C lander kompanije, nazvan Odisej, poletio je nešto posle 1:00 EST na vrhu dvostepene rakete Falcon 9 kojom je upravljao SpaceX Elona Muska, iz NASA-inog svemirskog centra Kenedi u Cape Canaveralu.
Uživo NASA-SpaceX online video prijenos prikazao je dvostepenu raketu od 25 katova kako urla sa lansirne rampe i juri u tamno nebo iznad atlantske obale Floride, praćena vatrenim žućkastim oblakom ispušnih plinova.
Otprilike 48 minuta nakon lansiranja, prikazano je kako šestonožna letjelica puštena iz gornjeg stepena Falcona 9 na oko 139 milja iznad Zemlje i odlutala na svom putovanju do Mjeseca.
Nekoliko trenutaka kasnije, operacije misije u Hustonu primile su prve radio signale od Odiseja kada je lender započeo automatizovani proces uključivanja svojih sistema i orijentacije u svemiru, prema komentatorima web prenosa.
Iako se smatra misijom Intuitivnih mašina, let IM-1 nosi šest NASA korisnih instrumenata dizajniranih za prikupljanje podataka o lunarnom okruženju prije NASA-inog planiranog povratka astronauta na Mjesec kasnije ove decenije.
Lansiranje u četvrtak uslijedilo je mjesec dana nakon što je lunarni modul druge privatne kompanije, Astrobotic Technology, pretrpio curenje pogonskog sistema na putu do Mjeseca ubrzo nakon što ga je 8. januara u orbitu postavila raketa United Launch Alliance (ULA) Vulcan koja je napravila svoj debitantski let.
Neuspjeh Astroboticovog slijetanja Peregrine, koji je također letio NASA-inim teretom na Mjesec, bio je treći put da privatna kompanija nije uspjela postići "meko slijetanje" na površinu Mjeseca, nakon neuspješnih napora kompanija iz Izraela i Japana .
Te nezgode su ilustrovale rizike s kojima se NASA suočava u oslanjanju na komercijalni sektor više nego što je to bilo u prošlosti da bi ostvarila svoje ciljeve svemirskih letova.
Planovi predviđaju da Odisej stigne na odredište nakon jednonedeljnog leta, sa slijetanjem 22. februara u krater Malapert A blizu južnog pola Mjeseca.
Ako bude uspješan, let bi predstavljao prvo kontrolirano spuštanje američke svemirske letjelice na površinu Mjeseca od posljednje misije na Mjesecu s posadom Apolla 1972. godine i prvo od strane privatne kompanije.
Taj podvig bi također označio prvo putovanje do površine Mjeseca u okviru NASA-inog programa za Mjesec Artemis, dok se SAD utrkuju da vrate astronaute na Zemljin prirodni satelit prije nego što Kina tamo spusti svoju svemirsku letjelicu s posadom.
IM-1 je najnoviji test NASA-ine strategije plaćanja za korištenje svemirskih letjelica izgrađenih i u vlasništvu privatnih kompanija kako bi se smanjili troškovi misija Artemis, zamišljenih kao preteča ljudskog istraživanja Marsa.
Nasuprot tome, tokom ere Apolla, NASA je kupovala rakete i drugu tehnologiju od privatnog sektora, ali ih je sama posjedovala i upravljala njima.
NASA je prošlog mjeseca objavila da odgađa ciljni datum za prvo slijetanje na Mjesec Artemis s posadom od 2025. do kraja 2026. godine, dok je Kina rekla da ima za cilj 2030.
Očekuje se da će mali landeri kao što je Nova-C prvi stići tamo, noseći instrumente za pomno ispitivanje lunarnog pejzaža, njegovih resursa i potencijalnih opasnosti. Odisej će se fokusirati na interakcije svemirskog vremena sa površinom Mjeseca, radio astronomiju, tehnologije preciznog slijetanja i navigaciju.
Misija IM-2 kompanije Intuitive Machine trebala bi sletjeti na južni pol Mjeseca 2024. godine, nakon čega slijedi misija IM-3 kasnije tokom godine s nekoliko malih rovera.
Prošlog mjeseca, Japan je postao peta zemlja koja je postavila lender na Mjesec, a njena svemirska agencija JAXA postigla je neuobičajeno precizno "tačkasto" spuštanje svoje sonde SLIM prošlog mjeseca. Prošle godine Indija je postala četvrta nacija koja je sletjela na Mjesec, nakon što je Rusija propala u pokušaju istog mjeseca.
Sjedinjene Američke Države, bivši Sovjetski Savez i Kina jedine su druge zemlje koje su izvele uspješna mekana slijetanja na Mjesec. Kina je prva na svijetu u 2019. postigavši prvo slijetanje na drugu stranu Mjeseca.
