezgodno ili teško da se to čini", rekla je Hajnes.

Sa svoje strane, Ostin je rekao da bi mu prioritet bio uklanjanje ekstremizma i ilegalnog ponašanja u vojsci.

"Posao Sekretarijata za odbranu je da zaštiti Ameriku od naših neprijatelja, ali to ne možemo da učinimo ako neki od tih neprijatelja stoje u našim redovima", rekao je.

"Ovom (ekstremizmu) nije mjesto u Vojsci Sjedinjenih Američkih Država", dodao je Ostin, opisujući to kao dio šire bitke. "Snažno ću se boriti da eliminišem seksualne napade i da oslobodim naše redove rasista i ekstremista i da stvorim klimu u kojoj svi sposobni i spremni imaju priliku da služe", rekao je on.

* Ketrin Gipson iz Glasa Amerike doprinijela je pisanju ovog izvještaja.

Vizija politike budućeg državnog sekretara SAD: "Skromnost i samouvjerenost"

Vizija politike budućeg državnog sekretara SAD: "Skromnost i samouvjerenost"
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:35 0:00

Učitajte još

XS
SM
MD
LG