Kristalina Georgijeva, direktorica MMF-a, rekla je u četvrtak na skupu na Univerzitetu Georgetown u Washingtonu da će "situacija vjerovatno da se pogorša prije nego što bude bolja", ističući da je ruska invazija na Ukrajinu - koja je počela u februaru - dramatično promijenila ekonomske izglede.
Pandemija Covida 19, rast inflacije i pogoršanje klimatskih uslova također utiču na svjetske ekonomije i pogoršavaju druge krize kao što su nestabilno snabdijevanje hranom i visoka zaduženost zemalja sa niskim prihodima.
"Povećava se rizik od recesije", upozorila je Georgijeva i dodala da MMF procjenjuje da će u zemljama, koje čine trećinu svjetske ekonomije, biti zabilježen ekonomski pad najmanje dva uzastopna kvartala ove ili naredne godine.
Georgijeva je podsjetila da je MMF već tri puta snizio procjenu globalnog rasta. Sada očekuje da će on biti 3,2 odsto u 2022. i 2,9 procenata u 2023.
Sumorne ekonomske procjene objavljene su u trenutku kada centralne banke širom svijeta podižu kamatne stope u nadi da će suzbiti rast inflacije.
Američke Federalne reezerve su najagresivnije u upotrebi tog sredstva za borbu protiv inflacije, mada su centralne banke od Azije do Engleske počele da povećavaju kamatne stope ove nedjelje.
Georgijeva je ocijenila da bi "pooštravanje monetarne politike previše i prebrzo - i to istovremeno u brojnim zemljama - moglo da dovede do duge recesije u mnogim državama".
Mnoge zemlje se već suočavaju sa velikim ekonomskim posljedicama invazije na Ukrajinu, a procjene MMF-a su u skladu sa ostalima koje predviđaju manji rast.
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je prošle nedjelje saopštila da će globalna ekononija izgubiti 2,8 hiljade milijardi dolara 2023. zbog rata.
Istovremeno, zemlje članice OPEK-a - organizacije izvoznica nafte - odlučile su da znatno smanje proizvodnju da bi podstakle rast cijena na tržištu.
To bi globalnoj ekonomiji moglo da zada još jedan udarac i da podigne cijene na američkim pumpama, uoči ključnih izbora za Kongres u novembru.
