Linkovi

Analize i istraživanja

State Department osudio nasilje nad demonstrantima u Mjanmaru

Demonstranti pripremaju zaštitu od plastike u slučaju da policija upotrijebi vodene topove, na protestima u Jangonu, 9. februara 2021.

SAD su osudile nasilje nad demonstrantima u Mjanmaru i ponovile pozive vojsci da prepusti vlast civilnoj vladi, saopštio je portparol State Departmenta Ned Price.

Na brifingu za novinare, on je izjavio da je Mjanmar i dalje prioritet za SAD i da američka vlada razmatra sadašnju pomoć toj zemlji kako bi osigurala da odgovorni za puč "snose ozbiljne posljedice".

Takođe je najavio da će se narednih dana znati više o odgovoru Bidenove administracije na događaje u Mjanmaru, gdje se nastavljaju protesti zbog nedavnog vojnog puča i privođenja civilnih lidera zemlje među kojima je Aung San Su Ći.

Policija u Mjanmaru je u utorak ispalila hice upozorenja i upotrijebila vodene topove da rastjera masu građana koji su u utorak ponovo izašli na ulice da protestuju zbog vojnog puča, uprkos tome što je hunta proteste proglasila nelegalnim.

Kancelarija UN u Mjanmaru je izrazila veliku zabrinutost zbog izvještaja o brojnim povrijeđenim demonstrantima.

“Prema izvještajima iz Naj Pji Toa, Manadeleja i drugih gradova, pripadnici brojni demonstranti su povrijeđeni, neki ozbiljno, od strane snaga bezbjednosti, u trenutnim protestima širom zemlje", saopštili su predstavnici UN.

"Upotreba nesrazmjerne sile protiv demonstranata je neprihvatljiva", saopštio je Ola Almgren, regionalni koordinator UN u Mjanmaru.

Vodeni topovi su upotrijebljeni u Mandaleju, drugom najvećem gradu u Mjanmaru, gdje su prema rečima očevidaca ispaljena najmanje dva hica upozorenja u ranijim pokušajim da se rastjera gomila demonstranata. Na video snimcima iz tog grada čuje se pucnjava. Prema izvještajima sa društvenih medija, policija je uhapsila više od 20 demonstranata.

Policija je takokođe upotrijebila vodene topove u glavnom gradu, Nejpjidou, drugi dan za redom, a takođe je pucala u vazduh. Prema nekim izvještajima, policija je upotrijebila i gumene metke protiv demonstranata u Nejpjidou i ranila nekoliko ljudi. Demonstranti su na društvenim mrežama objavili fotografije policajca sa pištoljem, nekoliko povrijeđenih ljudi kao i čahure metaka koje su, kako kažu, pronašli na licu mjesta.

Na društvenim mrežama kruže i nepotvrđeni izvještaji o upotrebi bojeve municije i poginulim demonstrantima, što bi moglo da izazove nasilnu reakciju demonstranata prema vlastima. Zagovornici pokreta za građansku neposlušnost u Mjanmaru su upravo upozoravali protiv takvog scenarija. AP nije mogao da nezavisno potvrdi te izvještaje.

Policija koristi vodeni top da rastjera demonstrante u Mandaleju, 9. februara 2021.
Policija koristi vodeni top da rastjera demonstrante u Mandaleju, 9. februara 2021.

Nedeljnik 7Day News je na Twitteru objavio da je 19-godišnja djevojka pogođena u policijskoj pucnjavi u Nejpjidou i da je hitno operisana u glavnoj gradskoj bolnici. Medij se pozvao na izjavu Mina Tua, lokalnog predsjednika Nacionalne lige za demokratiju, stranke Aung San Su Ći.

Demonstranti traže povratak na vlast smijenjene civilne vlade i traže puštanje na slobodu Su Ći i drugih članova vladajuće stranke koji su uhapšeni kada je vojska preuzela kontrolu nad zemljom i spriječila novu sjednicu parlamenta koja je trebalo da se održi 1. februara.

See all News Updates of the Day

Britanija nudi post-Brexit vize za 10.500 vozača usljed nedostatka radne snage

Prazni rafovi u supermarketu lanca Tesco u Manchesteru, 12. septembar 2021.

Britanija će izdati do 10.500 privremenih dozvola za rad vozačima kamiona i radnicima sa živinom kako bi se ublažila hronični nedostatak radne snage, objavila je vlada u subotu, što je u zaokretu u imigracionoj politici nakon Brexita.

Kratkoročne vize, koje će važiti od sljedećeg mjeseca do kraja decembra, dolaze dok ministri pokušavaju da ublaže nedostatak vozača i drugih ključnih radnika, koji je uticao na snabdijevanje gorivom i druge industrije.

Nedostatak vozača cisterni izazvao je duge redove na benzinskim pumpama posljednjih dana, jer ljudi ignorišu molbe vlade da ne kupuju panično gorivo nakon što su se neke benzinske stanice zatvorile zbog nedostatka isporuka.

Odluku o proširenju šeme kritičnih viza za rad preinačio je premijer Boris Johnson, čija je vlada pooštrila imigraciona pravila nakon Brexita insistirajući da se britansko oslanjanje na stranu radnu snagu mora okončati.

Vlada se mjesecima opirala uvođenju takve mjere, uprkos procijenjenom nedostatku od oko 100.000 vozača teških teretnih vozila (HGV) i upozorenjima iz različitih sektora da će nestati zaliha.

Sekretar za saobraćaj Grant Shapps ipak je insistirao da preduzima mjere "što je prije moguće" i da će najavljeni širi paket mera osigurati da predbožićne pripreme "ostanu na dobrom putu".

"Industrija također mora da odigra svoju ulogu u tome što se uslovi rada nastavljaju da se poboljšavaju, a nastavlja se sa zasluženim povećanje plata kako bi kompanije zadržale nove vozače", dodao je on.

"Kampovi za obuku vještina"

Nove mjere će se fokusirati na brzo povećanje broja novih domaćih vozača, a uključivaće i raspoređivanje instruktora vožnje Ministarstva odbrane, kako bi se obezbjedilo dodatno testiranje vozača u narednih 12 sedmica.

U međuvremenu, ministarstvo obrazovanja i partnerske agencije potrošiće milione funti na obuku 4.000 ljudi da postanu vozači teretnih vozila, stvarajući nove "kampove za unaprijeđivanje vještina" kako bi ubrzali proces.

Skoro milion pisama biće poslato i svima vozačima sa važećom vozakom dozvolom, u kojima će se tražiti od svih koji trenutno ne voze da se vrate na posao.

Johnson je bio pod sve većim pritiskom da djeluje, nakon što su pandemija i Brexit zajedno pogoršali nestašicu vozača i nakon što su se pojavile druge krize, uključujući rastuće cijene energenata.

Osim što je ugrozio blagovremene zalihe goriva, nestašica vozača kamiona pogodila je i britanske fabrike, restorane i supermarkete posljednjih nedjelja i mjeseci.

Američki lanac brze hrane McDonalds prošlog mjeseca ostao je bez mliječnih napitaka i flaširanih pića, gigant brze hrane KFC bio je primoran da ukloni neke stavke iz svog menija, dok je lanac restorana Nando privremeno zatvorio desetine lokala zbog nestašice piletine.

Supermarketi također osjećaju nedaće, a grupa zamrznute hrane Island i kralj maloprodaje Tesco upozorili su na nestašicu božićnih proizvoda.

"To je smiješno"

Ove nedjelje je došao red na sektor goriva, sa sve većim brojevima automobila koji su zagušili prilaze benzinskim pumpama nakon što su neke zatvorene i paničnim kupovinama, posebno u jugoistočnoj Engleskoj.

U subotu su se ponovo stvorili redovi za gorivo.

Mike Davey (56) je čekao više od pola sata da na benzinskoj stanici koju vodi lanac supermarketa Tesco u Kentu, jugoistočno od Londona.

"Samo želim da dobijem malo goriva za posao. Ljudi su kao sardine u konzervi - to je smiješno", rekao je on za AFP.

"Možda bi trebalo da dovedu neke vojne vozače", dodao je Davey.

Vlada se do sada opirala pozivima da rasporedi vojnike koji će direktno pomagati u isporuci benzina.

Kao dio najavljenih mjera, poreski obveznici će takođe pomoći da se u narednoj akademskoj godini plate neki zahtjevi za dozvole za teretna vozila za odrasle, što budžetski fonda za obrazovanje odraslih može koštati hiljade funti.

Bijela kuća: Ugovori o zapošljavanju u vladi imaće klauzulu o obaveznoj vakcinaciji

Predsjednik SAD Joe Biden zatražio je od zaposlenih u federalnim agencijama da se obavezno vakcinišu.

Bijela kuća je saopštila da milioni ljudi koji rade za federalnu vladu, bilo da su zaposleni za stalno ili po ugovoru, moraju do 8. decembra da se vakcinišu protiv koronavirusa i da će administracija ubuduće, u ugovore o zapošljavanju, staviti i klauzulu o obaveznoj vakcinaciji.

Predsjednik SAD Joe Biden potpisao je uredbu 9. septembra kojom se nalaže da zaposleni u federalnoj vladi moraju da budu vakcinisani, a nova precizirala je na koga se sve odnosi.

Jedan od zvaničnika administracije pojasnio je da će se odluka odnositi i na one koji rade za vladu, ali ne rade u federalnim zgradama. Advokat Steve Cave​ procjenjuje da bi ova odluka mogla da obuhvati desetine miliona radnika.

Jason Miller​, zamjenik direktora Kancelarije za budžet Bijele kuće, napisao je u svom blogu da je cilj ovakve odluke da se što više ljudi vakciniše. On smatra da će se na taj način smanjiti odsustvo s posla i troškovi rada i povećati učinak onih koji rade za federalnu vladu.

Ugovori koje vlada ubuduće bude sklapala imaće klauzulu o obaveznoj vakcinaciji počev od 8. decembra, najavljeno je novom odlukom.

Bijela kuća je ranije saopštila da svi zaposleni za stalno u federalnim agencijama moraju da se vakcinišu do 22. novembra.

Sekretarijat za rad će, kako je najavljeno, u oktobru izdati uputstvo za kompanije koje imaju više od 100 zaposlenih da moraju da vakcinišu radnike ili da ih na nedeljnom nivou testiraju na koronavirus.

Bidenova administracija odbacuje optužbe o politici „punoj propusta” prema Haitiju

Bidenova administracija odbacuje optužbe o politici „punoj propusta” prema Haitiju
please wait

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Skoplje i Sofija pregovaraju o brisanju termina "bugarski" uz "fašistički okupator"

Zastave Sjeverne Makedonije i Bugarske

Nakon dugog ponavljanja gotovo istih poruka - da je Skoplje spremno na dijalog sa Sofijom odmah nakon formiranja političke vlade u Bugarskoj, makedonski premijer Zoran Zaev je ovih dana rekao da će se pridjev “bugarski” brisati sa spomenika i iz udžbenika gdje stoji uz termin “fašistički okupator”.

Ova izjava uslijedila je nakon nedavne posjete eurokomesara za proširenje Olivera Varheljia Sofiji. Poslije susreta sa njim, bugarski predsjednik Rumen Radev izjavio je da očekuju jasne pravno-obavezujuće odluke koje će dovesti do održivih i nepovratnih rezultata.

Narednog dana, u srijedu, Zaev je izjavio da će se termin “bugarski” brisati u navedenom kontekstu.

Makedonski vicepremijer za evropska pitanja Nikola Dimitrov, odgovarajući na novinarske upite u vezi odnosa Skoplja i Sofije, rekao je da je odgovornost politike da stvori atmosferu, a da je odgovornost eksperata i akademske zajednice da adresiraju istorijska pitanja. On je istakao da je “atmosfera ucjene veliki problem za napredak i razgovora o istoriji i razgovora o drugim temama”.

“I makedonski narod i bugarski narod i mnogi drugi balkanski narodi imaju jednu izreku koja kaže ‘nema ljubavi na silu’. Ne može se govoriti o pravoj bliskosti i pravom napretku ako opstane ova atmosfera ucjene. Mora biti međusobnog poštovanja, većeg razumijevanja za osjetljivost drugog. Ne može se stvoriti bliskost i prijateljstvo bez takvog elementarnog poštovanja i nikako se ne može stvoriti bliskost i prijateljstvo kada se ucjenjuje”, naglasio je Dimitrov.

U međuvremenu, izjava premijera Zaeva ne prestaje da izaziva reakcije.

Osim toga što je povezano sa brisanjem pridjeva “bugarski”, on je rekao i da se ovim ne miješa u posao zajedničke makedonsko-bugarske komisije o istorijskim i obrazovnim pitanjima, te da je i ovdje u Sjevernoj Makedoniji bilo saradnika fašističkog okupatora i da u evropskim udžbenicima nema nacionalnih kvalifikacija o fašizmu.

Kako je u Evropi?

Istoričar Petar Todorov iz Instituta za nacionalnu istoriju kaže da u evropskim udžbenicima ima i drugačijih primjera.

“Nisu mi poznati svi udžbenici u Evropi, ali u nekim udžbenicima istorije piše se kakva je bila određena država u određenom periodu. Tako, na primjer, u francusko-njemačkom zajedničkom udžbeniku istorije, o Njemačkoj piše ‘nacistička Njemačka’, tako da postoje i takve kvalifikacije”, kaže Todorov.

On u ovom trenutku formalno nije član Zajedničke komisije zbog isteklih ugovora o radu. U toj komisiji radi od njenog formiranja 2018. godine. Todorov naglašava da su udžbenici jedino mjesto gdje država ima uticaja oko toga kako će njene mlade generacije učiti o istoriji, ali da je na kraju pisanje posao eksperata iz te oblasti.

“Svi političari, ne samo premijer i ne samo u Makedoniji, nego i u Bugarskoj, trebaju stvarati atmosferu da bi nam olakšali posao, da ne radimo pod političkim ili bilo kakvim drugim pritiskom”, ističe Todorov.

Šta se uči iz bugarskih udžbenika?

U komisiji, koja je do sada imala 14 sastanaka, analizirali su i makedonske i bugarske udžbenike, a Todorov kaže da od onih koje su pogledali, za peti i šesti razred, odnosno do 18. vijeka, ima mnogo problematičnih koncepata.

Kao primjer on pominje da se teritorija Makedonije, dijelovi južne Srbije i čitava sjeverna Grčka, u bugarskim udžbenicima smatraju za istorijske bugarske zemlje i da na njima istorijski živi bugarski narod.

U odnosu na ulogu Makedonije i Bugarske za vrijeme Drugog svjetskog rata, Todorov ističe da to što su se Makedonci priključivali fašistima bile su individualne odluke, a da je u Bugarskoj to bila državna politika.

“Mora se pomenuti da Makedonija formalno-pravno tada nije bila država. Tačno je da je bilo ljudi koji su bili saradnici, ali njima je za to suđeno na kraju rata. Mi kao društvo trebamo otvoreno govoriti o tim aspektima, ali nikako ih ne treba izjednačavati, jer to nije fer prema žrtvama fašizma i žrtvama u Drugom svjetskom ratu”, kaže Todorov.

I predsjednik Sjeverne Makedonije Stevo Pendarovski u govoru na Generalnoj Skupštini Ujedinjenih nacija rekao je da je zemlja spremna na konstruktivni dijalog sa Bugarskom, da bi se obezbjedila kompletna implementacija Dogovora o dobrosusjedstvu i saradnji sa tom zemljom.

Osuđeni za ubistvo Georgea Floyda uložio žalbu na presudu

Derek Chauvin

Bivši američki policajac Derek Chauvin uložio je žalbu na presudu izrečenu za ubistvo Afroamerikanca Georgea Floyda 2020. godine. 

Prema sudskim dokumentima objavljenim u četvrtak 23. septembra, Chauvin se žalio po 14 tačaka osude izrečene 25. juna u Minnesoti.

On navodi da je sudski sudac zloupotrijebio svoje diskreciono pravo u nekoliko ključnih tačaka slučaja, uključujući odbijanje zahtjeva za odgodu ili premještanje ročišta iz Minneapolisa zbog publiciteta prije suđenja.

Posebno se žalio zbog toga što sudija nije odredio izolaciju porotnika za vrijeme trajanja suđenja, te je zatražio od Vrhovnog suda da preispita raniju odluku kojom mu je uskraćen advokat koji se finansira iz javnih fondova.

Chauvin (45) je dobio 90 dana od dana izricanja kazne 25. juna da se žali na osuđujuću presudu. Proglašen je krivim za ubistvo drugog stepena i druge optužbe, a doživotno mu je zabranjeno posjedovanje vatrenog oružja. Također mu je rečeno da se registruje kao predatorski prestupnik.

Brutalno ubistvo Floyda tokom rutinskog privođenja na ulici u Minneapolisu bilo je okidač za proteste širom Amerike i u svijetu protiv policijske brutalnosti i rasne nejednakosti u Sjedinjenim Američkim Državama.

Predškolska djeca posjećuju memorijalno mjesto Georgea Floyda tokom izleta u Minneapolis, Minnesota.
Predškolska djeca posjećuju memorijalno mjesto Georgea Floyda tokom izleta u Minneapolis, Minnesota.

Floyd je ubijen 25. maja 2020. godine tokom hapšenja, kada mu je Chauvin devet minuta i 29 sekundi koljenom pritiskao vrat.

Chauvin je ranije proglašen krivim po svim tačkama optužnice. Tu odluku je 20. aprila donijelo 12 članova porote nakon razmatranja iskaza 45 svjedoka - uključujući svjedočenja očevidaca, policajaca i eksperata, uz višesatne video dokaze.

Chauvin se branio sa slobode, a nakon što je u aprilu proglašen krivim, ukinuta mu je kaucija i određen pritvor.

Obrazlažući odluku, sudija je izjavio da kazna zatvora od 22 i po godine odražava "posebnu okrutnost" ubistva.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG