"Nova godina će biti teža od godine koju ostavljamo za sobom. Zašto? Zato što tri velike ekonomije - SAD, EU i Kina - istovremeno usporavaju", rekla je Georgieva za televiziju CBS.
U oktobru je MMF smanjio svoje prognoze za globalni ekonomski rast u 2023. zbog rata u Ukrajini, inflacije i visokih kamatnih stopa koje su uvele centralne banke, poput Federalnih rezervi SAD.
Kina je u međuvremenu ukinula politiku nulte tolerancije na kovid i krenula u otvaranje ekonomije, iako broj novozaraženih koronavirusom raste.
„Prvi put za 40 godina, rast Kine 2022. će vjerovatno biti na nivou ili ispod globalnog rasta“, rekla je Georgieva.
Očekuje se da će skok novozaraženih kovidom dodatno pogoditi kinesku ekonomiju, što će otežati regionalni i globalni rast, ocjenjuje direktorka MMF-a.
Američka ekonomija, prema njenim riječima, mogla bi da izbjegne direktan udarac koji će pogoditi trećinu svjetskih ekonomija.
„SAD su najotpornije i možda izbjegnu recesiju. Vidimo da tržište rada ostaje prilično snažno“.
Ali ta činjenica sama po sebi predstavlja rizik, jer može usporiti Federalne rezerve u pokušajima da vrate inflaciju na ciljani nivo od 2%.
„Ako je tržište rada veoma snažno, Federalne rezerve će možda morati duže da zadrže više kamatne stope kako bi smanjile inflaciju“, rekla je Georgieva.
Prošle godine, u najagresivnijem pooštravanju politike od ranih 1980-ih, američka centralna banka je podigla referentnu kamatnu stopu na raspon od 4,25% do 4,50%, a zvaničnici su predvidjeli da će preći granicu od 5% 2023. godine, što nije viđeno od 2007.
