Linkovi

Teme SAD / SVIJET

State Department osudio nasilje nad demonstrantima u Mjanmaru

Demonstranti pripremaju zaštitu od plastike u slučaju da policija upotrijebi vodene topove, na protestima u Jangonu, 9. februara 2021.

SAD su osudile nasilje nad demonstrantima u Mjanmaru i ponovile pozive vojsci da prepusti vlast civilnoj vladi, saopštio je portparol State Departmenta Ned Price.

Na brifingu za novinare, on je izjavio da je Mjanmar i dalje prioritet za SAD i da američka vlada razmatra sadašnju pomoć toj zemlji kako bi osigurala da odgovorni za puč "snose ozbiljne posljedice".

Takođe je najavio da će se narednih dana znati više o odgovoru Bidenove administracije na događaje u Mjanmaru, gdje se nastavljaju protesti zbog nedavnog vojnog puča i privođenja civilnih lidera zemlje među kojima je Aung San Su Ći.

Policija u Mjanmaru je u utorak ispalila hice upozorenja i upotrijebila vodene topove da rastjera masu građana koji su u utorak ponovo izašli na ulice da protestuju zbog vojnog puča, uprkos tome što je hunta proteste proglasila nelegalnim.

Kancelarija UN u Mjanmaru je izrazila veliku zabrinutost zbog izvještaja o brojnim povrijeđenim demonstrantima.

“Prema izvještajima iz Naj Pji Toa, Manadeleja i drugih gradova, pripadnici brojni demonstranti su povrijeđeni, neki ozbiljno, od strane snaga bezbjednosti, u trenutnim protestima širom zemlje", saopštili su predstavnici UN.

"Upotreba nesrazmjerne sile protiv demonstranata je neprihvatljiva", saopštio je Ola Almgren, regionalni koordinator UN u Mjanmaru.

Vodeni topovi su upotrijebljeni u Mandaleju, drugom najvećem gradu u Mjanmaru, gdje su prema rečima očevidaca ispaljena najmanje dva hica upozorenja u ranijim pokušajim da se rastjera gomila demonstranata. Na video snimcima iz tog grada čuje se pucnjava. Prema izvještajima sa društvenih medija, policija je uhapsila više od 20 demonstranata.

Policija je takokođe upotrijebila vodene topove u glavnom gradu, Nejpjidou, drugi dan za redom, a takođe je pucala u vazduh. Prema nekim izvještajima, policija je upotrijebila i gumene metke protiv demonstranata u Nejpjidou i ranila nekoliko ljudi. Demonstranti su na društvenim mrežama objavili fotografije policajca sa pištoljem, nekoliko povrijeđenih ljudi kao i čahure metaka koje su, kako kažu, pronašli na licu mjesta.

Na društvenim mrežama kruže i nepotvrđeni izvještaji o upotrebi bojeve municije i poginulim demonstrantima, što bi moglo da izazove nasilnu reakciju demonstranata prema vlastima. Zagovornici pokreta za građansku neposlušnost u Mjanmaru su upravo upozoravali protiv takvog scenarija. AP nije mogao da nezavisno potvrdi te izvještaje.

Policija koristi vodeni top da rastjera demonstrante u Mandaleju, 9. februara 2021.
Policija koristi vodeni top da rastjera demonstrante u Mandaleju, 9. februara 2021.

Nedeljnik 7Day News je na Twitteru objavio da je 19-godišnja djevojka pogođena u policijskoj pucnjavi u Nejpjidou i da je hitno operisana u glavnoj gradskoj bolnici. Medij se pozvao na izjavu Mina Tua, lokalnog predsjednika Nacionalne lige za demokratiju, stranke Aung San Su Ći.

Demonstranti traže povratak na vlast smijenjene civilne vlade i traže puštanje na slobodu Su Ći i drugih članova vladajuće stranke koji su uhapšeni kada je vojska preuzela kontrolu nad zemljom i spriječila novu sjednicu parlamenta koja je trebalo da se održi 1. februara.

See all News Updates of the Day

Biden objavio prvi nacionalni plan za borbu protiv domaćeg terorizma

Demonstranti u okršaju sa policijom na zapadnom ulazu u Capitol, 6. januar 2021.

Predsjednik Joe Biden objavio je nacionalni plan za borbu protiv domaćeg terorizma, koji opisuje kao "prvi u historiji".

Biden je u utorak saopštio da je cilj Nacionalne strategije za borbu protiv domaćeg terorizma da unaprijedi vladine analize i razmjenu informacija o domaćem terorizmu između agencija za sprovođenje zakona, na svim nivoima.

Spriječavanje regrutacije terorista, njihove sposobnosti da mobilišu druge građane, i osujećivanje i remećenje njihovih aktivnosti su takođe ključni elementi strategije, rekao je predsjednik.

Cilj plana je da se riješava problem činilaca koji dugoročno doprinose domaćem terorizmu, kao što su "rasna, etnička i vjerska mržnja."

"Domaći terorizam - koji je podstaknut mržnjom, predrasudama i drugim formama ekstremizma - je mrlja na duši Amerike. Suprotan je svemu čemu naša zemlja teži i predstavlja direktan izazov našoj nacionalnoj bezbjednosti, demokratiji i jedinstvu", saopštio je američki lider.

Strategija je objavljena više od šest mjeseci poslije napada 6. januara kada su hiljade pristalica bivšeg predsjednika Donalda Trumpa upale u Capitol u trenutku dok je Kongres glasao da potvrdi pobjedu Joea Bidena na predsjedničkim izborima, koju je Trump odbio da prizna.

Nasilni ekstremisti u SAD predstavljali su povećanu prijetnju tokom 2021. godine, dok najveći rizik potiče od organizacija pristalica ideje o bjelačkoj superiornosti i anti-vladinih naoružanih grupa, kažu zvaničnici koji su se pozvali na izvještaj Kancelarije direktora Nacionalnih obavještajnih službi.

Biden i Erdogan imali "produktivne" razgovore, ali nisu najavili napredak u odnosima SAD i Turske

Erdogan i Biden tokom NATO samita u Briselu, 14. juni 2021.

Američki predsjednik Joe Biden i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan opisali su svoje prve razgovore kao "produktivne", ali nisu najavili veći napredak u odnosima dviju zemalja.

Biden je rekao novinarima nakon sastanka u ponedjeljak na marginama samita NATO-a u Briselu da su razgovori bili "pozitivni i produktivni", te je "uvjeren da ćemo s Turskom postići stvarni napredak".

Erdogan je razgovore okarakterizirao kao "produktivne i iskrene".

"Mislimo da nema odnosa između SAD-a i Turske koji su nerješivi i da su područja suradnje za nas bogatija i veća od problema", rekao je.

Razgovori dolaze u trenutku kada se dva saveznika u NATO-u sukobljavaju oko niza pitanja, uključujući Siriju, Libiju i prodaju ruskog oružja Turskoj.

Sjedinjene Države sankcionirale su Tursku u decembru zbog kupovine ruskog oružnog sistema i nedavno kritizirale kršenje ljudskih prava u Turskoj.

Turska je pozvala Sjedinjene Države da okončaju podršku sirijskim kurdskim borcima, za koje Turska kaže da su povezane s kurdskom pobunom u Turskoj.

U aprilu je Biden razljutio Tursku priznavši masakr Otomanskog carstva nad 1,5 miliona Jermena od 1915. do 1917. godine kao genocid. Turska poriče da su ubistva predstavljala genocid.

Erdogan je rekao da se o armenskom pitanju nije razgovaralo tokom 45-minutnog sastanka u ponedjeljak.

Na temu turske kupovine ruskog raketnog odbrambenog sistema S-400, Erdogan je ukazao da nije postignut napredak.

"Po pitanju S-400 rekao sam (Bidenu) isto što sam imao i u prošlosti", rekao je Erdogan.

Erdogan je rekao da su on i Biden razgovarali i o Afganistanu nakon izvještaja da bi Turska mogla preuzeti ulogu osiguranja međunarodnog aerodroma u Kabulu nakon što Sjedinjene Države povuku svoje trupe iz zemlje.

Rekao je da će Turskoj trebati "diplomatska, logistička i finansijska pomoć" Sjedinjenih Država ako želi održavati trupe u Avganistanu.

Henri Barkey iz Vijeća za vanjske odnose rekao je za VOA da Turska koristi afganistansku ponudu kako bi pridobila naklonost Sjedinjenih Država i NATO-a i nadajući se da će kasnije unovčiti dobru volju.

Primijetio je da sastanak nije dao liderima puno vremena "s obzirom na složenost problema".

Biden i Putin se sastaju u Ženevi usred bilateralnih tenzija

Biden i Putin se sastaju u Ženevi usred bilateralnih tenzija
please wait

No media source currently available

0:00 0:02:55 0:00

Biden: Putin "dostojan protivnik", reći ću mu gdje je "crvena linija"

Putin - Biden

Američki predsjednik Joe Biden kazao je u ponedjeljak veče u Briselu da će ruskom kolegi Vladimiru Putinu reći gdje je "crvena linija", javila je agencija France Presse.

"Ne tražimo sukob sa Rusijom, ali odgovorićemo ako Rusija nastavi svoje aktivnosti", rekao je Biden novinarima poslije samita lidera NATO.

On je kazao je da će njegov sastanak u srijedu u Ženevi sa Putinom biti "presudan" i da će ponuditi Moskvi saradnju u oblastima od zajedničkog interesa ako Kremlj to prihvati, prenosi Reuters.

"Jasno ću reći predsjedniku Putinu da postoje područja na kojima možemo sarađivati ako odluči", kazao je Biden.

"Ako odluči da ne sarađuje i bude postupao na način na koji je to radio u prošlosti vezano za cyber bezbjednost i neke druge aktivnosti, mi ćemo primjereno odgovoriti", rekao je američki lider i dodao da će "jasno razjasniti gdje su crvene linije Putinu".

Biden je opisao Putina kao inteligentnog, tvrdog i "dostojnog protivnika".

"Međutim, on (Putin) mora da shvati da bi bila tragedija, ako bi umro opozicionar Aleksej Navalni" koji je u zatvoru u Rusiji, upozorio je Biden.

Upozorenje lideru Kremlja uslijedilo je u trenutku kada Biden nastoji da obnovi transatlantske veze Washingtona sa saveznicima nakon godina tenzija u vrijeme njegovog prethodnika Donalda Trumpa.

U saopštenju nakon samita NATO-a u ponedjeljak u Briselu, lideri su poručili Rusiji da neće biti brzog povratka na "uobičajene odnose".

Gomilanje ruskih trupa i provokativno ponašanje na istočnoj granici NATO-a "sve više ugrožavaju bezbjednost euroatlantskog područja i doprinose nestabilnosti duž granica NATO-a i šire".

Američki predsjednik je osudio "agresivno ponašanje" Rusije i insistirao na podršci teritorijalnom integritetu i suverenitetu Ukrajine. Rusija je 2014. pripojila ukrajinsko poluostrvo Krim i podržava proruske pobunjenike na istoku Ukrajine, podsjeća France Presse.

Kako je prenijela agencija AP, Biden je izrazio nadu da će ruski predsjednik pokazati interesovanje za "promjenu percepcije koju svijet ima o njemu".

Izrael odobrio sporni marš u Jerusalimu samo nekoliko nedjelja nakon sukoba

Arhiva - Izraelci mašu nacionalnim zastavama tokom parade povodom Dana Jerusalima, 10. maja 2021.

Nova izraelska vlada odobrila je u ponedjeljak spornu paradu izraelskih nacionalista kroz palestinska područja oko Starog grada u Jerusalimu, postavljajući povod za moguće obnovljene konfrontacije samo nekoliko nedjelja nakon 11-dnevnog rata sa militantima Hamasa u pojasu Gaze. Hamas je pozvao Palestince da se "odupru" maršu.

Parada, zakazana za utorak, stvara test za tek formiranu vladu koju predvodi premijer Naftali Benet i koja predstavlja partijsko šarenilo koje uključuje tvrde nacionaliste, kao i prvu arapsku stranku koja sjedi u vladajućoj koaliciji.

Svake godine izraelski ultranacionalisti održavaju bučan marš mašući plavo-bijelim zastavama i skandirajući slogane dok hodaju kroz Damask kapiju Starog grada i kroz središte muslimanske četvrti kako bi proslavili izraelsko zauzimanje Isočnog Jerusalima Šestodnevnom ratu 1967. Palestinci marš smatraju provokacijom.

Parada je prvobitno bila zakazana za 10. maj. U to vrijeme tenzije su već bile visoke nakon nedjelja sukoba između izraelske policije i palestinskih demonstranata oko džamije Al-Aksa, jednog od najsvetijih mjesta u islamu, kao i pokušaja jevrejskih naseljenika da isele desetine Palestinaca iz njihovih domova u obližnjem susjedstvu.

Dok su hiljade jevrejskih aktivista započinjale povorku, policija je naredila promjenu rute kako bi se izbjegla Damask kapija. Militanti Hamasa u Gazi ispalili su salvu raketa prema Jerusalimu, rasplamsavajući rat koji je odnio 250 palestinskih života i ubio 13 ljudi u Izraelu.

Zamjenik portparola UN-a Farhan Hak rekao je da su zvaničnici UN-a jasno stavili do znanja "potrebu da se sve strane uzdrže od jednostranih koraka i provokacija, da budu uzdržani i omoguće preduzimanje potrebnih poslova na učvršćivanju trenutnog prekida vatre".

Omer Bar-Lev, novi ministar kabineta koji nadgleda policiju, rekao je da se sastao sa policijom, vojskom i najvišim zvaničnicima bezbjednosti kako bi razmotrio plan.

"Stekao sam utisak da je policija dobro pripremljena i ulažu se veliki napori da se očuva delikatna struktura života i javne bezbjednosti", rekao je Bar-Lev.

U njegovoj izjavi nisu navedeni detalji o maršuti parade. Ali izraelski mediji rekli su da će gomila proći pored Damaske kapije, ali da neće ući u muslimansku četvrt.

Policijski zvaničnik, koji je insistirao na anonimnosti jer nije ovlašten za davanje izjava medijima, rekao je da će biti raspoređeno oko 2.000 policajaca.

Izrael je anektirao Istočni Jerusalim nakon rata 1967. godine i smatra to područje, u kome se nalaze najosjetljivija vjerska mjesta u gradu, dio svoje prijestolnice. Konkurentske pretenzije Palestinaca i Izraelaca na sveti grad leže u osnovi sukoba i izazvale su mnoge runde nasilja.

Hamas je izdao izjavu u kojoj poziva Palestince da pokažu "hrabar otpor" maršu. Pozvali su ljude da se okupe na ulicama Starog grada i u džamiji Al-Aksa kako bi se "ustali u lice okupatoru i svim mu sredstvima oduprli kako bi zaustavili njegove zločine i aroganciju".

Izraelska televozija Kanal 13 javila je da je izraelska vojska u pojačanoj pripravnosti na okupiranoj Zapadnoj obali i duž linije sa Gazom kako bi se pripremila za moguće nasilje.

Vojska je saopštila da "sprovodi tekuće procjene situacije i da je spremna za razne događaje i scenarije". Rečeno je, međutim, da nije bilo pojačanja trupa.

Izraelski poslanici u nedjelju su tijesno odobrili Benetovu novu vladajuću koaliciju, smjenivši Benjamina Netanjahua nakon 12 godina na vlasti.

U ponedjeljak je Bennet održao kratak sastanak primopredaje vlasti sa svojim prethodnikom, ali bez formalne ceremonije koja tradicionalno prati smjenu vlade, što je znak Netanjahuovog trajnog bijesa i neprijateljstva prema novoj vladi.

Benet predsjedava šarolikom i krhkom koalicijom koju čini osam malih i srednjih stranaka sa dubokim ideološkim razlikama, ali je obećao da će pokušati da izliječi podijeljenu naciju. Netanjahu je sada lider opozicije.

David Bitan, poslanik desnčarskog Likuda, rekao je za javni radio Kan da Netanjahu nije održao formalnu ceremoniju primopredaje sa Benetom, jer se osjeća "prevarenim" formiranjem vlade Benet-Lapid i "ne želi da da ni najmanji legitimitet po ovom pitanju".

Koalicija uključuje tri stranke na čijem su čelu političari koji su nekada bili saveznici Netanjahua, uključujući Beneta. Iako po mnogim pitanjima dijele Netanjahuovu čvrstu ideologiju, trojica lidera sukobila su se sa bivšim premijerom zbog njegove ličnosti i stila vodstva.

Prema koalicionom sporazumu, Benet će obavljati premijersku funkciju prve dvije godine mandata, a zatim će ministar spoljnih poslova Jair Lapid, arhitekta koalicije, postati premijer.

Benet, 49, postao je premijer u nedjelju nakon glasanja 60-59 u Knesetu, pokrivajući haotično zasjedanje parlamenta. Prijedlog je usvojen nakon što je pripadnika koalicije hitna pomoć iz bolnice odvela u zgradu parlamenta da glasa, uprkos uzdržavanju člana koalicije iz islamističke stranke Ram.

Benet se suočava s izazovom održavanja slabe koalicije i rekao je da daje prednost popravljanju mnogih pukotina koje dijele izraelsko društvo.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG