Linkovi

Analize i istraživanja

State Department osudio nasilje nad demonstrantima u Mjanmaru

Demonstranti pripremaju zaštitu od plastike u slučaju da policija upotrijebi vodene topove, na protestima u Jangonu, 9. februara 2021.

SAD su osudile nasilje nad demonstrantima u Mjanmaru i ponovile pozive vojsci da prepusti vlast civilnoj vladi, saopštio je portparol State Departmenta Ned Price.

Na brifingu za novinare, on je izjavio da je Mjanmar i dalje prioritet za SAD i da američka vlada razmatra sadašnju pomoć toj zemlji kako bi osigurala da odgovorni za puč "snose ozbiljne posljedice".

Takođe je najavio da će se narednih dana znati više o odgovoru Bidenove administracije na događaje u Mjanmaru, gdje se nastavljaju protesti zbog nedavnog vojnog puča i privođenja civilnih lidera zemlje među kojima je Aung San Su Ći.

Policija u Mjanmaru je u utorak ispalila hice upozorenja i upotrijebila vodene topove da rastjera masu građana koji su u utorak ponovo izašli na ulice da protestuju zbog vojnog puča, uprkos tome što je hunta proteste proglasila nelegalnim.

Kancelarija UN u Mjanmaru je izrazila veliku zabrinutost zbog izvještaja o brojnim povrijeđenim demonstrantima.

“Prema izvještajima iz Naj Pji Toa, Manadeleja i drugih gradova, pripadnici brojni demonstranti su povrijeđeni, neki ozbiljno, od strane snaga bezbjednosti, u trenutnim protestima širom zemlje", saopštili su predstavnici UN.

"Upotreba nesrazmjerne sile protiv demonstranata je neprihvatljiva", saopštio je Ola Almgren, regionalni koordinator UN u Mjanmaru.

Vodeni topovi su upotrijebljeni u Mandaleju, drugom najvećem gradu u Mjanmaru, gdje su prema rečima očevidaca ispaljena najmanje dva hica upozorenja u ranijim pokušajim da se rastjera gomila demonstranata. Na video snimcima iz tog grada čuje se pucnjava. Prema izvještajima sa društvenih medija, policija je uhapsila više od 20 demonstranata.

Policija je takokođe upotrijebila vodene topove u glavnom gradu, Nejpjidou, drugi dan za redom, a takođe je pucala u vazduh. Prema nekim izvještajima, policija je upotrijebila i gumene metke protiv demonstranata u Nejpjidou i ranila nekoliko ljudi. Demonstranti su na društvenim mrežama objavili fotografije policajca sa pištoljem, nekoliko povrijeđenih ljudi kao i čahure metaka koje su, kako kažu, pronašli na licu mjesta.

Na društvenim mrežama kruže i nepotvrđeni izvještaji o upotrebi bojeve municije i poginulim demonstrantima, što bi moglo da izazove nasilnu reakciju demonstranata prema vlastima. Zagovornici pokreta za građansku neposlušnost u Mjanmaru su upravo upozoravali protiv takvog scenarija. AP nije mogao da nezavisno potvrdi te izvještaje.

Policija koristi vodeni top da rastjera demonstrante u Mandaleju, 9. februara 2021.
Policija koristi vodeni top da rastjera demonstrante u Mandaleju, 9. februara 2021.

Nedeljnik 7Day News je na Twitteru objavio da je 19-godišnja djevojka pogođena u policijskoj pucnjavi u Nejpjidou i da je hitno operisana u glavnoj gradskoj bolnici. Medij se pozvao na izjavu Mina Tua, lokalnog predsjednika Nacionalne lige za demokratiju, stranke Aung San Su Ći.

Demonstranti traže povratak na vlast smijenjene civilne vlade i traže puštanje na slobodu Su Ći i drugih članova vladajuće stranke koji su uhapšeni kada je vojska preuzela kontrolu nad zemljom i spriječila novu sjednicu parlamenta koja je trebalo da se održi 1. februara.

See all News Updates of the Day

Hrana iz humanitarne pomoći umjesto plata u Afganistanu

Stotine avganistanskih muškaraca okupilo se da se prijave za humanitarnu pomoć u Kala-e-Nawu, u Afganistanu, 14. decembra 2021. godine.

Kao i milioni drugih siromašnih Afganistanaca, nadničar Omarudin i njegova porodica suočeni su s glađu, kako se ekonomska kriza u zemlji produbljuje pod vlašću talibana, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Omarudin, stanovnik Kabula, više od 20 puta se prijavio talibanskom režimu u nadi da će dobiti nešto pšenice koje su strane zemlje donirale kao humanitarnu pomoć.

Talibani su, međutim, u oktobru pokrenuli program "hrana za rad" koji nalaže da se za dobijanje humanitarne pomoći moraju obavljati fizički poslovi na javnim radovima.

Omarudin kaže da su posao po tom programu dobili samo oni koji imaju veze kod talibana.

Međutim, sada je u, kako kažu talibani, proširenju programa "hrana za rad", režim bez novca počeo da koristi stranu pomoć u pšenici da bi isplaćivao plate radnicima u javnom sektoru.

To se nadovezalo na već rasprostranjene navode da talibani zloupotrebljavaju pomoć stranih donatora.

Avganistanac nosi paket koji je podijelila turska humanitarna grupa u distributivnom centru u Kabulu, Afganistan, 15. decembra 2021.
Avganistanac nosi paket koji je podijelila turska humanitarna grupa u distributivnom centru u Kabulu, Afganistan, 15. decembra 2021.

Kontroverzni program Talibana pojačao je apele međunarodnih humanitarnih organizacija da pomoć direktno distribuiraju onima kojima je potrebna, a ne da je proslijeđuju preko militantne grupe.

"Niko nas ne zapošljava", rekao je Omarudin za Radio Azadi, avganistanski servis Radija Slobodna Evropa (RSE). "Talibani uzimaju samo ljude koje poznaju. Ne možeš naći posao ako ne poznaješ nekoga. Neće ti dati ništa, čak iako naporno radiš. Nema šanse da će oni bilo šta dati besplatno."

"Bio sam kod njih 20 puta u pokušaju da radim za hranu, ali sve što sam uradio jeste da sam ostavio svoj identifikacioni broj", dodao je on. "Samo oni koji imaju vezu bivaju zaposleni po tom programu. Niko ne daje ništa siromašnima."

Ghazni Gul, još jedan nadničar, kaže da otkako su talibani preuzeli vlast u augustu, ne uspijeva da zaradi ni 50 avganija dnevno, što je oko pola dolara.

"Uopšte nema posla", rekao je Gul za RSE. "Humanitarna pomoć daje se samo onima koji su imaju veze kod talibana ili su s njim povezani. Ne ide siromašnima."

Posebno su pogođene siromašne afganistanske udovice. Uprkos njihovoj očajnoj situaciji, one ne mogu da dobiju stranu pomoć koju distribuiraju talibani, zato što militantna grupa ne dozvoljava ženama da rade.

"Pomoć koja dolazi iz drugih država širom svijeta namijenjena je siromašnima", kaže Fatima, udovica iz Kabula. "Mi koji nemamo muškarca u porodici, očajni smo. Talibani pšenicu daju makar nekim muškarcima, u zamjenu za rad."

Dok Ujedinjene nacije (UN) procjenjuju da se oko 23 miliona žitelja Afganistana sada suočava s glađu, oni kojima su talibani dozvolili da rade u zamjenu za dio humanitarne pomoći smatraju se sretnicima.

Žena drži svoju četverogodišnju kćer Naziju, koja pati od akutne pothranjenosti, u njihovoj kući u blizini Herata, zapadni Afganistan, 16. decembra 2021.
Žena drži svoju četverogodišnju kćer Naziju, koja pati od akutne pothranjenosti, u njihovoj kući u blizini Herata, zapadni Afganistan, 16. decembra 2021.

Abdul Rahman, obućar po zanimanju, kaže da bez pomoći ne uspijeva da nahrani svoju osmočlanu porodicu.

"Pomoć poslata u Afganistan ne stiže do nas", kaže Rahman za RSE. "Siromašan sam i nema nikoga ko bi nam pomogao. Pomoć mora biti davana direktno siromašnima."

"(Talibani) kažu da ćemo dobiti pšenicu ako dođemo da radimo", nastavlja Rahman. "Bio sam kod njih nekoliko puta. Uzeli su moj identifikacioni broj, moj broj telefona i fotokopiju lične karte. Ali su odbili da nam daju išta i rekli da nema pšenice."

UN su ovog mjeseca uputile apel za međunarodnu pomoć Afganistanu od ukupno 4,4 milijarde dolara. Međutim, postoje vrlo stroga međunarodna pravila protiv slanja novca u Afganistan pod vlašću talibana.

Sjedinjene Američke Države i drugi strani donatori prekinuli su finansijsku pomoć Afganistanu pošto su talibani zauzeli Kabul 15. avgusta.

Washington je zamrzao i oko devet milijardi dolara u rezervama centralne banke Afganistana koje se drže u SAD.

Kritičari tvrde da bi talibani taj novac mogli da iskoriste za finansiranje terorizma. Oni takođre tvrde da bi omogućavanje talibanima da pristupe tim sredstvima značilo nagradu i legitimaciju režima koji je na vlast došao silom i grubim kršenjem ljudskih prava.

U decembru su SAD i Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija odobrili izuzetke za dostavu hrane i lijekova u Afganistan, kako bi se ublažila humanitarna kriza.

Prema tim izuzecima, većina hrane treba da direktno distribuiraju UN i nevladine organizacije siromašnima u Afganistanu.

Program talibana "hrana za rad" oslanja se na rezerve žitarica koje je prethodnoj vladi donirala Indija.

Po preuzimanju vlasti u Kabulu, još pšenice stiglo je iz susednog Pakistana i Kine, kao i manje pošiljke iz Uzbekistana i Kazahstana.

Talibansko ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da je Islamabad poslao 18 tona pšenice, kao i da je obećao još 37 tona.

Fazel Bari Fazli, zamjenik šefa administracije i finansija u tom ministarstvu, rekao je da su talibani također u pregovorima s Indijom o pošiljci dodatnih 55 tona pšenice.

On je rekao da oko 40.000 radnika prima paket od 10 kilograma pšenice u zamenu za jedan dan rada.

U izjavi za Radio Azadi, portparol talibana Zabihulah Mudžahid odbacio je optužbe da režim dijeli hranu isključivo svojim pristalicama.

Žene nose hranu koju dijeli Crveni krst u Kandaharu, Afganistan, 15. decembra 2021.
Žene nose hranu koju dijeli Crveni krst u Kandaharu, Afganistan, 15. decembra 2021.

Međutim, korištenje humanitarne pomoći za potrebe talibanske vlade, kao što su isplata zarada zaposlenima u javnom sektoru, pokrenula je mnogo pitanja među stranim donatorima.

Kritičari u međunarodnoj zajednici kažu da su rasprostranjeni navodi da talibani zloupotrebljavaju donacije hrane najbolji argument za zadržavanje strogih međunarodnih zabrana u finansijskim tokovima ka Afganistanu.

Mnogi Afganistanci sumnjaju da li se može vjerovati talibanima da će humanitarnu pomoć pošteno raspodijeliti, pogotovo među etničkim i vjerskim zajednicama koje su godinama ratovale protiv talibana.

Kontroverzni program Talibana pojačao je apele međunarodnih humanitarnih organizacija da pomoć direktno distribuiraju onima kojima je potrebna, a ne da je proslijeđuju preko militantne grupe.

Sjeverna Koreja lansirala još raketa postavljajući mjesečni rekord

Ljudi gledaju televizijski program i snimak sjevernokorejskog lansiranja rakete, tokom emisije vijesti, na željezničkoj stanici u Seulu, Južna Koreja, 25. januara 2022.

Sjeverna Koreja je u četvrtak ispalila još dvije balističke rakete, saopštila je Južna Koreja, čime je januar postao mjesec rekorda po pitanju broja lansiranja sjevernokorejskih raketa.

Vojska Južne Koreje saopštila je da je Sjever oko 8 sati po lokalnom vremenu lansirao ono za šta se pretpostavlja da su dvije balističke rakete kratkog dometa, ka moru kod svoje istočne obale.

Navodi se da su rakete lansirane iz oblasti u blizini Hamhunga, grada na istočnoj obali Sjeverne Koreje i da su prešle oko 190 kilometara na nadmorskoj visini od 20 kilometara.

Do sada je ovog mjeseca Severna Koreja izvela šest rundi testova, ispalivši najmanje 10 projektila u more. Prema analitičarima, to je najviše sjevernokorejskih lansiranja raketa u jednom mjesecu, ako se u taj broj uračunaju i krstareće rakete.

Čini se da je raketna pomama Sjeverne Koreje barem djelimično usmjerena na pritisak na Sjedinjene Države i Južnu Koreju, koje su pozvale Sjevernu Koreju da se vrati nuklearnim pregovorima.

Mark Lambert, zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD za Japan i Koreju, rekao je u srijedu da će Sjedinjene Države "ići gdje god" i "razgovarati o bilo čemu" sa Sjevernom Korejom.

"Moramo da vodimo ozbiljnu diskusiju o denuklearizaciji Sjeverne Koreje, i ako je Sjeverna Koreja voljna da to uradi, mogu se desiti razne stvari koje obećavaju", rekao je Lambert na online događaju čiji je domaćin bio Centar za strateške i međunarodne studije.

Sjeverna Koreja je odbila da se uključi u pregovore, rekavši da bi SAD prvo trebalo da naprave vojne i ekonomske ustupke.

Sjeverna Koreja ima nekoliko drugih mogućih motiva za testiranje projektila, uključujući jačanje domaće političke podrške lider Kim Jong Unu obezbjeđivanje performansi novog oružja i demonstriranje odvraćanja.

"Neki posmatrači sugerišu da su česta lansiranja Kimovog režima poziv za privlačenje pažnje, ali Pjongjang teško trči u onome što doživljava kao trku u naoružanju sa Seulom", rekao je Leif-Eric Easley​, vanredni profesor međunarodnih studija na Ewha Womans univerzitetu u Seoul.

"Kimov režim razvija impresivnu raznolikost ofanzivnog oružja uprkos ograničenim resursima i ozbiljnim ekonomskim izazovima", rekao je Easley​. "Određeni sjevernokorejski testovi imaju za cilj razvoj novih sposobnosti, posebno za izbjegavanje raketne odbrane. Druga lansiranja imaju za cilj da pokažu spremnost i svestranost raketnih snaga koje je Sjeverna Koreja već rasporedila".

Ranije ove nedjelje, Sjeverna Koreja je lansirala par krstarećih projektila. Ovog mjeseca je također sprovela dva testiranja onoga što je opisala kao hipersoničnu raketu, lansirala par balističkih projektila sa voza i ispalila par taktičkih vođenih projektila sa aerodroma u Pjongjangu.

Američki State Department u srijedu je osudio lansiranja, rekavši da ona krše više rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i predstavljaju prijetnju za susjede Sjeverne Koreje i međunarodnu zajednicu.

Japanski premijer Fumio Kishida ​ nazvao je testove "vrlo žalosnim". Savjet za nacionalnu bezbjednost Južne Koreje također je izrazio veliko žaljenje, rekavši da su lansiranja protiv mira i stabilnosti u regionu.

Najnoviji test Sjevera dolazi nakon što se administracija američkog predsjednika Joea Bidena navodno odlučila za novog ambasadora u Južnoj Koreji.

Prema nekoliko medijskih izvještaja, Philip Goldberg​, karijerni ambasador koji sada služi kao američki ambasador u Kolumbiji, izabran je za tu poziciju. Bijela kuća nije zvanično objavila taj potez.

Izvještaji južnokorejskih medija fokusirali su se na Goldbergovo iskustvo od 2009. do 2010. kao koordinatora za sprovođenje sankcija Ujedinjenih nacija Sjevernoj Koreji.

SAD su ranije ovog mjeseca pooštrile sankcije Pjongjangu, nametnuvši ih petorici Sjevernokorejaca za koje su navodno pomagali u nabavci zaliha za sjevernokorejski program naoružanja.

BiH: Novi pokušaj dogovora o izbornom zakonu i deblokadi institucija

BiH: Novi pokušaj dogovora o izbornom zakonu i deblokadi institucija
please wait

No media source currently available

0:00 0:04:26 0:00

Završeni pregovori talibana i Zapada u Oslu, fokus na pravima žena i pomoći

Sastanak međunarodnih specijalnih predstavnika i predstavnika talibana u hotelu Soria Moria u Oslu, Norveška, 24. januara 2022.(Foto: NTB/Stian Lysberg Solum via REUTERS)

Trodnevni razgovori između talibana, zapadnih diplomata i civilnog društva o humanitarnoj pomoći Afganistanu i ljudskim pravima završeni su u utorak u Norveškoj, a vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi pohvalio je razgovore, za koje je rekao da su "prošli vrlo dobro".

Trodnevni razgovori između talibana, zapadnih diplomata i civilnog društva o humanitarnoj pomoći Afganistanu i ljudskim pravima završeni su u utorak u Norveškoj, a vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi pohvalio je razgovore, za koje je rekao da su "prošli vrlo dobro".

Sastanci iza zatvorenih vrata u planinama prekrivenim snijegom iznad norveške prijestolnice Osla održani su u ključnom trenutku za Afganistan, jer niske temperature povećavaju siromaštvu u zemlji koja ekonomski nazaduje od prošlog ljeta kada su talibani preuzeli vlast.

"Bilo je ovo jako dobro putovanje. Takva putovanja će nas približiti svijetu", rekao je Muttaqi za Associated Press.

Grupe za pomoć i međunarodne agencije procjenjuju da se oko 23 miliona ljudi, više od polovine zemlje, suočava sa teškom glađu, a skoro 9 miliona je na ivici gladi. Ljudi su pribjegli prodaji imovine da bi kupili hranu, spaljivanju namještaja radi topline, pa čak i prodaji svoje djece.

Muttaqi je rekao da će talibanska vlada učiniti "najbolje što može da zaštiti Afganistan od bilo kakvih problema, privuče dodatnu pomoć, tražeći rješenja za ekonomske probleme".

Talibani traže da se oslobodi 10 milijardi dolara koje su zamrznule SAD i druge zapadne zemlje, ali o tome za sada nema dogovora. Ujedinjene nacije su uspjele osigurati određenu likvidnost i dozvolile talibanskoj administraciji da plaća za uvoz, uključujući struju.

"Problem broj jedan sada je to što sankcije Zapada stvaraju krizu likvidnosti, što znači da ne možemo dobiti sredstva za pomoć u zemlji", rekao je Jan Egeland, generalni sekretar Norveškog vijeća za izbjeglice, jedne od humanitarnih organizacija koje učestvuju u razgovorima.

"Ne možemo spašavati živote kako bismo trebali. Dakle, Zapad i talibani moraju razgovarati. I moramo okončati sankcije koje štete civilima", rekao je.

Ali, prije nego što pristanu na ublažavanje sankcija, zapadne sile zahtijevaju povećanje prava za afganistanske žene i djevojčice, zajedno sa stalnim zahtjevom Zapada da talibanska administracija podijeli vlast sa manjinskim etničkim i vjerskim grupama u Afganistanu.

Novi afganistanski vladari rekli su za AP prošle sedmice da imaju za cilj otvaranje škola za djevojčice i žene krajem marta, nakon afganistanske nove godine. Ponovili su to obećanje u Oslu, rekao je Egeland, koji se sastao s talibanskom delegacijom koju je predvodio vršilac dužnosti ministra vanjskih poslova Amir Khan Muttaqi.

Posjeta, prva u Evropi otkako su talibani ponovo preuzeli kontrolu nad Afganistanom u augustu, počela je u nedjelju razgovorima između talibana i članova afganistanskog civilnog društva. Sljedećeg dana održali su multilateralne razgovore u kojima su učestvovale zapadne diplomate iz EU, SAD-a, Britanije, Francuske, Italije i domaćina Norveške.

Kineske slobode medija pod kritikom uoči olimpijskih igara u Pekingu

Stanovnici gledaju dekoraciju Zimskih olimpijskih igara u Pekingu na Trgu Tiananmen u Pekingu, Kina, utorak, 18. januara 2022.

Samo dvije sedmice do Igara u Pekingu, grupe za medijska prava skreću pažnju na evidentirano kinesko zatvaranje novinara.

U svom posljednjem mjesečnom popisu najugroženijih novinara na svijetu, zagovaračka grupa "One Free Press Coalition" – koju čini više od 30 medijskih kuća i grupa za ljudska prava – na prvih deset mjesta svrstala je novinare zatvorene u Kini ili Hong Kongu.

Na vrhu popisa su Jimmy Lai, osnivač sada zatvorenog prodemokratskog lista "Apple Daily" u Hong Kongu i Zhang Zhan, advokatica koja je postala novinarka, a u zatvoru je od maja 2020. zbog izvještavanja o pandemiji u Wuhanu putem YouTubea.

Kina je tri uzastopne godine vodeći zatvor za novinare, pokazuju podaci Komiteta za zaštitu novinara sa sjedištem u New Yorku. Od decembra 2021. najmanje 50 novinara bilo je iza rešetaka zbog svog rada, uključujući neke koji su zatvoreni zbog izvještavanja o pandemiji.

"Je li to okruženje u kojem Međunarodni olimpijski komitet (IOC) smatra da je moguće imati slobodne i otvorene Igre, gdje se sportisti mogu takmičiti i koji slavi olimpijske ideale?", rekao je Steven Butler, CPJ-ov koordinator programa za Aziju. CPJ je dio grupe "One Free Press Coalition".

Kada je Peking bio domaćin Igara 2008., "Kina je preuzela puno obaveza koje nije ispunila", rekao je Butler za Glas Amerike (VOA). "Olimpijski pokret bi zbog svoje dobrobiti trebao biti vrlo oprezan kada je u pitanju odlazak na mjesto poput Kine."

SAD, Britanija, Kanada i druge zemlje najavile su diplomatski bojkot Igara zbog stanja ljudskih prava u Pekingu. Kina je odgovorila rekavši da bi Washington trebao "prestati politizirati sport".

U e-mail odgovoru Glasu Amerike, tim za odnose s medijima IOC-a rekao je da komitet "priznaje i podržava ljudska prava na način kako su definisana Temeljnim načelima Olimpijske povelje i njenim etičkim kodeksom".

Međutim, dodaje se: "IOC nema ni mandat ni sposobnost mijenjati zakone ili politički sistem suverene zemlje".

U e-mailu se navodi da IOC nastoji unaprijediti svoj rad na ljudskim pravima i da blisko sarađuje s organizacijskim komitetom svih Igara na pitanjima koja uključuju uslove rada, raznolikost, okoliš, medijsko praćenje i pravo na proteste.

"Uz sve što vidimo od Pekinga 2022 u vezi s tim obavezama, u ovoj fazi nemamo razloga sumnjati u njihovu provedbu", stoji u e-mailu.

Međutim, IOC je dodao: "S obzirom na raznoliko učešće na Olimpijskim igrama, IOC mora ostati neutralan po svim globalnim političkim pitanjima".

Globalno gledano, pandemija je omogućila veću vladinu kontrolu nad informacijama, a Kina nije sama u zatvaranju novinara zbog kritičkog izvještavanja, otkrile su međunarodne grupe za ljudska prava. Međutim, s obzirom da je virus vrlo prenosiv u zatvorenim prostorima, on dovodi u opasnost živote onih koji su zatvoreni zbog izgovorenog.

Novinari koji su lošeg zdravlja, poput novinarke Zhang, posebno su ugroženi.

Zdravstveno stanje dobitnice RSF-ove nagrade za hrabrost u novinarstvu pogoršalo se nakon što je štrajkovala glađu u zatvoru. 38-godišnjakinja je u avgustu bila hospitalizovana 11 dana.

Uprkos dugotrajnim zdravstvenim problemima koje je prijavila njena porodica, Zhang je vraćena u zatvor, a grupe za ljudska prava kažu da ima ograničen pristup zdravstvenoj zaštiti ili adekvatnoj prehrani.

Ju, brat novinarke Zhang, rekao je da je njena težina pala ispod 40 kilograma.

"Doktor me upozorio u avgustu da bi mogla umrijeti ako nastavi štrajk glađu", rekao je Zhang Ju za Glas Amerike u novembru. "Zatvorske vlasti su obuzdale Zhang i na silu je hranile sondom."

Američki State Department i grupe za ljudska prava uključujući PEN pozvali su Peking da oslobodi Zhang.

"Zhang uopšte nije smjela biti zatvorena. Njen jedini očiti 'zločin' bio je dokumentiranje života u Wuhanu u ranim fazama pandemije COVID-19", rekao je James Tager, američki direktor istraživanja PEN-a za Glas Amerike. "Sada, usred kontinuirane zabrinutosti zbog pogoršanja njenog zdravlja, suočavamo se s užasnom spoznajom da je Zhangin život doslovno ugrožen, a sve kao posljedica spremnosti kineske vlade da njeno nezavisno izvještavanje tretira kao zločin koji zaslužuje višegodišnju zatvorsku kaznu."

Kad je u decembru 2020. osuđena za "raspravljanje i izazivanje nevolja”, sudski postupak trajao je samo tri sata. PEN International je tada rekao da suđenje nije zadovoljilo svjetske standarde.

U tom trenutku Zhang je bila u pritvoru najmanje sedam mjeseci i već je bila lošeg zdravlja. Na sudu se pojavila u invalidskim kolicima, navodi PEN.

Kineske vlasti su kasnije iz advokatske komore udaljile Rena Quanniu, advokata koji je zastupao Zhang. Ren je, takođe, bio pravni zastupnik i u drugim politički osjetljivim slučajevima.

Zhang je bila u zatvoru više od 18 mjeseci, ali drugi s popisa grupe "One Free Press Coalition" su zatvoreni mnogo duže, uključujući ujgurskog blogera Ilhama Tohtija, koji je pritvoren 2014., i Uyghur Gulmire Imin, koja je bila u zatvoru od 2009. nakon što je izvještavala o neredima i protestima u autonomnoj regiji Xinjiang.

Na popisu su i Haze Fan, reporterka Bloomberga koja je u istražnom zatvoru više od godinu dana, te novinari iz Hong Konga.

Pored Laia, koji je osuđen zbog svoje umiješanosti u prodemokratske proteste i čeka suđenje po odvojenim optužbama prema zakonu o nacionalnoj sigurnosti Hong Konga, "One Free Press Coalition" navodi i radijskog novinara Wan Yiu-singa, kojeg je gradska policija uhapsila u februaru 2021.

Učitajte još

XS
SM
MD
LG