U tekstu je ukazano da su rizici po globalni bankarski sistem zauzdani jakim političkim mjerama primjenjenim nakon propasti dvije američke banke, kao i pripajanjem banke Credit Suiss.
Međutim, u izvještaju je istaknuto da su previranja produbila neizvjesnost zbog visoke inflacije i posljedica ruske agresije na Ukrajinu.
“Nedavnim potresima na finansijskim tržištima - magla oko svjetske ekonomske perspektive je zgusnuta”, navodi u tekstu MMF – uoči proljetnih sastanaka sa predstavnicima Svjetske banke u Washingtonu.
"Neizvjesnost je znatna, dok se ravnoteža rizika pomjera ka dole u trenutku u kom finansijski sektor ostaje nesređen”, navodi MMF.
Prognoze za 2023. i 2024. umanjene su u odnosu na procjene objavljene u januaru 2023. – djelimično zbog slabijih rezultata u nekim od većim ekonomijama poput Njemačke, kao i zbog očekivanja da bi monetarna politika mogla biti pooštrena u borbi protiv inflacije.
"Monetarna politika treba da ostane fokusirana na stabilnost cijena kako bi inflacija i njene prognoze bile pod kontrolom”, izjavio je glavni ekonomista MMF-a Pjer Olivije Gorinčas.
Uprkos tome što izvještaj nije usredsređen na bankarske krize - Gorinčas je ukazao da bi se veće pogoršanje finansijskih uslova moglo ponoviti jer, kako smatra, investitori nastoje da testiraju narednu najslabiju kariku - kao što su učinili sa bankom Credit Suiss.
Sa druge strane, izvještaj MMF-a jeste bio usredsređen na analize finansijskih previranja koja mogu umjereno, ali i ozbiljno, uticati na globalni rast.
U, kako je naznačeno vjerovatnom scenariju, uticaj na ranjive banke - poput propale banke Silicijumske doline i Signaturea, opterećenih gubicima zbog pooštravanja monetarne politike i oslanjanja na neosigurane depozite – inicirao je da se uslovi finansiranja za sve banke pooštravaju. Uzrok je veća zabrinutost za solventnost banaka i potencijalnu izloženost cijelog finansijskog sistema, naveo je MMF.
Fond je takođe prezentovao i, kako ga je označio, ozbiljan negativni scenario, sa mnogo širim rizičnim uticajima po bilanse banaka.
To je, kako je ukazano, dovelo do oštrih rezova prema zajmovima u SAD-u i drugim naprednim ekonomijama, smanjenja potrošnje domaćinstava i mogućnosti povlačenja investicionih fondova koji za poslovanje koriste američki dolar.
Prognoze MMF-a ne obuhvataju uticaj nedavnog smanjenja proizvodnje nafte – odluke koju je donio OPEC+ - što je doprinijelo skoku cijene tog energenta.
Ukazano je da u svakom slučaju poskupljenja nafte za 10 odsto, modeli MMF-a pokazuju umanjenje rasta za 0,1 procentni poen i povećanje inflacije za 0,3 procentna poena.
Međunarodni monetarni fond predviđa globalni rast od 3% u 2028, što je najniža petogodišnja perspektiva rasta od 1990.
To, kako ukazuje agencija Reuters, održava prirodno usporavanje rasta, smanjenje resursa radne snage, kao i fragmentacije globalne ekonomije duž geopolitičkih linija – obilježene napetostima između SAD-a i Kine, kao i ruskom agresijom u Ukrajini.
