Iznenadna odluka MMF-a je posljedica najave Vlade Republike Srpske da povećava plate u javnom i privatnom sektoru, kao i Vlade Federacije da poveća beneficije za veterane. Analitičari ocjenjuju da je riječ o pokušaju ubiranja jeftinih političkih poena vladajućih struktura u izbornoj godini koje bh. ekonomiju mogu koštati mnogo više nego 150 miliona.
Predstavnici Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada prilikom potpisivanja aranžmana sa MMF-om potpisale su da se uzdržavaju od povećanja plata u javnom sektoru, te u slučaju bilo kakvih promjena politika, što se odnosi i na socijalna i sva druga izdvajanja iz budžeta, da će se konsultovati sa predstavnicima MMF-a, što se u posljednjem slučaju nije desilo.
Iz MMF-a je poručeno da obustavljaju sve aktivnosti dok ne izvrše analizu kako će veće beneficije za boračku populaciju u Federaciji i povećanje plata u Republici Srpskoj, uticati na budžete i nesmetano ispunjavanje obaveza prema ovom međunarodnom kreditoru.
"MMF-u treba dodatno vrijeme kako bi ocijenio nedavne odluke vlasti da povećaju beneficije za veterane u Federaciji i plate u javnom sektoru u Republici Srpskoj", rekao je za Rojters rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, Francisko Parodi.
Ekonomista Zoran Pavlović ocjenjuje da je ovaj potez MMF-a bio očekivan, te da entitetske vlasti pokušavaju u izbornoj godini na ovaj način priskrbiti sebi glasove birača.
"Jer ekonomska situacija je vrlo teška, ljudi su postali nestrpljivi, ne žele obećanja nego rezultate, a rezultata nema. I po tom osnovu su sada pozicije vladajućih koalicija u oba entiteta prilično uzdrmane i ugrožene. U želji da nešto urade za glasačku mašineriju izabrali su različite pristupe. U Federaciji je mnogo veća glasačka mašina u domenu boračke populacije, a u Republici Srpskoj u domenu administracije i nešto malo u realnom sektoru, zbog toga su pokrenuli takve aktivnosti koje nisu prethodno bile usaglašene sa predstavnicima MMF-a."
Pavlović podsjeća da potpisivanjem aranžmana sa MMF-om, koji je sklopljen u cilju konsolidacije budžeta, vlasti u BiH ne mogu više samostalno odlučivati.
"Koliko će naše vlade to razumeti ili koliko će biti svesni da MMF nije partner s kim možete malo da plešete ili ne plešete, već jednom kad uđete u taj odnos on traje do kraja, to je sad veliko pitanje.’’
Ekonomista Anto Domazet upozorava da ugrožavanje aranžmana sa MMFom nanosi mnogo veću štetu nego što je tranša od 150 miliona.
"Najvažnija stvar koju aranžman sa MMF-om nosi za BiH je povjerenje čitave poslovne, finansijske javnosti i u zemlji i u svijetu, da BiH ipak ostaje na kursu reformi i da provodi ono što će njenu ekonomiju u budućnosti učiniti konkurentnijom."
Ekonomisti smatraju da vlasti u BiH podhitno trebaju organizovati sastanak sa predstavnicima MMF-a i pokušati u dogovoru s njima riješiti ovu situaciju.
